U izdanju UNPS pojavio se roman „Gospodar nade“koji nam šalje sliku sudbine čoveka kada je na udaru totalirističkog sistema. Glavnog junaka ovog romana sistem je kao gumicom izbrisao ali je on opstao i postao gospodar svoje nade. Kako? Da li zato što je uspostavio svoju životnu ravnotežu? Ili zato što smatra da je materijalizacija upropastila život i ljubav. Tvrdio je da upozavanjem što više ljudi produžavamo život i da time što smo to što jesmo svoj život nastavljamo u domu.
„Slavni nemački pesnik i mislilac Johan Volfgang Gete je davno zapisao da zadatak književnosti nije da realnost pretvara u fikciju, već suprotno, da fikciju pretvara u realnost, što bi i danas i te kako ljudi trebalo da imaju u vidu, i to ne samo tokom čitanja neke knjige, nego i u svakodnevnom životu u kojem se fikcija i stvarnost neprestano prepliću, tako da ih nije lako razlikovati, napisao je Milovan Šavija, književnik i novinar u pogovoru za roman „Gospodar nade“ (Udruženje nezavisnih pisaca Srbije 2026.), Milorada Miše Antonića.
Šavija je dalje naglasio „Za ovaj roman moglo bi se reći da je otišo još jedan korak dalje u odnosu na Geteovu predloženu percepciju. U njoj je jedna od mogućih stvarnosti prvo pretvorena u fikciju, da bi se, čitajući je, postepeno sticao utisak kako bi ta moguća hipotetička stvarnost mogla da izgleda. Tako nešto je glavni junak nagovestio na samom početku rekavši: „… da je čoveku jedan život potreban samo za život u vremenu u kome jesmo, tj. živimo sa svojim željama, potrebama, a da se osposobljavamo i usavršavamo za drugi život u drugom vremenu uvećanjem kapaciteta znanja,“i time ukazao na pojavu sadržaja koji nam šalje poruku o stvarnosti koju tek treba da prihvatimo. I da pri tom ne budemo iznenađeni, što bi se moglo reći da nam priprema za sve što sledi kako u „Gospodaru nade“ tako i mu životumože da bude čitanje ovog romana.
A šta je zapravo ovaj roman i čime je on izazavao pažnju čitalačke publike? Da li time što čitaocima sa izuzetnim senzorima ne može da promakne pogubnost , makar ona bila smeštena u fikciju, svakog čoveka ako dođe, kao što je to slučaj sa glavnim junakom ovog romana, do tragičnog sudara, sa totalirizmom sistema. A Ćadi, glavni junak romana „Gospodar nade“ upravo je zbog toga izgubio svoj identitet, poroglašen državnim neprijateljem a kao najbolji učenik i miljenik svoga kraja postao je nepoželjan. Bio je ponos svojih roditelja ali su ga se odrekli. Slučajnom nesrećom, ili je to moralo da se desi, da bez svega što ga je krasilo, nastavi život bez sećanja, bez identiteta, bez ljubavi… i onda kada ju je upoznao da doživi bol!
Ali taj sistem mu je od života odredio da u svom životu bude niko i ništa ,a on je bio najbolji u svemu. Ali to nikome ništa nije značilo. Možda baš zbog toga su u njemu, pre nego u nekom drugom, sazrele drugačije vrednosti, stavovi, rešenja, filozofija, život uopše. I da na vreme vidi drugo vreme. Kako god eto prilike da razmislimo i prosudimo da li je Ćadi u pravu kad gradi svoju životnu filozofiju tvrdeći da čovekov svoj život produžava tako što upoznaje što više ljudi, da mi umiremo već da odlazimo na put za dalje u dom duša, da bi i brak i ljubav trajali duže da ih nismo materijalizovali, da se ljubomora javlja kod onog ko je svestan svojih nedostataka i nedovoljne količine ljubavi koju ne daje. A trebao bi!
Strahujući natovareni mu strah koji je osećao kao svoj bio je siguran tamo gde ga niko ne poznaje. Bez prijatelja, sa minimalnom mogućnošu komunikacije sa sredinom u kojoj je živo jedino što je imao to je nada. Ma koliko to izgledalo nestvarno Ćadi kad negde putuje, a putovao je sam, kupuje dve karte.
Tako nam „Gospodar nade“ istovremeno nameće dilemu. Ima li čovek danas priliku da izgradi takav sistem vrednosti ali da bude srećan?! I istovremeno nas ostavlja u košnici sveta problema koje je Ćadi rešavao i dilemi da li to što je mogao on možemo i mi. Samo ,ne zaboravimo . Između nas i njega postoji ogromna razlika. Mi bi morali da se menjamo a on je bio takav. Učio je na sebi kako da ga kazna manje boli. I od nje je izgradio neuništivu nadu. Pa jedino što nam ostaje to je da ako je Ćadi nadajući se išao do kraja idemo i mi-makar u „čitanju“ njegovog života.
I povrh svega veoma čudno. Obično kad je neko „Gospodar nade“ on može i ima sve. A Ćadi, da li je bio srećan? Pitanje je. Možda Vi nađete odgovor na to.
Za sada Ćadi glavni junak romana „Gospodar nade“ vas čeka na policma „Delfi“ knjižara po ceni od 1100 din.sa pdv-om,
Za vas koji se odlčučite da je poručite pereko telefona +381 60 7008036 i + 381 64 121 3030 cena je 800 din,sa poštarinom.
Autor: Predrag Savić
Izvor: Sedma sila
