Etničko-jezičke nedoumice žalosne Hasanaginice

Nesuglasice i problemi koji se pojave čim se malo dublje upustimo u pitanja narodnog jezika (ali i standardnih jezika) Srba, Hrvata i Bošnjaka ne tiču se samo savremene sociolingvističke situacije, nego se retroaktivno prenose i na one književne i kulturološke kategorije u vreme čijeg postojanja ovakva pitanja nisu ni bila postavljana niti su bilo koga opterećivala. U takve kategorije, možda na prvom mestu, spada onaj vid umetnosti koji je uvek tesno povezan sa narodnim jezikom, a to je – usmeno književno stvaralaštvo. Ovaj se problem među južnoslovenskim narodima ponekad javlja…

Tumačenje priče „Čovjek-Trokurac“ Save Damjanova

„Zapitao sam se kome je u srpskoj kulturi i društvu istinski potrebno ono što ja pišem, s obzirom da je moja proza (priče i romani) govor oslobođenog, netabuiziranog, radosnog jezika, ono što je bliže ničeanskoj „veseloj nauci“ nego prosvetiteljsko-utilitarnim opsesijama koje još uvek vladaju srpskom književnošću.” (Sava Damjanov, „Glas srpske“, Banja Luka, intervju, 2009., prema: Malbaški 2013: 236)   Iako su najslobodniji eros i pornografsko naša svakodnevica, ipak i dalje postoji gotovo paradoksalan problem sa opscenim diskursom jer on nije deo onog što društvena sredina u načelu dozvoljava da se…