Izložba o Gabrijelu Mijeu u „Parobrodu“

GABRIJEL MIJE I ISTRAŽIVANjA STARE SRPSKE ARHITEKTURE Izložba u Ustanovi kulture „Parobrod“, 2-16. novembar 2022. godine autor izložbe dr Dubravka Preradović, naučni istraživač, viši kustos, (Balkanološki institut SANU) Promocija zbornika „Gabrijel Mije i istraživanja stare srpske arhitekture“, u izdanju SANU, biće održana u sredu, 2. novembra, u 19 sati, u Ustanovi kulture Parobrod. Tom prilikom biće otvorena izložba istog naziva, koja je u prvoj polovini septembra 2019. godine bila organizovana u Galeriji nauke i tehnike SANU. U promociji učestvuju: prof. dr. Miodrag Marković, redovni član SANU, i dr Dubravka Preradović,…

44. Salon arhitekture Muzeja primenjene umetnosti

Salon arhitekture 30.3. 2022 – 30. 4. 2022. Muzej primenjene umetnosti Vuka Karadžića 18 Svečano otvaranje izložbe i dodela nagrada: Sreda, 30. mart 2022. u 19 sati Izložbu će otvoriti: Biljana Jotić, v.d.direktora Muzeja primenjene umetnosti Dubravka Đukanović, direktorka Republičkog zavoda za spomenike Maja Lalić, su-osnivačica Ženskog arhitektonskog društva i predsednica organizacije Mikser Autori koncepta:Muzej primenjene umetnostiŽensko arhitektonsko društvo (ŽAD)Projekat PreSalona Dizajn vizuelnog identiteta: Dejana Cvetković Dizajn prostorne postavke izložbe: Moderni u Beogradu Organizator: Muzej primenjene umetnosti Salon arhitekture biće održan od 30. marta do 30. aprila 2022. godine pod…

Filmovi sa Letnje filmske škole BINE do 3. decembra online na platformi Future Architecture

Filmovi nastali tokom Letnje filmske škole Beogradske internacionalne nedelje arhitekture – BINA, od petka 19. novembra do 3. decembra će biti dostupni online na sajtu Future Architeture Rooms (https://futurearchitecturerooms.org/) u okviru internacionalne platforme Future Architecture, zajedno sa filmovima iz još tri letnje škole iz Rima, Kopenhagena i Osla. Letnja filmska škola BINE održana je od 17. do 26. septembra u Kulturnom centru Beograda, a poslednjeg dana su prikazani filmovi polaznika nastali tokom desetodnevne radionice. Ovaj program realizovan je u okviru evropskog projekta The Future Architecture Platform, pod nazivom „Kad bi ovi…

Produžetak trajanja izložbe „Otisci graditelja“o arhitekti Branku Pešiću u Parobrodu

Zbog velikog interesovanja publike izložba OTISCI GRADITELjA o arhitekti Branku Pešiću, produžava se do subote, 13. novembra. Arhitekta Branko Pešić ostavio je za sobom obimno i složeno graditeljsko delo na različitim poljima arhitektonskog stvaralaštva. Uz višedecenijsku pedagošku delatnost profesora Građevinskog fakulteta (1951-1986), uspešno i efikasno je vodio izuzetno komplikovane građevinske projekte, kao što su izgradnja tada najviše građevine na Balkanu, Palate Beograd, visine preko sto metara (1974), kao i još veći i zahtevniji poduhvat, nastavak gradnje Hrama Svetog Save, pedeset godina posle započetih radova. Od njegovih mnogobrojnih realizovanih projekata veliki…

Socrealizam – propaganda ili, ipak, umetnost

Kolona partizana na platnu, kip prkosnog revolucionara, siva betonska višespratnica… Treba li takva ostvarenja danas okarakterisati kao obično propagandno sredstvo jedne prevaziđene ideologije – ili su to ipak umetnička dela koja i dalje zaslužuju svaku pažnju? Kad se govori o umetnosti socijalističke Jugoslavije, obično se polazi od tvrdnje da je režim sputavao svaki slobodniji vid stvaranja, a da je sa druge strane socijalistički realizam bio nametan kao najbolji i takoreći jedini umetnički stil. Iako se radi o predrasudi, takva tvrdnja ipak ima osnova u činjenici da su mnogi vrsni umetnici…

Urbanistički razvoj Beograda u drugoj polovini devetnaestog veka

Beograd je u rasponu jednoga stoleća, od Drugog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata, doživeo potpun preobražaj. Od polurazrušene varoši sa svima odlikama orijentalnog urbanizma i arhitekture, postao je evropski grad, zapadnjački urbanizovan. Ipak, taj proces nije se odvijao ravnopravno u svim sferama, pa je, na primer, oblikovanje arhitektonskih objekata po zapadnoevropskim modelima teklo mnogo brže nego usvajanje urbanističkih. O tom procesu u drugoj polovini 19. veka je nemoguće govoriti ako se na početku ne osvrnemo na ono što je, u pogledu izgradnje moderne države kao sastavnog dela oslobodilačkog pokreta,…

Umetnost: Rekonstrukcija centra Beograda između dva svetska rata

Malo je gradova u Evropi koji su toliko puta menjali svoj izgled kao Beograd. Iako je jedan od starijih gradova Evrope, Beograd nema mnogo sačuvanih istorijskih i arhitektonskih spomenika iz prošlosti. Tome je umnogome doprineo njegov položaj, veliki broj različitih kultura i vladara i koji su njime vladali kao i bombardovanja i rušenja koja je doživeo. Posle Prvog svetskog rata Beograd je ostao opustošen, ali se krenulo sa obnovom, pa je period između dva rata bio povoljan i značajan za formiranje današnjeg centra Beograda. Važno je pomenuti da je prvog…