Kada je u pitanju roman Sudbina i komentari, zanimljiv je već i sâm podatak da je pisac Radoslav Petković veći deo radnje smestio u Trst početkom devetnaestog stoleća. Dovoljno je, naime, reći da se radi o periodu kad Napoleon Bonaparta nezaustavljivo širi francusku državu i francuski uticaj na jadranske zemlje i gradove, ali i o periodu kad je u Trstu živeo najmanje jedan kulturni delatnik čije je ime zlatnim slovima upisano u srpsku povest. Pošto je ionako poznato da tek ponešto postaje istorija, dok se sva ostala prošlost pretvara u…
Oznaka: prikaz
Ravnodušnost kao paraliza pripadanja: O Kamijevom „Strancu“
Može li čovjek biti potpuni stranac u vlastitom životu? Zašto se ponekad osjećamo kao da ne pripadamo ni sami sebi niti svijetu oko sebe? Da li je ravnodušnost prihvatanje ili odbacivanje realnosti i šta prouzrokuje toliki jaz između zamišljenog i verbalizovanog? Ovo su pitanja kojim se pozabavio francuski nobelovac Alber Kami u svom najpoznatijem romanu „Stranac“, objavljenom 1942. godine. Radnja je smještena u Alžiru i sačinjena je od, naočigled, sasvim trivijalnih događaja u životu glavnog junaka po imenu Mersault. Rečenica kojom roman počinje („Danas je umrla mama. Ili možda juče.…
Prikaz filma „Hana i njene sestre“ Vudija Alena
Ostavite li film Manhattan po strani, ovim filmom Alan je pokazao romantičnu stranu Njujorka. To je Njujork kakav se više ne vidi, onaj koji još uvek čuva boemski šarm uključujući i bioskope u kojima zaista možete da gledate filmove braće Marks. Alenov trio komplikovanih sestri njegovi su najbolji ženski likovi, pune divnih mana zbog kojih ih ne osuđujemo oštro. A i za sebe je napisao najbolju ulogu u karijeri. To je takođe njegov poslednji film koji još uvek ima tragove gorčine prepoznatljive u filmovima iz tog perioda. Kroz jednostavnu priču…
Henrik Sjenkijevič „Ognjem i mačem“ – vatreno epsko pero
„Pogledaj šta se čini u Ukrajini? Zemlja je bujna – zemlja majka, zemlja rođena, a koji je u njoj siguran da će dočekati sutrašnjicu. Ko je u njoj srećan? Ko nije vere lišen, kome sloboda nije oduzeta, ko u njoj ne plače i ne uzdiše?“ (Bogan Hmeljnicki, „Ognjem i mačem“) Od istorijskih romana posvećenih ukrajinskim kozacima (Zaporožje) i ratovima u Ukrajini – danas toliko aktuelnom – za dva se može reći da su klasici. Nikolaj Gogolj, poreklom Ukrajinac koji je pisao na ruskom, napisao je roman „Taras Buljba“, delo koje…
Prikaz filma „Dolina smrti“ Mikelanđela Antonionija
Mikelanđelo Antonioni, italijanski modernistički filmski reditelj i scenarista, jedan od najuticajnijih estetičara filma, rođen je 12. septembra 1912. godine u Ferari, Italija. Diplomirao je ekonomiju na univerzitetu u Bolonji. Tokom studija snimao je 16mm filmove i pisao fimske kritike u lokalnom listu. Nakon završenih studija u Bolonji odlučuje da se posveti filmu i 1939.-e odlazi u Rim. Upisuje Centro Sperimentale di Cinematografia, slavnu filmsku školu gde izučava filmsku tehniku. Uz studije, sarađuje na uređivanju časopisa Cinema. Godine 1942. sarađuje kao koscenarista na filmu Pilot se vraća, slavnog italijanskog reditelja Roberta…
Gde ima dima, ima i zračenja: Prikaz romana „Slučaj Vinča“
Vinča je decenijama pripadala grupi onih pojmova koji se često pominju a o kojima se zapravo malo šta konkretno kaže, pri čemu je podjednako iskorišćavano i ime praistorijskog lokaliteta i ime nuklearnog instituta. Možda je za to zaslužna i jedna filmska replika („Čula si za Vinču kao što si čula za Madagaskar!“), ali spominjanje vinčanskog instituta zaista je umelo da iznova stvara teorije o tajnom nuklearnom programu, pa i o mnogo opasnijim, čak i smrtonosnim projektima, koje vlast navodno krije od javnosti. Ali, gde ima dima, mora biti i vatre.…
