Proglašene prve dobitnice/i regionalne nagrade „Štefica Cvek“

Pobunjene čitateljke 31. januara su u Beogradu proglasile prve dobitnice i dobitnike novoustanovljene regionalne književne nagrade „Štefica Cvek“. Na pobunjenom književnom druženju, koje je u centru Krokodil vodila Ida Prester, saopšteno je koje su autorke i autori poneli ova priznanja. Nagrada „Štefica Cvek“ zamišljena je kao priznanje vrednim tekstovima koje neće podsticati kompetitivnost u književnom polju, neće praviti strogo rangirane hijerarhije i neće ukalupljivati produkciju svake godine u jedan zauvek zadat uski kalup, najčešće jednog najboljeg dela.  „Ova zamisao u skladu je sa ciljem Štefice Cvek, kojom se žele afirmisati…

Beograd, šalabajzeri i slatke bestidnice Mome Kapora

Čovjekov život bi bio samo obična proizvodna traka neke fabrike da nije, neizbježno, u skoro svim svojim porama protkan tugom, a tuga, koliko god bila ozloglašena kao najteži kamen na ljudskoj duši, iznjedri najveće ljude i najčudesnije priče. Samo rijetki umjetnici mogu da prikažu tugu na taj način da je učine lijepom. Jedan od njih je Momo Kapor, rođeni Sarajlija, koji se svojski trudio da rodni grad, obavijen traumatičnim sjećanjima, potisne pišući o svom posljeratnom domu i nepresušnoj inspiraciji, Beogradu. Ostaje upamćen kao slikar, književnik i novinar, a po njegovim…

Proza: Brankov most

Sunce je na pomolu. Ptice mu radosno hrle u susret. Posmatram Kalemegdan nad kojim se izdigao Pobjednik. Prekoputa njega, Dunav i Sava se međusobno prožimaju i prepliću, slaveći ljubav, ozvaničenu vječnim zagrljajem, prema kojoj nijedan posmatrač ne ostaje ravnodušan. Život se polako spušta na grad. Osmijehom pozdravljam svoju sabraću- Savski, Željeznički i Most na Adi. Sve ih volim, ali sa Savskim sam na neki način najprisniji. U komšiluku mi je, a i ista smo generacija. Nekad mi je žao Mosta na Adi, najmlađeg među nama, ali ne i najrazmaženijeg, budući…

Poezija: Oda Beogradu

Milanu Ilijću Kako to da si još beo, grade na raskršću istorije? Vekovi nečistih zuba ujedali su te i razvlačili te po pepelu, ispisivali svoje nečitke stranice na tvom neostarelom licu. Od belog kamena ja sam sazdan, čistog i belog do same srži, i podojen sam krečnim mlekom iz grudi čestitih neimara. Dve plave reke kupaju me i prinose mi ogledalo sunca. Kako to da si još beo pod naslagama skorene krvi? Zar nisu godine, magle i dimovi izatkali koprenu na tvome licu? Ne, ja isijavam belinu kostiju pobednika i…

Urbanistički razvoj Beograda u drugoj polovini devetnaestog veka

Beograd je u rasponu jednoga stoleća, od Drugog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata, doživeo potpun preobražaj. Od polurazrušene varoši sa svima odlikama orijentalnog urbanizma i arhitekture, postao je evropski grad, zapadnjački urbanizovan. Ipak, taj proces nije se odvijao ravnopravno u svim sferama, pa je, na primer, oblikovanje arhitektonskih objekata po zapadnoevropskim modelima teklo mnogo brže nego usvajanje urbanističkih. O tom procesu u drugoj polovini 19. veka je nemoguće govoriti ako se na početku ne osvrnemo na ono što je, u pogledu izgradnje moderne države kao sastavnog dela oslobodilačkog pokreta,…

Intervju: Bend „Nula“ – „Sujeta na kulturnoj sceni Srbije jedna je od najpovršnijih.“

Bend “Nula” osnovan je 2013. godine. Žanr kojim se odlikuje nastaje u na temeljima sladž metala, no svaki član benda predano unosi deo sebe, te se na taj način formira autentični izraz i inovativni zvuk. Članovi benda su: Milan Vićić (gitara), Luka Piljak (bas gitara), Strahinja Knežević (gitara), Milan Sarić (bubnjevi) i Miloš Milošević (vokal). Momci okupljeni oko “Nule” svojom eksplozivnom energijom uspostavljaju interakciju sa publikom, a tekstovima univerzalnog tematsko-motivskog sklopa pružaju mogućnost da se i poštovaoci drugih muzičkih žanrova poistovete sa datim temama. Članovi benda (Strahinja Knežević, Miloš Milošević…

Umetnost: Rekonstrukcija centra Beograda između dva svetska rata

Malo je gradova u Evropi koji su toliko puta menjali svoj izgled kao Beograd. Iako je jedan od starijih gradova Evrope, Beograd nema mnogo sačuvanih istorijskih i arhitektonskih spomenika iz prošlosti. Tome je umnogome doprineo njegov položaj, veliki broj različitih kultura i vladara i koji su njime vladali kao i bombardovanja i rušenja koja je doživeo. Posle Prvog svetskog rata Beograd je ostao opustošen, ali se krenulo sa obnovom, pa je period između dva rata bio povoljan i značajan za formiranje današnjeg centra Beograda. Važno je pomenuti da je prvog…