Etničko-jezičke nedoumice žalosne Hasanaginice

Nesuglasice i problemi koji se pojave čim se malo dublje upustimo u pitanja narodnog jezika (ali i standardnih jezika) Srba, Hrvata i Bošnjaka ne tiču se samo savremene sociolingvističke situacije, nego se retroaktivno prenose i na one književne i kulturološke kategorije u vreme čijeg postojanja ovakva pitanja nisu ni bila postavljana niti su bilo koga opterećivala. U takve kategorije, možda na prvom mestu, spada onaj vid umetnosti koji je uvek tesno povezan sa narodnim jezikom, a to je – usmeno književno stvaralaštvo. Ovaj se problem među južnoslovenskim narodima ponekad javlja…

Đerzelez na Itaki: Naša književnost suzbija misao

Da bi se stiglo do Đerzelezovog puta i da bi se jasno sagledao pravac tog puta, makar i samo zato da se taj i takav put preskoči, treba krenuti izokola, i to od nečega što naizgled nema nikakve veze sa prvom pripovetkom Ive Andrića – od jednog pogovora napisanog povodom romana Daleko je sunce. Odavno okarakterisan kao primer socrealističke literature – mada je umnogome narušio dotadašnju socrealističku doktrinu – roman Daleko je sunce verovatno nije po volji ni onima koji se rado zaklinju u izjave i stavove njegovog autora Dobrice…

Krom-Pirova pobeda: Studentski bunt kroz prizmu književnih metafora

Često se pojedini događaji proglašavaju istorijskim i pre nego što se završe (a samim tim i pre nego što bilo ko zna kako će se završiti), a da bi unapred stekli istorijski karakter, porede se sa prethodnim sličnim događajima koje je istoriografija već uvrstila u svoja istraživanja, pri čemu se neminovno stvara i nada kako će se aktuelni događaj uspešno okončati ako se već onaj istorijski događaj koji je uzet kao predmet poređenja završio uspešno. Međutim, upravo ovakve paralele mogu dovesti i do toga da razočaranje bude utoliko veće ako…

Vedro nebo ište grohot: Povratak komentarima Gorskog vijenca

Što je ovo evo neko doba te su naše gore umučale – ne razležu ratnijem klicima? Šta je ovo – evo već dve decenije – a ne pojavljuju se originalni stručni komentari Gorskog vijenca, mada se Njegoševo ime i delo redovno potežu kao argumenti i neosporivi aksiomi? Priredivši znameniti Njegošev spev povodom stogodišnjice prvog izdanja, Antun Barac je u predgovoru svog komentara odao priznanje Milanu Rešetaru, koji se tokom prethodnog perioda (tačnije, tokom pola veka: od 1890. do 1940) bio istakao kao najrelevantniji komentator Gorskog vijenca, zbog čega se i…

Cena jasnog mraka: Prikaz dela J. Kuzmanović Ugasiću svetlo

Unutar svakog književnog dela može se naći barem jedna rečenica koja sama za sebe najbolje opisuje radnju, likove i smisao knjige, a u slučaju romana Ugasiću svetlo to bi mogla biti rečenica u kojoj se jedna od glavnih junakinja karakteriše opaskom kako svet za nju odavno više nije postojao. I koliko god da je roman prožet realističkim, a u mnogome i naturalističkim detaljima, Jovana Kuzmanović je radnju prvenstveno sačinila od momenata u kojima su glavni likovi toliko uronili u svetove koje su sami kreirali, da stvarni svet za njih zaista…

Prikaz „Službe 2“ Gorana Živaljevića: Služba je opet izdata

Da može lično da se predstavi, ova bi knjiga verovatno rekla: „Dva, Služba dva“. Zamislivši je kao nastavak prve knjige o iskustvima iz svoje obaveštajne karijere, Goran_Živaljević  je i u Službi 2 ponovio misao da se patriotizam najbolje dokazuje tako što se država brani od vlasti. I kao što ideja koja prožima prvu knjigu važi u celosti i za drugu knjigu, tako se i povodom druge knjige može ponoviti utisak iz prikaza što je povodom prve Živaljevićeve knjige napisao isti autor koji potpisuje i ovaj prikaz: za one koji očekuju…

