„Ubistvo u Lokvudu“ je roman koji i čitaoca uključuje u istragu i čini ga ravnopravnim partnerom u otkrivanju zločina. Dženis Halet se pridružila Raglanskoj pozorišnoj družini kada je imala četrnaest godina. Tamo je radila sve poslove. Od promovisanja događaja, preko pravljenja rekvizita do čuvanja garderobe. Režirala je, pisala drame, glumila, služila iza šanka, čistila posle predstava… Bio je to sveobuhvatan hobi. Tamo je čak i upoznala svog današnjeg partnera. Međutim, ovo je dvadeset i prvi vek i ljudi više jednostavno nemaju dovoljno entuzijazma da se bave ovakvim hobijem. Kao i…
Autor: Administrator
„Buda iz predgrađa“ kao roman o odnosu metropole i identiteta
DRUGIM RIJEČIMA, LONDON Kako su izgledali zemlja i vrijeme u kojima su stvarali članovi nekih od najpoznatijih muzičkih bendova, kao što su „Pink Floyd“, „Led Zeppelin“ ili „Queen“? Koliko su određene svakodnevnosti savremenog života bile revolucionarne u svojim nastajanjima i kako je bilo odrastati u takvim okolnostima? Hanif Kureishi, engleski pisac indijskog projekla u svom romanu pod nazivom „Buda iz predgrađa“, objavljenom 1990.godine, čitaocima daje odgovore upravo na ova pitanja dok u tančine slika London i njegova predgrađa iz 70-ih godina prošlog vijeka. Hanif Kurejši je rođen 1954.godine u Bromliju,…
Poezija: Mine u glavi
Param svoje srce,zbog tvojih zaštićenih očiju,prekrivenih tamnim staklima,koje ne odaju ništa. Demontiraj ove mine u mojoj glavi.Moje vruće telo isparava.Tvoj hladan dah ga gasi,da se ne rasplamsa i počne da gori. Ljudi koji umeju da volebodre me iz potaje.Video sam svoj odraz u tebi.Tvoje grudi su mi jastuk utehe. Budi pažljiv prema ženi koja slika.Ti, čovek koji pišeš si njen oslonac.Savetuje me pesma u nastajanju. Na gramofonu se vrti ista ploča.Sa njega odjekuje naša pesma.Volim tvoju tišinu,tad te najbolje razumem. Sve je do nas…Sve ono što je važno. Autor: Bojan…
Poezija: Šaputanje
Zamislitejoš uvek postoje onikoji pišu poezijuneregistrovana sektaosiromašena gordostdruštvo mrtvih pesnika Prerušeniu činovnike i klošareneurotično mrdaju laktomi gužvaju lice rukomna praznim promocijama U jednom njujorškom kafeuKiš nešto poverljivo govorina uho Sontagovoji znam da ova scenaneminovno čekasvoju pucketavu pesmusa istim onim poverenjemsa kojim je Brodskispustio glavupod krilo venecijanske golubice Autorka: Zorica Bajin Đukanović *Iz knjige PLANETARIJUM, Presing, 2022. Foto: Pinterest
Proza: Promaja
Volela sam da volim više nego uobičajeno. Možda zato moja ljubav nije imala gde da ode. Držala sam je čvrsto stisnutu među nedra. Nisam joj davala da izađe iz mojih okrilja. Znala sam da volim više nego drugi a manje nego što sam želela. Moji snovi su bili samo moji. Nikda ih nisam puštala da izađu iz mojih grudi. Maštala sam o oblacima koji su bili suviše visoki za mene. Mislila sam ako porastem još više , da ću uspeti da se popnem na njih. Rasla sam svakim danom sve…