O romanu „Sotona u soliteru“ Dejana Simonovića
Dejan Simonović Sotona u soliteru roman rapsodija Oksimoron 2022. Šta je Sotona u soliteru? Satirični prikaz književnog, medijskog i društvenog života. Priča o: Pretvaranju, laži, maskama, ulogama, spletkama. Borbi za položaje i moć. Odnosu oca i ćerke. Neimenovanom čoveku i odsutnoj ženi. Balonu i poruci. Cepanju stvarnosti. Agrafeni, digitalnoj revolucionarki. Policiji koja to više nije i državi koja se tek pretvara da postoji. Sveobuhvatnom Oblikovnom Sistemu. Iskrzanoj aktn-tašni. Uspenju i poniranju. Sertifikovanoj isterivačici Semiramidi i silama koje nas zaposedaju. Poroznoj granici između nadzemnog i podzemnog sveta. Priča o iščezvanju i onome…
Prikaz Orvelove „Hiljadu devetsto osamdeset četvrte“
Period koji je usledio po okončanju Drugog svetskog rata, u životu Džordža Orvela obeležili su smrt supruge, nastanak čuvenog eseja Politika i engleski jezik i esencijalni roman – Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Esej Politika i engleski jezik (1946.) progovara o značaju preciznog i jasnog jezika (uz argument da se nejasno pisanje može zloupotrebiti kao moćno političko sredstvo manipulacije), u kojem Orvel piscima daje šest pravila pisanja: Ostrvo Jura na škotskoj obali postalo je tih godina mesto na kojem je nastalo Orvelovo krucijalno remek-delo, antiutopijski i alegorijski politički roman 1984. (1949.),…
Osvrt na knjigu priča „Ukradeni roman“ Jovice Aćina
Izdavač: “Laguna“ Beograd 2018. Jovica Aćin je jedan od naših najplodnijih savremenih klasika, ima objavljenih preko 30 knjiga priča, romana i eseja. Knjiga koja je pred nama je izbor njegovih kratkih priča koji je sačinio Igor Marojević. Po svom sadržaju, temama koje obrađuje i stilu vidljivo je da potiču iz različitih zbirki. Šteta što u ovom izdanju na kraju priča nije navedeno koje godine su nastale. Aćinov stil karakteriše precizna rečenica, njegovi junaci se nalaze u nekoj vrsti kafkijanske atmosfere i to se ne odnosi samo na njihovu psihu već…
Prikaz knjige „Putovanje u hiperdimenziju“ Milovana Šavije
Knjiga koju vam predstavljamo pokušava da odgovori na pitanja: . Da li ima alternative verovanju da se posle jednokratnog života sjedinjujemo sa tvorcem u večnom životu? . Gde je dom duša? Šta je hiperdimenzija? I poziva nas da razmislimo: . Da li je verovanje u reinkarnacije, koje je duboko ukorenjeno u istočnjačkim tradicijama, primenjivo u današnjem zapadnjačkom modelu tumačenja stvarnosti? . Da li smo mogli da utičemo na prethodne živote, te da li i kako možemo da utičemo na sadašnji i na one buduće ? Ogromna većina pripadnika takozvane zapadne civilizacije…
„Zovem se Vera“ J. Tasić: Knjiga za decu namenjena odraslima
Izdavačka kuća „Talija izdavaštvo“ 2021. godine objavila je delo „Zovem se Vera“, spisateljice Jelene Tasić, i time značajno obogatila književni fond namenjen najmlađima. Kada se, kao čitaoci, susretnemo sa knjigom „Zovem se Vera“, u nama se javlja čitav spektar uzburkanih emocija, kao i pitanje zbog čega ovo delo još uvek nije svrstano u deo obavezne školske lektire. Proces književne kanonizacije jeste izuzetno dug, no malo je knjiga koje nam na ovako jednostavan, a veoma efektan način govore o suočavanju sa traumom gubitka, preranom odrastanju, kao i problemu vršnjačkog nasilja. „Zovem…