Intervju: Mirela Bašić – Živim, osjećam i mislim književnost

U sklopu još jednog intervjua „Čupava Keleraba“ pripremila je razgovor sa pesnikinjom Mirelom Bašić. Razgovarali smo o različitim temama – na koji način je poezija oblikovala i uticala na Mirelin život, te o stanju na pesničkoj balkanskoj sceni. Takođe, bilo je reči i o pesničkim uzorima, kao i o umetnosti i njenom uticaju na stvarnost. Uživajte u nastavku.   Sa koliko godina ste otkirli Vaš pesnički talenat i gde se sve možemo upoznati sa Vašom poezijom? Kada je u pitanju poezija, a samim tim i svijet književnosti, moram priznati da…

Poezija: Crna mandarina, Novi dan i Đavolja jaja

CRNA MANDARINA Usta su ti puna komadićima mandarine pljuckaš njene semenke po hladnom betonu gde su stala tvoja pomalo žabja stopala taj beton je tvoja otadžbina kao i taj balkon taj trenutak za njih si spremna da rađaš i braniš svako seme je gorko kada se zagrize zato što dolazi iz lepljive zemlje beli se kao kost od koje nastaje prah možda je zato i lakše da se ispljune izdrka i pusti da padne na plodno tle NOVI DAN Šah ti je ispod kreveta pištolj i nož u ormanu (samo…

Tumačenje priče „Čovjek-Trokurac“ Save Damjanova

„Zapitao sam se kome je u srpskoj kulturi i društvu istinski potrebno ono što ja pišem, s obzirom da je moja proza (priče i romani) govor oslobođenog, netabuiziranog, radosnog jezika, ono što je bliže ničeanskoj „veseloj nauci“ nego prosvetiteljsko-utilitarnim opsesijama koje još uvek vladaju srpskom književnošću.” (Sava Damjanov, „Glas srpske“, Banja Luka, intervju, 2009., prema: Malbaški 2013: 236)   Iako su najslobodniji eros i pornografsko naša svakodnevica, ipak i dalje postoji gotovo paradoksalan problem sa opscenim diskursom jer on nije deo onog što društvena sredina u načelu dozvoljava da se…

Intervju: Tea Nikolić – Šuma blista, šuma peva…!

Tog jutra, 20. oktobra, sedela sam u kafanici „Drvo javorovo“ i dopade mi čaj „Pustinja“, mada sam želela drugi. Tog drugog, igrom slučaja, nije bilo u tom trenutku. Iako sam ja želela najaromatičniji čaj, a dobila „Pustinju“, ispostavilo se da je i taj čaj vrlo aromatičan. Nije bilo greške, iako sam i dalje imala osećaj da me nekakva pustinja stalno prati. Ili ja nju. Ili ona sve nas… Razmišljala sam ponovo o simbolici, baš kao i dan ranije kada je moja sagovornica, Tea Nikolić, izabrala ovo lepo mesto kao mesto…

Reportaža: To kod nas.. može da bude („PRKOS“ po drugi put među Knjaževčanima)

Mrtvo more se uzburkalo, pa makar i na pet dana. Posle jednog perioda stagnacije, Knjaževac ponovo postaje grad pozorišne umetnosti otkako je 2015. pokrenut festival „Pozorišna revija kreativnog osmišljavanja sveta“ („PRKOS“) kao sastavni deo tradicionalnog „Festivala kulture mladih Srbije“. Iako bez sopstvenog amaterskog pozorišta, samim tim i bez kandidata za „PRKOS“, Knjaževčani su za početak dobili priliku da uživaju u ostvarenjima amaterskih pozorišta, dramskih sekcija i sličnih udruženja mladih entuzijasta iz zemlje i regiona, a sve s nadom da na nekom narednom „PRKOS-u“ pred svoju publiku izađu i knjaževački glumci…

