Srednjoškolci ujedinili Srbiju: Prvi nacionalni humanitarni sajam knjiga PRVI NACIONALNI HUMANITARNI SAJAM KNJIGA U ORGANIZACIJI SREDNJOŠKOLACA SRBIJE 25. i 26. april 2026. širom Srbije Nacionalni humanitarni sajam knjiga u organizaciji srednjoškolaca održava se prvi put 25. i 26. aprila u 16 gradova i srednjih škola u Srbiji: U Beogradu i Novom Sadu učenički parlamenti su odlučili da se Nacionalni humanitarni sajam knjiga ove godine održi u centralnim gradskim zonama: Decenijama su ljudi iz različitih krajeva Srbije odlazili na Sajam knjiga u Beograd. Nacionalni humanitarni sajam knjiga donosi knjige u različite…
Oznaka: književnost
Intervju: Jelena Tasić – „Deca su iskrena publika“
Književnost za decu predstavlja jedan od najodgovornijih književnih žanrova jer se sa njime deca upoznaju još u najranijem detinjstvu. Putem ovog žanra, deca formiraju svoje prve književne korake i grade čitalačke navike koje će negovati i u odraslom dobu. Zbog toga je važno da književnost za decu bude, kako kvalitetna, tako i sadržajna, naročito u smislu univerzalnih poruka, tema, ideja i motiva. Stoga smo odlučili da na našem sajtu, korz vid intervjua, još temeljnije predstavimo književno stvaralaštvo Jelene Tasić, koja je svoj opus pretežno posvetila deci i mladima. Uživajte. 🙂…
Daniel Kovač gost Sobe 24 u Kikindi
Soba 24 ugostila umetnika koji je previše dobar za ovo doba – Daniel Kovač Kikindska Soba 24 je 6. marta otvorila vrata za nešto što se ne dešava svaki dan: intimni koncert Daniela Kovača, čoveka koji je istovremeno pesnik, prozaista, crtač, inženjer elektrotehnike i – najvažnije – glas koji nas već decenijama podseća da je život i dalje moguće osetiti duboko, čak i kad sve oko nas viče suprotno. Daniel Kovač, rođen 1974. u Pančevu, živi u Mirijevu i bavi se industrijskom automatikom – ali to je samo dnevna maska.…
Promocija romana „Ulm“ Bojana Vasića u Parobrodu
Razgovor o jednom od najuspelijih romana ovdašnje prošlogodišnje književne produkcije Ulm (Veseli četvrtak, 2025) Bojana Vasića, pesnika književnika i književnog kritičara, održaće se u četvrtak, 19. marta od 19 časova u Parobrodu. Osim autora, o ovom narativu gde u svesti glavnog junaka, od početka do kraja dominira rečna neman, u obliku morune, govoriće dr Ana Stišović Milovanović, naučna saradnica Instituta za srpsku kulturu Priština-Leposavić, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice književnog programa u Parobrodu. Na palubi kruzera usidrenog na Balearima, zatičemo iskorenjenog junaka sa teritorije južnog Banata, koji kreće da luta…
Prvi roman Marije Aleksić Beli zidovi u izdanju Portalibrisa
„Beli zidovi“ su priča o nevidljivoj ženi, o poeziji koja nadilazi bolest i zaborav – o istini koja, ma koliko je skrivali, uvek pronađe put da ostane sačuvana i zabeležena. U pitanju je roman o tišini, bolesti i pisanju kao poslednjem prostoru slobode. Priča prati sudbinu pesnikinje Bobe — period od 1883. do 1946. u Srbiji — te se pred čitaocem otkriva žena koja najveći deo svog života proživljava iza brava sanatorijuma. Beli, sterilni zidovi u kojima obitava postaju njeno ogledalo, ali i jedino mesto gde sme da bude svoja.…
Pjesnička svjetlost bez zalaska: Pesma „Sunce“ N. Š. Tonina
Pjesma Sunce autora Nikole Šimića Tonina, u svojoj jednostavnosti i emotivnoj snazi, dobila je novo ruho kroz japanski prijevod Lovre Štavuna (シュタブン・ロブレ). Ova kratka, ali duboka pjesma govori o ljubavi koja ne poznaje kraj, o prisutnosti koja ne traži formalnosti i o svjetlosti koja nikada ne zalazi. Originalna verzija SUNCETebine govorim:Dobro jutro,dobar dan,dobro veče. Ti si sunce mog životakoje ne zalazi Japanski prijevod 御日様君に言わないおはようこんにちはこんばんはなんて決して沈まない僕の御日様だから Romanizacija OHISAMAKimi niIwanaiOhayouKon’nichiwaKonbanwa nanteKesshite shizumanaiBoku noOhisama dakara Poezija koja prelazi granice Prevođenjem na japanski, pjesma dobiva novu dimenziju – ne samo lingvističku, već i kulturnu. Japanski jezik, poznat…
