Sve je teže dobiti podršku za filmove koji su pomalo neobični i nisu toliko predvidljivi, niti zadovoljavaju očekivanja svakoga, a to je lepota kinematografije: otkrivanje novih filmova u svim formama. Postoji usamljenička faza dok pišem scenario, onda jurim pare, a onda sam na brodu s ekipom i tada je uzbudljivo, isrpljujuće i božanstveno, a onda sam opet sam u sobi za montažu. Čitav proces snimanja filma za mene je kao zavođenje, divlji seks i onda trudnoća(u montaži). Džim Džarmuš je umetnički superstar sa senzibilitetom odmetnika, neprilagođeni usamljenik i gubitnik koji…
Oznaka: Autor: Dragan Uzelac
Prikaz filma „Hana i njene sestre“ Vudija Alena
Ostavite li film Manhattan po strani, ovim filmom Alan je pokazao romantičnu stranu Njujorka. To je Njujork kakav se više ne vidi, onaj koji još uvek čuva boemski šarm uključujući i bioskope u kojima zaista možete da gledate filmove braće Marks. Alenov trio komplikovanih sestri njegovi su najbolji ženski likovi, pune divnih mana zbog kojih ih ne osuđujemo oštro. A i za sebe je napisao najbolju ulogu u karijeri. To je takođe njegov poslednji film koji još uvek ima tragove gorčine prepoznatljive u filmovima iz tog perioda. Kroz jednostavnu priču…
Prikaz filma „Dolina smrti“ Mikelanđela Antonionija
Mikelanđelo Antonioni, italijanski modernistički filmski reditelj i scenarista, jedan od najuticajnijih estetičara filma, rođen je 12. septembra 1912. godine u Ferari, Italija. Diplomirao je ekonomiju na univerzitetu u Bolonji. Tokom studija snimao je 16mm filmove i pisao fimske kritike u lokalnom listu. Nakon završenih studija u Bolonji odlučuje da se posveti filmu i 1939.-e odlazi u Rim. Upisuje Centro Sperimentale di Cinematografia, slavnu filmsku školu gde izučava filmsku tehniku. Uz studije, sarađuje na uređivanju časopisa Cinema. Godine 1942. sarađuje kao koscenarista na filmu Pilot se vraća, slavnog italijanskog reditelja Roberta…
Prikaz Orvelove „Hiljadu devetsto osamdeset četvrte“
Period koji je usledio po okončanju Drugog svetskog rata, u životu Džordža Orvela obeležili su smrt supruge, nastanak čuvenog eseja Politika i engleski jezik i esencijalni roman – Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Esej Politika i engleski jezik (1946.) progovara o značaju preciznog i jasnog jezika (uz argument da se nejasno pisanje može zloupotrebiti kao moćno političko sredstvo manipulacije), u kojem Orvel piscima daje šest pravila pisanja: Ostrvo Jura na škotskoj obali postalo je tih godina mesto na kojem je nastalo Orvelovo krucijalno remek-delo, antiutopijski i alegorijski politički roman 1984. (1949.),…
Sećanje na Stivija Reja Vona
U trenutku kada je napokon uspeo da se izvuče iz paklenih kandži droge i doživljenog nervnog sloma, albumom In step se vrati na staze bluz virtuoza, gitariste koji je obeležio osamdesete svojim stilom(opisivali su ga kao moćnog gitaristu koji je dao snažan zamah bluzu osamdesetih, sarađujući sa legendama poput Alberta Kinga. Badi Gaja ili Dejvida Bouvija), eksplozivnošću i kreacijom, nošen duhom legendarnog Hendriksa, 24. avgusta 1990. godine helikopter kojim je uzleteo u nebo srušio se i odvezao ga put legende… Imao je svega 35 godina, status poslednjeg velikog gitarskog bluz…
O životu Uroša Predića
Uroš Predić(1857 – 1953) Uroš Predić, jedan od najvećih srpskih slikara realizma i čovek velikog duha je rođen 07. decembra 1857.godine u malom banatskom mestu Orlovatu (u blizini Zrenjanina). Otac mu je bio sveštenik, te je svoje detinjstvo uglavnom provodio u seoskoj crkvi. Porodica je bila brojna, ali je on kao mezimac (najmlađe dete) mogao da izabere po sopstvenoj volji za šta će se školovati i čime baviti u svom životu. Od detinjstva je bio krhkog zdravlja. Kao četvorogodišnjak slučajno je ostao zaključan cele noći u crkvi, te je zbog…
