U vremenu kada pisana reč za neke doživljava svoj najoštriji pad, a za neke ništa drugo do hiperprodukciju, domaća književna scena može se pohvaliti ne samo novim, već i kvalitetnim imenima, čija dela su čekala pravi trenutak kako bi se našla na književnim policama. Jedno od tih imena jeste i Tamara Đenadić – po struci ekonomista i IT stručnjak sa skrivenim darom za pisanje. Tamara je u književnom svetu zvanično debitovala ove godine, i to zbirkom priča simboličnog naslova „I ravnodušnost je ubila mačku“, koju je objavila izdavačka kuća „Otvorena…
Oznaka: Otvorena knjiga
Milovan Kljajević: „U nasleđu nosimo palu prirodu, ali takođe nosimo i nadu“
Branko Miljković je s pravom govorio da će poeziju svi pisati, te kao da je svojom istoimenom pesmom anticipirao proboj ovog poetskog izraza u etar. Pesnička današnjica obiluje novim piscima, mnoštvom stihova, zbornika, pesničkih večeri, no Miljković je izostavio dva ključna pitanja – da li će poeziju svi čitati, kao i to da li će svi pisati kvalitetnu poeziju. Zato je velika stvar naići na sagovornika, čija poezija ne samo da je kvalitetna, već koji se, kroz promociju i svojih kolega-pesnika, trudi da poezija dopre do što većeg broja ljudi.…
„Otvorena knjiga“ objavila novu knjigu Uroša Ristanovića „Sporazumi“
Nina je nestala. Možda se izgubila, možda je odletela, ili se samo negde zaturila. To niko ne zna sa sigurnošću, a najmanje glavni junaci ove knjige koji kreću u potragu za njom. Ta potraga, opisana linijama, crtežima, slovima i stranicama „Sporazuma“, odvešće ovaj dvojac na razna poznata i nepoznata mesta i omogućiće im da nađu čak i ono što nisu tražili. A da li će i kako pronaći Ninu? „Probijali smo se, napolju, kroz gust puding dimaPut nam je pretrčala neka devojčicarekla si: možda je to Nina.…Pa… možda i jeste“…
Zoran Grujić Gruja: „Biti pisac je privilegija“
Imali smo prilike da razgovaramo sa Zoranom Grujićem Grujom, srpskim književnikom i istančanim pripovedačem. U Grujićevim delima zatičemo upliv epohe realizma 19. veka, što najbolje uočavamo kroz prizmu mnoštva različitih detalja. Tematski sloj je veoma raznolik, a ambijent obiluje širokim spektrom likova. Zoran Grujić u srpsku književnost vraća i ponešto od naše narodne tradicije, odnsno folklornih elemenata. Stoga ponekada stičemo utisak kao da čitamo predanja koja su se u narodu prenosila s kolena na koleno. Takođe, veoma je interesantan i upliv demonoloških motiva, kao i paranormalnih pojava. Kako i kada…
Stevan Ješević: „Treba voleti i poštovati svoj narod bez obzira na pokoju vaš ili kukolj.“
Srpska srednjovekovna istorija i tradicija prepune su neverovatnih, štaviše epskih, događaja i likova. O značaju srednjovekovne kulture za formiranje kulturnog nasleđa Srbije najbolje govori naša srednjovekovna književnost koja predstavlja temelj našeg verskog, nacionalnog, ali pre svega kulturološkog identiteta. Na temeljima ove književnosti razvila se i narodna književnost prepuna divnih epskih pesama i umotvorina koje su od zaborava sačuvale naše korene i zahvaljujući kojima smo odoleli petovekovnom ropstvu pod turskom imperijom. Srpska srednjovekovna književnost poslužila je kao temelj mnogim našim velikim piscima, kao što su Miloš Crnjanski i Vasko Popa. No,…
Dalibor Danićič: „Samo u ovom vremenu možemo da pobedimo svoju palu prirodu“
U dvadesetom, a naročito dvadeset i prvom veku vidljiva je sveopšta i sveprisutna otuđenost čoveka od sopstvene prirode. Moguće da je tako bilo i vekovima unazad, ali danas je postalo gotovo očito da se milijarde ljudi svakoga dana davi u sopstvenoj gorčini nezadovoljstva koje pokušava da neutrališe na različite načine. No, svako bira ili da pobegne od realnosti ili da se suoči sa njom tako što će, baš kao i Sizif, kotrljati kamen sopstvenog psihičkog tereta i prihvatiti sudbinu koja mu je namenjena. Na tom putu je, čini se, najvažnije…
Danijel Jovanović: „Umetnost za cilj mora da ima buđenje osećaja u ljudima“
Književnost za decu je oduvek bila zanimljiva svim uzrastima i dobima, ali je, takođe, možemo okarakterisati i kao najvažniju granu književnosti jer su njene poruke namenjene prvenstveno najmlađima. Uporište ovog stanovišta počiva na činjenici da se čitalački senzibilitet jednog čoveka formira, maltene, od najranijeg detinjstva, zato je od velike važnosti i to sa kojim se štivom deca susreću dok još uvek nisu sasvim obrazovali čitalačke navike, kao i sopstvenu ličnost. U moru literature oko nas, svakako, postoji i ona koja je manje kvalitetna, zato je odgovornost pisaca za decu, naročito…