Proza: Haos

Haos u nama širiće se dok ne postane haos našeg sveta. Sekunde se pretvaraju u minute a dan stavlja masku na svoje lice koje polako prima ružičaste tonove. Vetar tužno raznosi lišće, njihov valcer je prekinut. Na peronu sedam nema nikog osim nje, a ni ona sama nije bila svesna svog postojanja. Zamišljeno gleda u uginuće dana. Nije čula voz koji se polako približavao. Kada je stao na njen peron uputila se ka njemu. Svaki korak joj je sve teži, razmišlja da li treba da ode. Nesto je vuče nazad,…

Tehnika tkanja u romanu „Štefica Cvek u raljama života“ Dubravke Ugrešić

TEKST KAO ŠAV, FILM KAO ŠAV Prilikom tumačenja romana „Štefica Cvek u raljama života“ Dubravke Ugrešić, valja obratiti pažnju na dvodimenzionalni tok komponovanja. Jedan smer čitanja dovodi nas do konkretnih uputstava vezanih za stvaranje samog romana, dok nas drugi upućuje na život junakinje Štefice Cvek. Krećući se liotarovski orjentisanim razaranjem iluziornosti autorka romana o Štefici Cvek (koji možemo posmatrati kao roman u romanu) iznosi pred čitaoce izbor tehnike, materijale i modele koji će činiti autorski šav. Heftanje će obuhvatiti momenat čišćenja graška u kojem Štefica oseća da u njenom životu…

Prevod: Sting, „Razgovor sa psom“ (Sting, „Conversation With A Dog“)

„Šta je najbolje kod čoveka?“, upitah svoga psa, On reče, „Ljubav koju mi podelite – u konzervi, dvaput na dan.“ Rekoh, „Šta ima tako smešno u mome pitanju? I, da mi nema novca, u kakvom bi ti bio stanju? „Nešto u nama mora da je na ceni kod gospodina kera?“ „To je očaj,“ on reče, „vaš novac mu je mera.“ Koračaj kao pas, kao što može svako. Ja rekoh, „A naša politika, filozofija, naša istorija?“ On reče, „Jedino vredno divljenja u svemu tome je misterija.“ „Kaži mi, kad nađeš vremena,…

Prikaz predstave „Naše mesto“

Da li je Novi Sad naše mesto?   Predstava „Naše mesto“ izvedena 20. i 21. oktobra u Kulturnom centru u Novom Sadu realizovana je kao koprodukcija sa „Teatrom 34“, čiji je osnivač upravo Bogdan Janković, reditelj ovog zanimivog i vrednog projekta. Ova predstava čini bitan događaj na novosadskoj sceni i bez sumnje zaslužuje da je svako vidi, bilo da je iz Novog Sada ili nekog drugog grada. Sam komad je toliko živ, ubedljiv, sadržajan, dinamičan, idejan, toliko pun dramatičnosti i karaktera, pa je stoga prigodan različitim dobima i svim gledaocima.…

Poezija: ***

Ludo je sanjati Ispod deset slojeva utabane zemlje. Iznad se njišu krovovi I prozori prefarbanih kuća. Iznad se dižu oblaci I rađaju nova svanuća. Iznad se dižu zidovi Između duša i duša. Ludo je sanjati ovde gde život baca sanjare. Vrtlozi buncanja srca šire se ispod kože, I Bože, vičem: – Bože! Hladne su ove jave za nežne snove što nežno dave. Diše se ispod deset slojeva Izljubljene zemlje. Izgubljene reči vuku svoje smrti, U daleke krajeve očiju. Autor: Ivana Pantelić

Intervju: Adrijana Ranković – Kreativnost nije beg, već suočavanje

Ako se do sada niste susreli sa poezijom prepunom boja, flore i faune, onda „Čupava Keleraba“ sa pravom može reći da vam donosi jedan ekskluzivan intervju. (just FOTO, no VIDEO). Razgovarali smo sa Adrijanom Ranković, čije pesme ste već mogli da se čitate na našem sajtu. Bilo je reči o kreativnosti, stvaralaštvu i planovima za buduće delanje. Uživajte u nastavku koji je pred vama. 🙂    Šta za tebe označava imenica „kreativnost“? Da li se ona može definisati kao pozitivan beg, ispoljavanje inovacija, nešto što je suprotno destrukciji ili je…