Ko bi ubio gospodina Frojda?

(Dževad Sabljaković, „Kako ubiti gospodina Frojda“, Laguna, Beograd 2014) Godina 2014. protekla je u znaku sećanja na Prvi svetski rat, ali i u znaku ponovnog „preispitivanja“ i traženja „krivca“ za najveći sukob u dotadašnjoj istoriji čovečanstva. Kao što je i bilo očekivano, iznova se javilo interesovanje za Sarajevski atentat, najčešće pominjani povod za početak Velikog rata, što je takođe dovelo do raznih novih tumačenja i verzija, kako među istoričarima, tako i u umetničkom svetu. Pomalo je tragikomično što je i srpskim piscima bila potrebna stogodišnjica sarajevskog Vidovdana kako bi u…

Intervju: Mirela Bašić – Živim, osjećam i mislim književnost

U sklopu još jednog intervjua „Čupava Keleraba“ pripremila je razgovor sa pesnikinjom Mirelom Bašić. Razgovarali smo o različitim temama – na koji način je poezija oblikovala i uticala na Mirelin život, te o stanju na pesničkoj balkanskoj sceni. Takođe, bilo je reči i o pesničkim uzorima, kao i o umetnosti i njenom uticaju na stvarnost. Uživajte u nastavku.   Sa koliko godina ste otkirli Vaš pesnički talenat i gde se sve možemo upoznati sa Vašom poezijom? Kada je u pitanju poezija, a samim tim i svijet književnosti, moram priznati da…

Psihološka motivacija u pripovetkama Laze K. Lazarevića (II)

Prvi deo teksta možete pročitati na sledećem linku: https://www.cupavakeleraba.com/2016/05/09/psiholoska-motivacija-u-pripovetkama-laze-k-lazarevica-i/ . U Lazarevićevoj najzahtevnijoj pripoveci, „Vetar“, osećanje ljubavi je brzo planulo, ali još brže se ugasilo. Poseta bolesnom Đorđu dovodi do junakove muke – Janko upoznaje i zaljubljuje se u Đorđevu lepu i plemenitu ćerku. Junak shvata da majčine pohvalne reči o devojci nisu njena saglasnost, on saginje glavu dok Đorđe i njegova ćerka nestaju u daljini. Lazarević je u ovoj pripoveci stvorio tip energične, autoritativne, uporne, mudre i odmerene majke. Između Janka i majke postoji porodični sklad, ali i neprijatni, neiskazani,…

Fantastično u „Alisa u zemlji čuda“ (I)

“Sve što je izmišljeno postoji u ovom svetu ili u nekom drugom.” Novalis     Čovekova sposobnost, fantazija ili mašta, prirodna je sposobnost duše ljudske da neposredno percepira, oseća i sagledava stvari oko sebe i u sebi. Svakodnevni život, tj. obavljanje uobičajenih dužnosti, stvara kod čoveka potrebu za begom u maštovitije, irealne i fiktivne svetove. Književno delo samo po sebi predstavlja fiktivni svet kroz koji se udaljavamo od svakodnevice, a upotreba fantastičnih motiva potpomaže čovekovoj mašti da u potpunosti uđe u svet knjiga. Upotreba fantastike u svetu fikcije ima bitnu ulogu,…