Srpsko srednjovekovlje u romanima Dobrila Nenadića

Početkom 2024. godine podigla se velika prašina zbog toga što je roman Dorotej Dobrila Nenadića uvršten u školsku lektiru, a povod za samu aferu bilo je nekoliko erotskih detalja u romana. Tekst koji sledi nastao je 2016. godine i donekle je predvideo kakav bi mogao biti utisak o Nenadićevoj prozi (ne samo o Doroteju, nego i o drugim romanima istoga pisca), mada unapred treba istaći da je za bilo kakvu negativnu impresiju najmanje kriv Nenadić. Krivica se zapravo krije u opštoj nezainteresovanosti za pravu sliku srpskog srednjeg veka (a inače…

Povodom „Zbirke za devojčice i dečake“ Ivane Vulikić Vučić

Svi smo mi nečija deca Odlučivši se da svoju prvu knjigu naslovi kao Zbirka za devojčice i dečake (objavljena u Knjaževcu 2024. godine), pesnikinja i novinarka Ivana Vulikić Vučić pronašla je najjednostavniji, a istovremeno najobuhvatniji mogući naslov, pri čemu se ne misli samo na to da su njime obuhvaćena sva deca, bez obzira na pol i uzrast, nego su obuhvaćeni i oni koji sebe odavno ne smatraju decom, ali će se neminovno ubrojiti u publiku navedene zbirke, i to iz više razloga. Ako se iz naslova i ne može odmah…

Prikaz knjige Z. Radisavljevića „Sve je moglo biti drukčije“

Kad se pojavila vest da je prvi put na srpskom jeziku objavljena knjiga u kojoj nije odštampano nijedno slovo a, A – odmah je bilo jasno da je takvu knjigu sastavio pisac koji savršeno barata jezikom u smislu poigravanja rečima, pa stoga i nije iznenađujuć podatak da je autor knjige Sve je moglo biti drukčije najbolji srpski enigmatičar, koji je već u detinjstvu ispoljavao talenat za sastavljanje anagrama, rebusa, zagonetki, ukrštenica, da bi se docnije istakao kao osvajač brojnih nagrada, pobednik mnogih kvizova, rekorder u mnogim anagramskim poduhvatima, a oprobao…

Pre vremena čuda i posle vremena Pekića

Prikaz zbirke Pre vremena čuda (Beograd, 2020) U vreme kad je jedan virus paralisao čitavu planetu i kad se učinilo da će biti potrebna čudesa da svet ne bi propao poput Atlantide, proza Borislava Pekića (1930–1992), za koju se decenijama ionako ne smanjuje interesovanje kod najšire publike, kao da je postala još aktuelnija, tim pre što se u pravom svetlu sagledala i njena proročka dimenzija, što je oduvek znalo da uznemiri čitaoce. Iako je zbirka o kojoj će biti reči objavljena u godini za koju su mnogi poželeli da nestane…

Društveno-politički trougao na primeru filma „U ime naroda“

Vlast, konfor, pobuna Kad se spomene ime reditelja Živka Nikolića (1941–2001), sigurno se najpre pomisli na film Lepota poroka (naslov je ekavski, premda se radnja od prvog do poslednjeg kadra dešava u Crnoj Gori, kao i radnja većine ostalih Nikolićevih ostvarenja) i na televizijsku seriju Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo, da bi se onda sami od sebe nizali naslovi filmova Čudo neviđeno, Iskušavanje đavola, Smrt gospodina Goluže, Jovana Lukina, Beštije. Nije mnogo onih koji će se setiti Nikolićeve televizijske serije Oriđinali (Radio-televizija Crne Gore, 1995), što…