Intervju: Stevica Šepra Mihajlov – čovek od panka i knjige
U vremenu, u kojem svet odlazi ne samo u suton humanistike, već i u sveopštu dehumanizaciju, pojmovi kao što su: „književnost“, „umetnost“ i „kultura“ deluju, u najmanju ruku, naivno. Čini se da je planeta pošla stranputicom, upravo, jer kultura nije, niti će ikada biti, poligon za sticanje kapitala. No, društveno uređenje, kakvo imamo danas, teži isključivo sticanju ekstremne materijalne dobiti, koja umesto da oplemenjuje, od čoveka pravi ništa drugo do zver. Zato je baš danas više nego ikada pre izazovno latiti se bilo kog segmenta kulturne delatnosti, a naročito biti…
Otvoren konkurs za projekat „Frida – žene govore“
„Frida“ Ženskom narativu NIN-ova nagrada! Ovaj put o muškarcima Кreativni tim Udruženja nezavisnih pisaca Srbije kоji je osmislio multidisciplinarni projekat „Frida” definisao je i treću sezonu ovog, specifično ženskog pisma ili narativа. Koji je cilj treće sezone ovog projekta? Cilj nam je da ovaj put sužavanjem fokusa na „žensko doživljavanje muškarca u 1001. varijanti“, što znači da je ovaj put fokus usmeren na suprotni pol – muškarce, dobijemo dovoljno široku ali istovremeno i fokusiranu podlošku za uslovno govoreći ženski roman o žensko-muškim ili muško-ženskim odnosima koji će u sinergiji mnoštva…
Svi smo mi Žika: Osvrt na roman i seriju „Čizmaši“
Pre nego što je adaptiran za televizijsku seriju od dvanaest epizoda 2015. godine, roman Čizmaši bio je maltene zaboravljen, premda je baš za ovo delo Dragoslav Mihailović dobio Ninovu nagradu za najbolji roman objavljen u Jugoslaviji 1983. godine, a potom i priznanje za najčitaniju knjigu tokom 1984. godine prema anketi Narodne biblioteke Srbije. Ipak, teško se može reći da je serija prihvaćena oberučke i blagonaklono kao roman tridesetak godina ranije, ali za to ionako postoji više razloga, pa i taj što je u godinama neposredno pre njenog prikazivanja bilo snimljeno…
Počinje književno-tribinski program „Naša stvarnost“ u KCB
NAŠA STVARNOSTKnjiževno-tribinski program KCB za 2026. godinu Kulturni centar Beograda najavljuje ovogodišnji književno-tribinski program Naša stvarnost, koji organizuju i uređuju Maša Tomanović i Jelena Vukićević. Program okuplja generacije autora i autorki, eksperimente u poeziji i prozi, kao i umetničko-teorijske radionice koje povezuju jezik i imaginaciju. Širi programski okvir ciklusa inspirisan je časopisom Naša stvarnost, koji je izlazio tridesetih godina XX veka u Jugoslaviji i bio glas nove generacije pisaca koja je propitivala stare vrednosti, autoritete i ustaljene modele kulturne proizvodnje. Kao i tada, i danas se književnost nalazi između društvene odgovornosti, institucionalnih pritisaka i lične potrebe za autonomijom. Program…
Intervju:Svako od nas misli da besprekorno zna šta je ljubav
Dobra književnost rađa se u procesu, bez ikakve kontrole, kao magija neponovljivosti. Svevremenost je odlika velike književnosti. Postoji hiljadu razloga inkubacije i samo jedan razlog pojavljivanja: život jezika koji nije moguće zaustaviti odlaganjem. „Uzaludno“ bludni sin organske književne porodice kojoj pripada. Kad novinar ne obajvi tekst koji je naumio on sve dok ga ne završi ima vernog ali smarajućeg pratioca.Muka živa,a često i više od toga pogotovo kad ništa ne zavisi od njega. Desilo se u slučaju mene i pisca Đorđa D.Sibinovića. Kad je Sibinović krenuo sa svojom tilogijom prvo roman „Pogrešno“ (Agora 2016.),pa…
