Žiri za dodelu književne nagrade Jovan Popović koji je radio u sastavu Andrea Lešić, Ivana Dražić i Zvonko Karanović objavio je da će priznanje za 2026. godinu pripasti Mariji Vasiljević iz Beograda za rukopis kratke proze Drugo ime. Žiri je odluku doneo jednoglasno. U konkurenciji se našlo 207 naslova, a Marija Vasiljević je nagrađena plaketom, kao i objavljivanjem rukopisa u izdanju Partizanske knjige. U najužem izboru našli su se i rukopisi Snježane Vračar Mihelač (Slovenija) i Vladane Perlić (Bosna i Hercegovina). Žiri navodi kako autorka ovu knjigu naziva zbirkom priča,…
Oznaka: književnost
Program SKC Kragujevac od 9. 11. do 15. 11.2026.
Ponedeljak, 9. novembar, 2100Kontakt galerijaJazz Extravaganza Jazz Extravaganza je autorski muzički projekat koji okuplja četvoricu izuzetno kreativnih i autentičnih makedonskih muzičara – Džijana Emina, Georgija Šareskog, Olivera Josifovskog i Aleksandra Petrova.Dobro poznati makedonskoj publici, ovi muzičari se gotovo 25 godina susreću i sarađuju kroz različite sastave, orkestre i projekte. Njihovo zajedničko iskustvo obuhvata brojne nastupe u zemlji i inostranstvu, stvaranje muzike za pozorište, film, televiziju i reklame, kao i saradnju sa međunarodno priznatim muzičarima.Pored dugogodišnjeg zajedničkog rada, svaki od njih izgradio je sopstveni, prepoznatljiv muzički izraz i ostvario značajne uspehe…
Partizanska knjiga i Čupava Keleraba daruju besplatne knjige
Volite Čupavu Kelerabu, ali i Partizansku knjigu? Ovo je prilika za vas. U toku 12 dana sajma partizana, (od 12. 10. 2026. do 23. 10. 2026. u ponoć) posetite onlajn prodavnicu Partizanske knjige. Odaberite vama drage naslove, u napomeni napišete „Keleraba,“ i za svaku kupljenu knjigu dobićete još jednu, potpuno besplatno, po izboru partizanske redakcije. https://partizanskaknjiga.rs/prodavnica Požurite – niko vas ne može sprečiti da uživate!
Osvrt na roman „Hajdi“ Johane Špiri
Izdavač: “Laguna“ Beograd 2020. Preveo: Živojin Vukadinović Kada sam bio dete dobio sam na čitanje jednu staru knjigu bez korica. Bila je to “Hajdi“, izdanje iz 1942. godine (ili 1943.) Radilo se, dakle, o integralnom izdanju u prevodu Živojina Vukadinovića. Delo je u međuvremenu postalo toliko poularno da je doživelo manje i više uspešne ekranizacije, čak smo skupljali i sličice. Ko je čitao zna. Mala Hajdi, curica od pet godina ostaje siroče. Tetka je odvodi dedi, Čiki Sa Planine, jer ga svi tako zovu. Starac je takođe siroče. Ostao je…
Objavljen roman „Gospodar nade“ Milorada Miše Antonića
U izdanju UNPS pojavio se roman „Gospodar nade“koji nam šalje sliku sudbine čoveka kada je na udaru totalirističkog sistema. Glavnog junaka ovog romana sistem je kao gumicom izbrisao ali je on opstao i postao gospodar svoje nade. Kako? Da li zato što je uspostavio svoju životnu ravnotežu? Ili zato što smatra da je materijalizacija upropastila život i ljubav. Tvrdio je da upozavanjem što više ljudi produžavamo život i da time što smo to što jesmo svoj život nastavljamo u domu. „Slavni nemački pesnik i mislilac Johan Volfgang Gete je davno…
Milinko Mile Vasiljević – glas novinara koji čuva tradiciju
Milinko Mile Vasiljević poklonio audio-riznicu srpske poezije celom svetu Loznički novinar, audio-producent i voice-over umetnik Milinko Mile Vasiljević predao je svoje profesionalne audio-snimke stihova najznačajnijih srpskih pesnika digitalnoj riznici Wikimedia Commons pod slobodnom licencom, omogućivši svima da ih besplatno koriste, slušaju i dele. U vremenu brzih digitalnih formata, očuvanje govornog kulturnog nasleđa često ostaje u drugom planu. Vasiljević je stoga odlučio da svoje višedecenijsko spikersko iskustvo stavi u službu opšteg dobra. Stihovi velikana poput Milana Rakića, Jovana Dučića, Alekse Šantića i Laze Kostića, u njegovoj interpretaciji, sada su postali deo…