Prikaz filma „Paterson“ Džima Džarmuša
Džim Džarmuš je američki filmski režiser, umetnički superstar sa senzibilitetom odmetnika, neprilagođeni usamljenik i gubitnik koji veruje u stari dobri pank. Iako ga svrstavaju među predstavnike film noira i avangarde, Džarmuš tvrdi da snima komedije i da je njegov omiljeni filmski režiser legendarni komičar Baster Kiton. Džim Džarmuš, senzibilni odmetnik vozi svoj klasični motocikl i živi u Baueriju, leglu pijanaca na Menhetnu. Kao tinejdžer je nosio crno zbog Hamleta, Zoroa i Roja Orbisona, a onda su došli pank i Kleš, klubovi i ljubav prema poeziji i bendu Nika Kejva Bad…
O pesmi „A day in the life“ čuvenih Bitlsa
A day in the life (1967.) bila je prva pesma Bitlsa koju su počeli da snimaju za album ,,Sgt. Pepper’s lonely hearts club band“ (nakon što su dve prethodno snimljene pesme – ,,Strawberry fields forever“ i ,,Penny Lane“ morale zbog ranije ugovorenih obaveza da budu objavljene kao singl i zbog pravila industrije, nekog vremena nisu mogle da se nađu na pomenutom albumu, iako su prvobitno bile osmišljene kao početak istog)… Osmišljena sama za sebe, ona je u osnovi bila još jedna misaona epizoda u paralelnom svetu njenih autora – Lenona…
Filmska poetika Bernarda Bertolučija
Italijanski filmski režiser i scenarista, Bernardo Bertolucci, umetnik je usplamtelog vizuelnog stila… Svojim monumentalnim filmskim delima poput Poslednji tango u Parizu, 1900.(Dvadeseti vek), Poslednji kineski car ili pak Sanjari za života je postao kultni filmski režiser koji je ušao u legendu – pre svega svojim jedinstvenim stilom i beskompromisnošću, poetičnošću na granici provokacije, granici njegovih seksualnih i političkih snova koji nikog nisu ostavljali ravnodušnim… Posedovao je jedinstvenu, provokativnu veštinu stavljanja ljudske duše pod mikroskop. Psihoanaliza je igrala veliku u ulogu u njegovim filmovima, kao i u onim Woodyja Allena(ali sa…
Analiza pesme „Plava ptica“ Čarlsa Bukovskog
Jedna od najpoznatijih pesama američkog andergraund pisca, buntovnika i bitnika poznatog u svetu književnosti po svojim jedinstvenim, anarhičnim, beskompromisnim proznim delima – romanima kao što su Bludni sin, Žene, Faktotum i Pošta ili pak urnebesnim, strašću i ironijom obojenim zbirkama kratkih priča poput Zabeleške starog pokvarenjaka i Priče o običnom ludilu, Čarlsa Bukovskog, ’’Plava ptica“ je objavljena 1992. godine u zbirci pesama pod nazivom ’’Poslednja noć pesama na zemlji“. U središtu pesme je jedna od najdublje ukorenjenih ljudskih emocija, ranjivost, kao i potreba čoveka da ono najnežnije i najvrednije sačuva…
O romanu „Glad“ norveškog nobelovca Knuta Hamsuna
Tomas Man ga je nazvao ’’potomkom Fjodora Dostojevskog i Fridriha Ničea“, Čarls Bukovski ’’najvećim piscem koji je ikada živeo“, nobelovac Isak Baševis Singer ’’ocem savremene škole književnosti u svakom smislu“ od kojeg potiče ’’čitava moderna škola fikcije dvadesetog veka“. Svoju blistavu spisateljsku karijeru počeo je 1890. Reč je naravno o kultnom norveškom piscu Knutu Hamsunu (1859-1952), umetniku i beskompromisnom borcu za svoje ideale koji je svojim obimnim delom i kontroverznim životom (dugim više od 9 decenija) obeležio svet književnosti kraja 19. i prve polovine 20. veka, postavši još za burnog,…