„Get Up, Stand Up“ Boba Marlija dragoceni biser Kariba

Poreklom čisto jamajčanska forma, stara preko pola veka, rege muzika je karakteristična za razvoj postkolonijalnog sveta, karipski biser koji je svojim unikatnim sjajem i opuštajućim, cool ritmovima  prosvetlio svet. Poput većeg dele kulture Jamajke, rege se kao muzički žanr oslanja na afričke i evropske forme. Udaraljke, ritam i estetika afričkih su korena, dok je iz Evrope pozajmio vokalni stil, lirski sadržaj i melodijske i harmonske strukture. Isprepleten sa susednim, američkim džezom i ritam i bluzom i uticajima rastafarijanizma rodne Afrike (Etiopije), rege slovi kao lepršava, fleksibilna i široko prihvatljiva, insirativna…

Otvoren konkurs za projekat „Frida – žene govore“

„Frida“ Ženskom narativu NIN-ova nagrada! Ovaj put o muškarcima Кreativni tim Udruženja nezavisnih pisaca Srbije kоji je osmislio multidisciplinarni projekat „Frida” definisao je i treću sezonu ovog, specifično ženskog pisma ili narativа.  Koji je cilj treće sezone ovog projekta? Cilj nam je da ovaj put sužavanjem fokusa na „žensko doživljavanje muškarca u 1001. varijanti“, što znači da je ovaj put fokus usmeren na suprotni pol – muškarce, dobijemo dovoljno široku ali istovremeno i fokusiranu podlošku za uslovno govoreći ženski roman o žensko-muškim ili muško-ženskim odnosima koji će u sinergiji mnoštva…

Svi smo mi Žika: Osvrt na roman i seriju „Čizmaši“

Pre nego što je adaptiran za televizijsku seriju od dvanaest epizoda 2015. godine, roman Čizmaši bio je maltene zaboravljen, premda je baš za ovo delo Dragoslav Mihailović dobio Ninovu nagradu za najbolji roman objavljen u Jugoslaviji 1983. godine, a potom i priznanje za najčitaniju knjigu tokom 1984. godine prema anketi Narodne biblioteke Srbije. Ipak, teško se može reći da je serija prihvaćena oberučke i blagonaklono kao roman tridesetak godina ranije, ali za to ionako postoji više razloga, pa i taj što je u godinama neposredno pre njenog prikazivanja bilo snimljeno…

Proza: Gospodarica sa paunovim repom

Julka je bila domaćica koja se rado udala, ne svojom voljom već su je njeni odveli u nepoznatu kuću Aleksića iz Jagodine i tamo ostavili. Prvi svetski rat samo što se završio. Sve se još pušilo na vrelu krv koja je izbijala iz zemlje. Udala se za Marka, koji je bio visok i lep, kako je njena majka zborila, stasitiji od nje. Marko je bio u ratu, samo što se vratio sa Solunskog fronta. Lepota i stas behu načeti olovom nemačkih vojnika nedaleko od Soluna . Ostao je bez leve…

Počinje književno-tribinski program „Naša stvarnost“ u KCB

NAŠA STVARNOSTKnjiževno-tribinski program KCB za 2026. godinu Kulturni centar Beograda najavljuje ovogodišnji književno-tribinski program Naša stvarnost, koji organizuju i uređuju Maša Tomanović i Jelena Vukićević. Program okuplja generacije autora i autorki, eksperimente u poeziji i prozi, kao i umetničko-teorijske radionice koje povezuju jezik i imaginaciju. Širi programski okvir ciklusa inspirisan je časopisom Naša stvarnost, koji je izlazio tridesetih godina XX veka u Jugoslaviji i bio glas nove generacije pisaca koja je propitivala stare vrednosti, autoritete i ustaljene modele kulturne proizvodnje. Kao i tada, i danas se književnost nalazi između društvene odgovornosti, institucionalnih pritisaka i lične potrebe za autonomijom. Program…

