Intervju: Adrijana Ranković – Kreativnost nije beg, već suočavanje

Ako se do sada niste susreli sa poezijom prepunom boja, flore i faune, onda „Čupava Keleraba“ sa pravom može reći da vam donosi jedan ekskluzivan intervju. (just FOTO, no VIDEO). Razgovarali smo sa Adrijanom Ranković, čije pesme ste već mogli da se čitate na našem sajtu. Bilo je reči o kreativnosti, stvaralaštvu i planovima za buduće delanje. Uživajte u nastavku koji je pred vama. 🙂    Šta za tebe označava imenica „kreativnost“? Da li se ona može definisati kao pozitivan beg, ispoljavanje inovacija, nešto što je suprotno destrukciji ili je…

Demistifikacija Hrista u pesmi Nikole Živanovića

Hrist u crkvi N Nikola Živanović   Lirski subjekat stoji pred slikom Hrista. Ima ulogu posmatrača. Stihovi prvog dela pesme kao da su tok misli pesnika napisane, kao da dok piše paralelno se nalazi pred slikom Hrista. Čini nam se kao da smo uz njega dok ga posmatra. Predstavljen je sasvim drugačije u odnosu na ustaljenu sliku o njemu.   „Tako je mali ovaj Hrist. Čini mi se da bih ga mogao poneti na rukama; Suv, bez mišića, perce anđela. Nije bilo nikakvo čudo što su Marije Našle grob ovoga…

Intervju: Josipa Lesinger – Poezija kao stil života i psihički dom

Šta poezija zapravo označava? Ako konsultujemo romantičarsku epohu možemo uočiti da je ona dar od Boga koji je namenjen pojedincu. Pesnik je u romantizmu, slično kao i u antici, neko ko poseduje božansku iskru, neko ko je blizak bogovima. Kraj devetnaestog i početak dvadesetog veka unosi određenu dozu prevrata, koja svoj vrhunac doživljava jasnim utemeljenjem avangardnog pokreta. Tada poezija i umetnost u načelu bivaju oslobođeni elitističke koncepcije. Pruža se mogućnost da poeziju svi čitaju, ali i pišu. Stoga definicija poezije u savremenom ustrojstvu može biti nešto što je lično, ali i…

Intervju: Saša Skalušević Skala – Svet je sve više preplavljen lakom književnošću, čiji je jedini cilj da širi što više beznačajnosti

Može se primetiti da poezija i umetnost u današnjem vremenu za masu ne predstavljaju gotovo ništa, ali za pojedinca označavaju mnogo. Branko Miljković je u jednom od svojih intervjua izjavio sledeće: „Čovek zagledan u svet ima pred sobom dve alternative: da oseti svoju ništavnost ili da se divi. Divljenje nas izjednačuje sa onim čime se divimo. Poeziju sam počeo da pišem iz straha…“ Upravo ovaj citat ukazuje na čovekovu dvogubost – u trenucima psihičke teskobe čovek odlazi ili u (auto)destrukciju ili u kreativnost. Stoga poezija ili bilo koji drugi vid kreativnosti,…

(Od)Mera(vanje) ženskog bića – Korunovićeva „Valerie“

      Naslov pesme dovoljno je jasan i za neupućenijeg čitaoca jer je očito u pitanju žensko ime. Pored toga, nezaobilazan je činilac sugestivni etimološki eho romanskih i ostalih jezika u kojima je jedna od pregršt varijacija upravo ime Valeri, koje obično sugeriše osobine snage, jačine, hrabrosti. Iako semantički implikativan, naslov je, ipak, nedovoljno instruktivan kao žarišna tačka tumačenja, posebno što se između naslova i same pesme nigde u tekstu ne uspostavlja dalja veza. Tu ulogu interpretativnog žarišta imaće veoma istančana i neobična figurativnost Korunovićevog poetskog jezika u vidu sličnih…