Intervju: Sastav „Playade“ – „Muzičar je borac“

Veliko osveženje na domaćoj muzičkoj sceni svakako predstavljaju Julijana Vincan (vokal) i Željka Milošević (harfa), kreativne i talentovane devojke koje su pre par meseci osnovale sastav „Playade“. Ovaj bend odlikuje velika inovativnost i maštovitost, jer muzika koju stvaraju i obrade koje izvode predstavlja sinergiju elektro zvuka, harfe i maestralnog vokala. Stoga je „Čupava Keleraba“ priredila jedan interesantan razgovor u nadi da ćete što bolje upoznati ovaj neverovatan dvojac. 🙂 Za početak nam recite nešto više o vama, šta radite, čime se bavite? 😊 Julijana Vincan: Tako reći, imam tri zanimanja…

Intervju: Piano City Novi Sad – grad po meri klavira

“Pokrenuta je lavina ideja za novi koncept ovogodišnjeg izdanja festivala sa više programskih celina: Open air studio, On stage sessions, Stage with a view, Green oasis, Vertical concert… Pijanista Fabrizio Grecchi stiže u Novi Sad sa Beatles solo piano programom, potom Michael Essl stiže iz Štutgarta sa svojom autorskom džez muzikom. Muzička analiza stvarnosti Nataše Penezić donosi opet jedan savremen i nov način bavljenja pijanizmom, Jelena Bajić koncertom Klari na dar ispisuje posvetu Klari Šuman, najvećoj pijanistkinji svog vremena i raskošnoj kompozitorki. Klavirsko nebo promoviše CD nove klavirske muzike koju izvode njeni autori…“ Priča o Piano City festivalu bi mogla početi…

Poezija: Valeri zelenog

Tain  u torbi, grozdovi  u tanjiru, svitac  u noći. Studija  u zelenom, kockice   kad se slože. Hram  sred planine, kip  sa zlatnim   jezikom. Zelene  senke, zeleno  kao smaragd, isklesano  u žadu. Stih   skriven  u snu, Orfej   sred ogledala. Kroz   zeleni sneg samo   srce zna  svoj put, kad  zbog nje  svet opusti. Olovni  vojnik u  svetu  iza zida. Zeleni  prsti. Posvuda  barikade. Totem   koji opstaje. Drevni  napevi, tamne  zelene šume. Kaleidoskop. Zvezde  iznad krovova, leptir  ispred svetiljke. Hlad   sred zelenog, vetar  skriven  u…

Reportaža: 5. Body Rhythm Hamburg – Odiseja telesne muzike

Kada negde doputujete ponovo, kao da se vraćate kući. Hamburg, velika luka, prestonica putnika, za mene se nije promenio ni dan od kada sam ga posetila prošle godine. Doduše, dočekalo nas je sunce i jun, neobično vreo, nakon kiše, proleća koje je bilo jesen, i klime i hladnoće noći u autobusu. Rešavajući obične putničke zadatke stalnog traženja luke u koju bi se, makar na kratko vreme, ukotvili, naišli smo na kafić sa izlogom na suncu i pogledom na prometnu ulicu u centru, kojom silazi reka pešaka koji žvaću doručak, dok…

O romanu Dragana Velikića: Adresa (ne) čini čoveka

Dragan Velikić, Adresa, Laguna, Beograd 2019 Da su došljaci koji su potekli iz pera Milutina Uskokovića, tvorca beogradskog romana kao žanra, imali malo jaču volju i da su uspeli da se uklope u beogradsku sredinu, njihovi bi potomci danas pričali da su ko-zna-koja generacija Beograđana, jer ionako na svakih pedeset godina, kako zapaža Dragan Velikić, dolaze budući „stari Beograđani“ i osvajaju ono što je najbitnija potvrda njihovog prilagođavanja i opstanka, a to su stare i znamenite adrese. Reč iz naslova Velikićevog romana zapravo je ključni pojam savremenog života, jer iako…

Prevod: Mimoza Ahmeti „Letim slobodna“ (Mimoza Ahmeti „Fluturoj e lirë)

Nuk me besohet… çudi … Ne pikën e nisjes Ndodhem përsëri. Njësoj … mendon dhe … ai. Nuk e kanë thënë me kot Por unë besova ëndrrën Tani që po derdh lot Nuk dëgjoj dot as këngën.. Nuk i shkëputa prangat Për tu burgosur me ndryshe. Fluturoj e lirë . Si një dallëndyshe ******************************* Ne mogu da verujem… čudno je… Opet, u početnoj tački, Zadesili smo se. Pomisli… isto… i on. Ne, nisu uzalud rekli, Al’ ja sam verovala u snove. Sad su mi suze potekle i Ne čujem nikog,…

Poezija: Posvećenje

po podovima, ispod svodova, gde trne ruka i strune pre zadnjeg zvuka neme, gde sija sunce-sluga, samotan sred puka gde krene sinji slepac da sam za sebe nad sobom kuka, gde bura jauka udvaja mokre stene, gde put kola oko kolena, gde izokola noga bosa-gola skrene gde nema ni mene ni méne, gde mi se ispod stolova smeje ledena srča gde mokri pokrov pokriva pokorna čela gde ti nikada nisi smela, gde svaki što je od tela više nema tela, gde oči spaljuje bela svetlost večnostima se spremam da krenem…

O romanu Biljane Gojković: Veliki knez iz senke velikog župana

Veliki knez, Laguna, Beograd 2019 Pažnju čitalaca verovatno će privući i sama činjenica da se radnja romana Veliki knez dešava u periodu koji pada čitava dva stoleća pre vladavine Stefana Nemanje. Štaviše, možda je taj podatak, bar za početak, najbolja preporuka za jednu ovakvu knjigu, jer ne samo što je dinastija Nemanjića najbolji orijentir široj publici kad je u pitanju srpski srednji vek, nego je već postalo uvreženo shvatanje o velikom županu Nemanji kao osnivaču srpske države, tako da bi svaka štampana stranica o bilo kom vladaru „prednemanjićkog“ perioda mogla…

Princip Vidovdana u Sarajevu

I nakon što je prohujalo celo stoleće od Sarajevskog atentata, i od završetka Prvog svetskog rata, i od stvaranja prve jugoslovenske države, istorijska slika o Gavrilu Principu ne samo što nije dobila svoje jedinstveno tumačenje, nego naprotiv: kao da se sve više povećava broj tumačenja koja su međusobno suprotstavljena i nepomirljiva. Što se u Evropi i ostatku sveta mogu čuti raznorazna i potpuno oprečna mišljenja o vidovdanskom atentatoru, to i nije toliki kuriozitet, ali posebnu pažnju privlači činjenica da se suprotstavljeni stavovi i dalje najglasnije izriču upravo na onom prostoru…