Poezija: Šta sam sinoć video; Trojan; Zemljoradnička himna

ŠTA SAM SINOĆ VIDEO Kad klizaš niz ulicu Maršala Birjuzova pogledaj treću zgradu s desne strane i jedan prozor gde sija svetlo i obris k’o ptica sa grane – moje rame. I gledaj kako se njiše, na staklu prozirna senka i kako se klati na vetru i miriše i pomisli – koliko si puta gledao nekog tako, dok onaniše. Ciklus: „gnuSOBE“ TROJAN Pada na nas mreža prethodne noći. Tvoje telo umočeno u belinu ovog sanduka udiše izmoreno vazduh u tragu. Neko nas gleda sa leve strane. Stvari se jedva pomeraju.…

Intervju: Klub „SKAZ“ – „Želimo da snažno utičemo na našu umetničku scenu“

Kultura je u Srbiji je na dobrom putu. O tome najblistavije svedoče klubovi koji svoj rad usmeravaju ka promociji književnosti i umetnosti. Jedan od njih je upravo „Klub za kulturu i umetnost – SKAZ“, koji je osnovan u januaru 2016. godine. „SKAZ“ je za nešto manje od dve godine uspeo da aktivno učestvuje u krugu proučavalaca fantastike i na taj način još više probudi interesovanje za ovaj žanr. Predsednica i osnivačica Kluba „SKAZ“, Marija Stanojević za naš sajt, između ostalog, otkriva koja se to simbolika krije u samom imenu kluba,…

Zaljubljeni Hasan-aga (Najveća tajna pesme „Hasanaginica“)

Iako objavljena davne 1774. (u okviru knjige Viaggio in Dalmazia italijanskog opata Alberta Fortisa), narodna „žalostna pjesanca“ o Hasanaginici ne prestaje da bude predmet brojnih rasprava najšireg raspona, od ortografskih nedoumica do problema tragične krivice glavne junakinje. Mnogo je naučnih radova nastalo samo radi odgonetanja „tamnih mesta“ u Hasanaginici, pokazalo se i da pogrešan redaktorski postupak može zamagliti izvorno značenje, ali iznad svih leksičkih nedoumica i dalje ostaje pitanje ne koje je teško dati jednostavan i definitivan odgovor: zašto Hasanaginica strada? Ovde ne mislimo samo na finalnu scenu, kada nesrećna…

Poezija: Oda Parnoj Lokomotivi

Parna Lokomotiva je crnkinja, kćer užarenog uglja i vode, afroameričko čudo – nema tog bremena koje ne može da ponese! Slušaj kako je naložena, kako već dahće, kako se sporo pokreće i zahuktava; (Bože, njen pisak je lirska poezija, na vrhuncu je i ne pomišlja da se zaustavi!) „Lepotice razjarena grla“ – peva ti Vitmen, a ja ti šapućem da ni tračnice a ni stanice nisu nikakva ograničenja za tebe – već samo čudan dvočetvrtinski ritam za tvoj iskonski, za tvoj džez urnebesni.   Autor: Damir Malešev

Manastir Koporin u XIX veku

U poslednjoj četvrtini XIX veka vršena je obnova manastira Koporina, tj. hrama Sv. Stefana koji je jedini opstao u kompleksu posle više od dva veka zapuštenosti i propadanja. Smešten u doliini, ili kako kaže Feliks Kanic, „romantičnoj uvali“*, okružen je poljima i vinogradima valovite Šumadije, u trouglu koji čini put Velika Plana – Smederevska Palanka – Rača. Iako danas nije lako uočljiv, u srednjem veku je ovuda prolazio put, koji je bio jedina veza između Beograd i Carigrada. Iako je put u srednjem veku, dok je trajala srpska država, bio…