Intervju:Svako od nas misli da besprekorno zna šta je ljubav

Dobra književnost rađa se u procesu, bez ikakve kontrole, kao magija neponovljivosti. Svevremenost je odlika velike književnosti. Postoji hiljadu razloga inkubacije i samo jedan razlog pojavljivanja: život jezika koji nije moguće zaustaviti odlaganjem. „Uzaludno“ bludni sin organske književne porodice kojoj pripada. Kad  novinar ne obajvi tekst koji je naumio on sve dok ga ne završi ima vernog ali smarajućeg pratioca.Muka živa,a  često i više od toga pogotovo kad ništa ne zavisi od njega. Desilo se u slučaju mene i pisca Đorđa  D.Sibinovića. Kad je  Sibinović  krenuo sa svojom tilogijom prvo roman  „Pogrešno“ (Agora 2016.),pa…

Uskoro izvedba predstave „Adresat nepoznat“

Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, u organizaciji Jevrejskog kulturnog centra i Jevrejske opštine Beograd, u sredu 28. januara u 20.00, biće izvedena predstava „Adresat nepoznat“ zasnovana na istoimenom romanu Katrin Kresman Tejlor. Knjiga Katrin Kresman Tejlor smatra se jednim od najvažnijih književnih dela o Holokaustu, poput knjiga „Dnevnik Ane Frank“ i „Pijanista“ Vladislava Špilmana.Objavljena 1938. godine u Americi, nastala je na osnovu stvarnih činjenica i događaja i govori o mehanizmu nastanka i razvoja fašizma, antisemitizma i netrpeljivosti prema manjinama, a svoju aktuelnost potvrđuje i u savremenom društvenom kontekstu.…

Proza: Da i ja budem čovjek među ljudima

Često su mi govorili da nisam zrela, da sam nesigurna i da neću uspjeti. Takve riječi dugo su me pratile, a ja sam u sebi nosila samo jednu, jedinu želju – da me neko pogleda očima čovjeka. Nije mi bilo važno da li ću ići na visokim štiklama ili koračati teško i sporo; željela sam samo da me prihvate, da moja duša zapleše u svijetu koji bi trebao pripadati svima. Moja želja nije bila sebična. Nisam htjela suze na licima ljudi niti prazne poglede bez duše. Boljelo je što mnogi…

Promocija zbirke Uslojavanje i poeme Ne mirni dani na Alfami

Promocija zbirke priča “Uslojavanje“, kao i poeme „(Ne) mirni dani na Alfami“ Saše Andrejevića, u izdanju „Nove nove POETIKE“ (Beograd, 2025), održaće se u ponedeljak, 26. januara od 19č u UK Parobrod. Razgovor vodi Dragana Bečejski sa autorom i gostima. Postoje pisci koji strpljivo grade svetove, nudeći nam čvrsto tlo pod nogama, i oni koji te svetove sistematski razgrađuju, primoravajući nas da preispitamo ono što smo mislili da znamo. Saša Andrejević, u svojoj zbirci priča Uslojavanje (2025), čini oboje istovremeno. On nas uvodi u lavirint sa dvosmislenom porukom koja nas…

Slobodna zona organizuje prenos dodele evropskih Oskara

Ekskluzivno: Slobodna zona predstavlja projekcije filmova nominovanih za  Nagradu mlade publike i prenos dodele evropskih Oskara Zahvaljujući Filmskom festivalu Slobodna zona, duh evropskih Oskara stiže u Beograd i Srbiju u subotu, 17. januara. U Dvorani Kulturnog centra Beograda tog dana od 12 sati biće organizovane projekcije filmova nominovanih za ovogodišnju Nagradu mlade publike. Mladi gledaoci iz Srbije, zajedno sa vršnjacima iz više od 30 evropskih zemalja, učestvovaće u interaktivnom glasanju za najbolji film. Pobednik će biti proglašen iste večeri na 38. Dodeli nagrada Evropske filmske akademije koja će za teritoriju Srbije ekskluzivno biti prenošena na…