Poezija: Dalje od sebe

Desio se nesklad pokretaRazum kao da je tuđaMisli su mutne, kao farba.Ukrali su mi dan.Okrenuo sam pograšnu stranicu knjige…praznina smeta.Popunjavam mesta bojom,pokušavam da oživim svet u kome život ne postoji.Udišem mrvice prašineGutam ih kao gorak zalogaj.Zaključan u sebi ne osećam vazduh.Da li mi je život oduzet? Vidim dete koje trči,osmeh mu popunjava lice.Ne zna da čak i on ima svoj rok. Zamućen pogled u daljinu gleda,traži ruku spasa da ga povede u pravcušumskog puta koji nema kraj…Iz krčaga vremena moj ponos kaplje,skupljam ga rukama,dok ga zemlja ne upije celog. Sve…

Trla baba lan

Zašto roditelji  veruju da će njihova deca uspeti u životu ako im  za sticanje znanja služi prevara i krađa? Roditelji od svoje dece dobijaju dva puta ništa. Prvo je za  ono što su uradili, a drugo je za to  kako su uradili. Tačno 30. oktobra 2018. godine objavio sam ovo pismo: https://sedmasila.rs/pismo-profesorke-iz-srbije-uzburkalo-javnostdeca-koju-su-nam-pojeli-skakavci/, čiji je radni naslov  “Deca koju su pojeli skakavci”, profesorice Ljubinke Bobe Nedić. I ne samo ja. Danas ga ponovo objavljujem. I opet nisam jedini. Inicijativa je potekla od kolega sa portala „Opanak“ i  „ Borba za istinu…

Poezija: Moja žena

Godine kada sam postajala žena jedu trutovi i bogomoljke Nakon čuvene osme sjednicei neke jogurt revolucijedavnašnje Ja – smotanatek stidljivo otkrivamupijam Simon vrelom peglom preko svake novonastale nošnje i boljkenju – okarakterisanutek kao pratilju najpoznatijeg mizantropa  (Ko će da me uči kako se čupaju trepaviceizbjeljuje lice i briju noge?)ustaje poslije skokamačkasto proteže…– žene iz moje porodice rade u dvije smjene Imam samo njuu vremenu u kojem ona postaje oni obratno dok sve oskudnije i sve tješnjemarširaju mas-medijalne horde bez štita i oklopa a svaka Kvazi-nova Amazonkaispod čijeg se pojasa odjednom zakriva svaka ženska suknja gazii zadobija pravo glasa  I svi odjednom…

Proza: Tinta

“Davorine, javi se, do đavola!”, preznojavao se Vuk pokušavajući da dobije prijatelja. Putovali su u Beč na finale start up konferencije. Vuk je imao direktan let iz Beograda, Davorin je iz Zagreba putovao vozom. Nije bilo lako misliti o tome šta bi se desilo da Davorin ipak ne stigne na vrijeme. Gotovo 35 godina ranije dva momka, malo starija od Davorina i Vuka gledali su se, negdje između Beograda i Zagreba, preko nišana.  “Izađi, da se igramo kao nekad!” – vikao je Mate. “Dođi pa me izvedi, ako smiješ!” –…

Prikaz romana „Estoril“: Probrani među prognanima

Bilo jednom – da parafraziramo Miloša Crnjanskog – jedno mesto, na krajnjem zapadu evropskog kontinenta, u kome je, tokom najmanje šest godina, bilo poželjnije boraviti nego u Parizu, Londonu ili Beču. Portugalsko mondensko letovalište Estoril, sa svojim kazinom i hotelom Palasio, bilo je, već od početka Drugog svetskog rata, utočište bivšim krunisanim i nekrunisanim državnicima, dvostrukim tajnim agentima, diplomatama nestalih zemalja, piscima koji odlaze u avijatičare, šahistima koji se kriju kao emigranti, pripadnicima prokuženih nacija i vera, ali i onima koji su ih prokužili i gonili. Politički položaj portugalske države…