Proza: Bez para do sreće

Iz tople sobe, mogla je konstatovati da je vreme lepo. Međutim, da je izašla napolje, na ulicu, ubrzo bi uvidela da se vara. Sunce je bilo zubato, iako preobilno. Temperatura vazduha je odgovarala godišnjem dobu, ali svetlost… Svetlost se prostirala i u širinu i u visinu i doprinosila je osećaju prozračnosti i topline. Za promenu, nosila je skomni bronzani nakit. I od njega se svetlost odbijala. Odbljesak je bio intenzivan. To joj je postajalo zabavno. Zaokupilo joj je misli koje su do tada švrljale tamo-vamo ne nalazeći utočište. Neki poseban…

Prikaz romana „Dan posle kraja“ Stevana Šarčevića i Lazara Janića

Nakon romana Sam, ispod šljive, koji je pobrao fine kritike žanrovskih poznavalaca, autorski dvojac Stevan Šarčević-Lazar Janić nam isporučuje njegov nastavak pod nazivom Dan posle kraja, koji predstavlja završni deo tetralogije započete romanima Kuća obrasla bršljanom i Veštičje ludilo. Obzirom da je kraj romana Sam, ispod šljive ostao otvoren, bilo je samo pitanje vremena kada će pisci odlučiti da napišu nastavak, te na taj način dovršiti priču o Lakićima.   Međutim, potencijalnim čitaocima romana Dan posle kraja mora biti jasno da bez pročitanog dela Sam, ispod šljive neće uopšte moći…

Poezija: ***

Melanholična ptica Na grani U parku Šumovi lišća Dečiji osmeh Koji vlaži grčevite beonjače Dok smiruje razumom Rastopljeno srce Glavobolja i mučnina Zagrljaji Jasnoća Voleti znači Biti lišen kamenja Osećati Duša u auri Plavetnilo I pastilno zlatnilo Kuda odlaze boje Ako ne u kapilare Stranih tela Suze i konačna želja Rasprskane svetlosti Za begom iz kaveza Nikud ne idem Jer bila sam. Autor: Maša Grujić

Prikaz: Roman „I pre i posle“ Mirka Škiljevića

Novi roman Mirka Škiljevića „I pre i posle“ jeste njegov treći objavljeni roman. Godine 2011. je objavio roman „Naredni dan će biti bolji“, a 2016. „Mogu to i ja“. Pre nego što nešto više i detaljnije kažem o novom Škiljevićevom umetničkom delu hteo bih da napravim jedan mali uvod, da povučem neke paralele. Dakle, kao neko je dugo prisutan u književnom svetu i kao neko ko, uglavnom, poslednjih godina do novih knjiga u svojoj biblioteci dolazim tako što ih razmenjujem sa kolegama piscima hteo bih da istaknem nešto drugačiji pristup…

Recenzija zbirke „Galop“ Tamare Senić – Autentična energija riječi

Prava je sreća, svjedoci smo, i izuzetna rijetkost da se na jednom stvaralačkom prostoru, u jednom stvaralačkom trenutku, u jednom neposrednom stvaralačkom činu na pravi način sjedini snaga mladalačke kreativne energije i moć riječi, pjesničke, nadstvarene i neslućene nade. Da, dešava nam se pred nevjernim i sumnjičavim očima i kolebanjem oslabljenom dušom, događa se pjesničko zrenje kome treba poloniti punu pažnju i podršku. Autorka najave, prve zbirke stihova sa posve nevinim i dobrobitnim naslovom „Tango bijelih cipelica“ , oglašava nam se sada – čvrstim i pouzdanim GALOP-om. Da, to je…

Prikaz: Leopoldo Lugones „Fantastične priče“

U antologiji Fantastične priče se nalazi 21 priča Leopolda Lugonesa. Sedam priča (Sila Omega, Isur, Ognjena kiša, Kip od soli, Konji Abdere, Čudo Svetog Vilfreda, Rogata žaba) je uzeto iz njegove prve zbirke pod nazivom Čudne sile (koja je objavljena 1906. godine i koja sadrži dvanaest priča plus esej); dve priče (Alabastarska čaša, Oči kraljice) su uzete iz njegove druge zbirke pod nazivom Kobne priče (koja je objavljena 1924. godine i koja sadrži pet priča), a ostatak antologije čine priče koje je Lugones objavljivao po časopisima i novinama. Antologija Fantastične…