„Otmica Sabinjanki“ Đovanija Bolonja

Đanbolonja je jedan od malog broja umetnika čije mi ime pada na pamet pri pomisao na skulpturu. Dela Žan de Bulonja, ili Đovanija Bolonja, kako god hoćete, pripadaju periodu poznorenesansne i manirističke umetnosti, a najbolja od njih stvarana su ni manje ni više nego za porodicu Mediči, ali sam ja izabrala nešto što ne spada u tu grupu. Mogla sam se odlučiti za bilo koje njegovo delo, bilo u mermeru ili bronzi, zbog izuzetne dinamičnosti koje poseduju, i zbog oslanjanja na, meni veoma drage, mitološke sadržaje.  Međutim ono što je…

Manastir Koporin u XIX veku

U poslednjoj četvrtini XIX veka vršena je obnova manastira Koporina, tj. hrama Sv. Stefana koji je jedini opstao u kompleksu posle više od dva veka zapuštenosti i propadanja. Smešten u doliini, ili kako kaže Feliks Kanic, „romantičnoj uvali“*, okružen je poljima i vinogradima valovite Šumadije, u trouglu koji čini put Velika Plana – Smederevska Palanka – Rača. Iako danas nije lako uočljiv, u srednjem veku je ovuda prolazio put, koji je bio jedina veza između Beograd i Carigrada. Iako je put u srednjem veku, dok je trajala srpska država, bio…

Urbanistički razvoj Beograda u drugoj polovini devetnaestog veka

Beograd je u rasponu jednoga stoleća, od Drugog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata, doživeo potpun preobražaj. Od polurazrušene varoši sa svima odlikama orijentalnog urbanizma i arhitekture, postao je evropski grad, zapadnjački urbanizovan. Ipak, taj proces nije se odvijao ravnopravno u svim sferama, pa je, na primer, oblikovanje arhitektonskih objekata po zapadnoevropskim modelima teklo mnogo brže nego usvajanje urbanističkih. O tom procesu u drugoj polovini 19. veka je nemoguće govoriti ako se na početku ne osvrnemo na ono što je, u pogledu izgradnje moderne države kao sastavnog dela oslobodilačkog pokreta,…