56. Bitef: (Nije) kraj sveta – Da li je zaista teško znati šta je bitno?
Prolog ovogodišnjeg BITEF-a bila je izvedba predstave (Nije) kraj sveta, berlinskog pozorišta Šaubine, u režiji Kejti Mičel i po tekstu Kris Buš. Ekološka osvešćenost ove drame komunicira sa prošlogodišnjom tematikom festivala, a jednim delom svoga narativa otvara prostor ,,plodovima rada’’ onoga što ćemo tek imati prilike da gledamo. Oko glavnog dijaloga dve protagonistkinje, koji se vodi povodom zaposlenja, a čiji su razgovori u pauzama prekidani monologom treće glumice, širi se mreža tema koje ova predstava sa sobom nosi. Tako se, posredstvom pitanja o stupanju u radni odnos u jednoj akademskoj…
Poezija: Dvojazični дарови
Ме прашуваш:-Kako si provela ove silne godine,jesi li bila grljena, ljubljena? -Jesu li te mazili, pazili,zvijezde skidali, obalom bisere darovali? -Jesu li ti u jedra vjetrove puhali,korak raspjevali, pa hodala – lebdeči? -Jesu li ti puteve otvarali, brda izravnjavali,Sunce, tebi prlagođavali! -Jesi li se smijala ko luda,vrištala od boli i suza ludovala – od sreče! -Jesi li bila slavljena svakog jutra i svake noči?-Jesu li vino za tebe ispijali,pijani i zaluđeni muziku do daske puštalii ispod prozora – pijesme ti pjevali?(Jesu li umijeli s tobom…) -Jesi li bila voljena –…
O životu Uroša Predića
Uroš Predić(1857 – 1953) Uroš Predić, jedan od najvećih srpskih slikara realizma i čovek velikog duha je rođen 07. decembra 1857.godine u malom banatskom mestu Orlovatu (u blizini Zrenjanina). Otac mu je bio sveštenik, te je svoje detinjstvo uglavnom provodio u seoskoj crkvi. Porodica je bila brojna, ali je on kao mezimac (najmlađe dete) mogao da izabere po sopstvenoj volji za šta će se školovati i čime baviti u svom životu. Od detinjstva je bio krhkog zdravlja. Kao četvorogodišnjak slučajno je ostao zaključan cele noći u crkvi, te je zbog…
Prikaz zbirke „Po instrukcijama umrlih“ Radeta Šupića
Kad vam u ruke dođe ova zbirka, štampana u svega 100 primeraka, kad u njoj vidite jednog sasvim mladog pesnika, a čak nije ni provereno da li ima 20 ili 22, kad usput otkrijete da taj pesnik radi u trećoj smeni, a na prvoj levoj stranici zbirke uočite moto preuzet od Momčila Nastasijevića („Biti u organskoj vezi sa drugim bićima i stvarima, i imati svoju svrhu izvan sebe, znači mladost…“ ), ne sumnjate u kvalitet onoga što ćete unutra naći. Nešto manje od 50 pesama nesvakidašnjih naslova raspoređene i spakovane…
Poezija: Blickrig
bila je noćbio sam mladbio je kišan i siv neki daleki gradu njemu ništado stare crkve i par solitera bio je kafićLe Pasažpetrolej-fenjer i prava rustična draži za stolom kraj prozoraja i Vera sasvim kratkokoja riječna sebe navukla oklop da dobije mečnije htjelada mi opet pusti boj stisak rukesvako svomona u kišnom gradu svoj je pronašla dompa sav od kišei ja krenuh u dom svoj poput zrnašto ne rastesamo nikne valjda čovjekna rastankese navikne Autorka: Željka Vračević Foto: Pinterest
Njegoševa „Noć skuplja vijeka“ i njena tri paradoksa
Poznato je da su mnogi rukopisi vladike i pesnika Petra II Petrovića Njegoša netragom nestali još za njegova života, a i za dela koja je pesnik stigao da odštampa, sačuvan je srazmerno mali deo rukopisa. Izvestan broj njih ipak je docnije pronađen, ali mnogi tek decenijama nakon vladičine smrti, i to uglavnom u tuđim arhivama i daleko od Njegoševog doma i prestola. Tako je dokument poznat pod nazivom Njegoševa bilježnica postao dostupan javnosti tek sto pet godina nakon pesnikove smrti, a sa njim je prvi put obelodanjen i Njegošev rukopis…