Tamara Đenadić: „Inspiracija je moja borba sa demonima“

U vremenu kada pisana reč za neke doživljava svoj najoštriji pad, a za neke ništa drugo do hiperprodukciju, domaća književna scena može se pohvaliti ne samo novim, već i kvalitetnim imenima, čija dela su čekala pravi trenutak kako bi se našla na književnim policama. Jedno od tih imena jeste i Tamara Đenadić – po struci ekonomista i IT stručnjak sa skrivenim darom za pisanje. Tamara je u književnom svetu zvanično debitovala ove godine, i to zbirkom priča simboličnog naslova „I ravnodušnost je ubila mačku“, koju je objavila izdavačka kuća „Otvorena…

Tragovima istorijskih veza dva naroda: Rilski manastir

Književnost, umetnost i duhovnost objedinjene u priči o Rilskom manastiru Početkom meseca juna iskoristio sam prvi vikend da u organizaciji agencije ,,Dobročinstvo“ posetim susednu nam državu, Bugarsku, tačnije Rilski manastir i prestonicu Sofiju. Polazak ispred Vaznesenjske crkve, dosta mesta u čistom autobusu i vodič, gospodin Dragan Vukić, čovek ogromnog znanja, poznanstava sa velikanima kako crkvenim, tako i intelektualnim naše i susednih država. Lep i prijatan glas, podseća na one nekadašnje voditelje Radio Beograda, čovek koji kroz lične anegdote, događaje, razgovore, drži pažnju putnicima i zaista ga je milina slušati. Nekako…

Prikaz filma „Paterson“ Džima Džarmuša

Džim Džarmuš je američki filmski režiser, umetnički superstar sa senzibilitetom odmetnika, neprilagođeni usamljenik i gubitnik koji veruje u stari dobri pank. Iako ga svrstavaju među predstavnike film noira i avangarde, Džarmuš tvrdi da snima komedije i da je njegov omiljeni filmski režiser legendarni komičar Baster Kiton. Džim Džarmuš, senzibilni odmetnik vozi svoj klasični motocikl i živi u Baueriju, leglu pijanaca na Menhetnu. Kao tinejdžer je nosio crno zbog Hamleta, Zoroa i Roja Orbisona, a onda su došli pank i Kleš, klubovi i ljubav prema poeziji i bendu Nika Kejva Bad…

Poezija: Ti i ja

Ti i jai obrnuti mesec,papirni cvet pocepan na polaTupa igla ubodena u drvo koje vene Ti i jaZagledani u izgreban parketMasnu fleku na plafonuOsećaj zagorelog ručkaCrni dim iznad naših glava Ljudi iz budućnosti plačuDeca iz prošlosti se smeju Pogled usmeren ka zidu koji nas deliOsećaj izgubljenog mirisa koji se vraćada sakrije tugu i rasplamsa suze Ti i jaI polomljeno krilo slepog mišaIzlizan đon…Nokat u mesu.Razbijena čaša.Ožiljak na licu… Muzika je prestala da svira.Nema više zvukova.Ostala je samo tišina…Tišina i ćutanje Autor: Bojan Lojković Foto: Pinterest

Poezija: Večnost je obukla tirkizno

Hocu da bude moja,ta neka bela kamena kuća,sa divljom ciklama ružom u vrtu.Tu blizu stare gvozdene kapije,ta će ruža da puže uz topli kamenI povremeno mirisne u taj lenji letnji dan.Hoću da iza kuće imam brdoNa kom žive masline stare godina petstoI posvećeno prave hlad mučenoj sprženoj travi,u kojoj skaču skakavci I zvrče glasno zrikavciu ritmu afričke ljubavne plemenske pesme.U to rano jutro ja cu da ugledamnevino belu čipkastu zavesu koju je zaveo vetarpa je pobegla iz sobe na terasuI evo je, kočoperi se slobodno I doziva meda iskradanjem počnem…

Nedostatak ljubavi – bolest modernog doba

Da li u modernom dobu ima ljubavi?  Čini se da su kriterijumi po pitanju izbora partnera ili preniski ili previsoki. Tako  danas imamo ljudi koji lako nalaze i menjaju partnere i one koji su naizgled uvek sami. Pokušaćemo da analiziramo zašto je to tako kroz par uobičajenih kategorija ljudi „u prometu“ i analizu nekih društvenih pojava. Ako pitate ljude oko sebe kakvog partnera traže, verovatno će reći „normalnog“ .  Verujem da svi ljudi smatraju izostanak vidljive nenormalnosti, koja je vrste neprihvatljive za njih, prvim i najvažnijim uslovom, ali su česti…