Bojana Petković: „Pisanje je deo mene od detinjstva“
Poezija, uopšteno književnost, ali i kultura, predstavljaju nešto što je u današnjem sistemu vrednosti potpuno marginalizovano. No, od velike važnosti je kada smo u prilici da budemo savremenici generaciji nekih novih, mladih ljudi koji svoje kreativno uporište pronalaze, upravo, svetu poezije. Jedna od njih jeste Bojana Petković, mlada pesnikinja, koja iza sebe ima čak dve zbirke poezije, a čiji rad možemo pronaći i u mnoštvu zbornika, časopisa, kao i na domaćim i regionalnim internet poratlima. U tvojoj biografiji se može pronaći podatak da si po vokaciji zdravstveni radnik. Na koji…
Marija Aleksić: „Umetnosti je sve dozvoljeno“
Roman Beli zidovi, književnice Marije Aleksić nedavno je izšao iz štampe. Tim povodom, razgovarali smo sa našom spisateljicom o fabuli ovog dela, kao i junacima priče. Takođe smo otvorili i veoma važna pitanja, naročito pitanje percepcije umetnosti u manjim sredinama. Izdavačka kuća Portalibris ove godine objavila je tvoj debitantski roman Beli zidovi? Šta je ono što je u srži ovog dela? ‘’Beli zidovi ’’ je naziv mog prvog i dugo očekivanog romana, koji je sve vreme nastajao dok su druga moja dela izlazila i čekao pogodan trenutak da ugleda svetlost…
Tijana Katić: „Sve je ukazivalo na to da će pisanje biti moj put“
Era digitalizacije, u kojoj danas živimo, sve više upućuje ljude na brže oblike komunikacije, ali ono što ipak odoleva duhu vremena jeste kvalitetna književnost. Hiperprodukcija, naročito ona izdavačkog tipa, predstavlja „mač sa dve oštrice“, no velika je stvar kada u moru savremenih pisaca pronađemo one čiji rad, u godinama koje slede, i te kako može ući u zvaničan književni kanon. Tijana Katić, diplomirana ekonomistkinja, pripada, upravo, generaciji pisaca čija dela imaju veliku i blistavu budućnost. Izdavačka kuća Partizanska knjiga 2023. godine objavila je njenu debitantsku zbirku priča Hod po ivici…
„Itaka“ i „Penelopa“ – dva kraja Džojsovog „Uliksa“
Postoje knjige kojima se čovek vraća ne zato što ih je zaboravio, nego zato što zna da ih nije do kraja razumeo ni pri prvom, ni pri drugom čitanju – „Uliksu“ se, kod mene, to dešava redovno, a poslednji povod bio je razgovor sa prijateljem oko poslednjih poglavlja Itaka i Penelopa, dovoljan da me vrati njenoj džojsovskoj verziji – onom danu u Dablinu koji se, kao i homerski ep, na kraju svodi na povratak kući.Elem, godinama sam „Uliksa“ doživljavao kao neku vrstu književnog maratona – knjigu koju treba pretrčati, poglavlje…
Između carskog trona i dasaka koje život znače
(Predgovor drami „Drama na daskama ili Heliogabal“ Nikole Šimića Tonina) „Neću! Zašto uvijek sa mnom mora početi ova odvratna predstava?“ Ovim buntovnim krikom protagoniste, koji biva bukvalno izguran na pozornicu, Nikola Šimić Tonin otvara zavesu svoje drame i odmah ruši sve konvencije građanskog teatra. Čitalac i gledalac istog trenutka bivaju uvučeni u lavirint u kojem prestaju da važe zakoni klasične scenske iluzije. Šimić Tonin u ovom delu ne piše puku istorijsku hroniku o rimskom caru Variju Avitu Basijanu, istoriji poznatijem kao Heliogabal. Umesto toga, on koristi mit o najekscentričnijem vladaru…
