Izdavač: Miroslav Beograd, 2020. Svetlana Fucić je savremeni srpski pisac, pesnik i prozaista. Živi i radi u Beogradu. Član je Udruženja književnika Srbije. Do sada ima objavljenih četrnaest i po naslova. Knjiga „I bi svetlost“ je prvi put objavljena još 2003. godine. Izdavač je bila tadašnja Narodna knjiga. Ovo je reizdanje. Godine 2007. njen roman „Humaj ptica“ preveden je i objavljen u Turskoj. Mnogo godina kasnije romani „Humaj ptica“ i „Sedmi dan“ su doživeli svoje reizdanje. „I bi svetlost“ je istinita životna priča. Glavni lik u knjizi je Anđelika Tešić,…
Oznaka: prikaz romana
Prikaz psihološkog romana „Hoće li boleti“ Maje Vujackov
,,Hoće li boleti“ Maje Vujackov jeste potresna priča, ispripovedana iz ugla jedne 14-godišnjakinje, u kojoj pratimo posledice vršnjačkog nasilja. Dok sam čitala ovaj psihološki roman, setila sam se svojih neprijatnih iskustava iz škole, kako sam ili trpela nasilje, ili sam tom nasilju svedočila. Da li život više boli od smrti? Da li će naša smrt doneti olakšanje voljenim ljudima ili će oni i te kako patiti za nama? Šta da radimo ako nas okolina zanemaruje i odbacuje? Šta kada sistem podbaci i kada nismo zaštićeni od nasilnika? Maša je tinejdžerka,…
Prikaz romana „Drakula“ Brema Stokera
Najčuvenije delo irskog pisca Brema Stokera, koje nosi naziv „Drakula“, izašao je pred javnost 1897. godine, pred sam kraj ere u kojoj je Britanskom imperijom vladala kraljica Viktorija, te se može svrstati u tzv. „viktorijansku“ književnost. Po svom izlasku, ovaj danas svima poznati roman ,nije bio toliko popularan već svoju potonju popularnost stiče brojnim filmskim adaptacijama.Radnja ovog romana je naširoko poznata i prepričavana na različite načine, tako da bi bio suvišan svaki novi pokušaj njenog ponavljanja, što ću ovde nadam se izbeći. Ipak, nije loše pomenuti to da je roman…
Prikaz Političkog trilera „Tito je umro“ Mirjane Novaković
Bezimena novinarka istražuje misteriju Titove smrti i ubistva mladog političara. Ovo je politički krimi triler u kojem autorka Novaković satirično prikazuje negativne društvene pojave. Novinarka lista ,,Politika“ saznaje za jedan stari članak iz 1968. godine. U tom „Politikinom“ članku se najavljuje pozorišna predstava rađena prema Selimovićevom romanu ,,Derviš i smrt“. Predstava treba da se odigra 4. maja 1969. godine u tri i pet posle podne (neuobičajeni termin za predstave), a u to vreme je 11 godina kasnije proglašena Titova smrt. Kada se čitaju početna slova svakog pasusa, dobija se akrostih…
Prikaz romana „Priče posle apokalipse“ Tomislava Nikolića
Šta se dešava kada virus pokosi 90% ljudske populacije? Tomislav Nikolić je u distopijskom horor romanu predstavio veoma surovu sliku sveta, u kojem nema više pravila, zakona, niti policije. Štaviše, ni novac više nije bitan, već su seks, borba za opstanak i oružje nešto najvrednije u novonastaloj situaciji. ,,Mi ljudi mislimo da smo mnogo pametni, da smo spremni za iznenađenja koja život baca pred nas, a kada nas pogodi nešto što nismo očekivali, tada uglavnom krivimo lošu karmu, nesreću, slučajnost, lose vibracije, život, bračnog druga ili šta već. Surova istina…
Prikaz romana „Pa kao“ Vladimira Tabaševića
Ne znam da li je priča sasvim obična, ali da je poznata – jeste. Jedan mladi pisac dobija poziv od stare komunističke „drtine“ (tako ga pisac zove) da napiše roman o njegovom životu. Pukovnik će da diktira, pisac da piše. Nešto slično ima u „Mesečevoj palati“ Pola Ostera – mladić se prijavljuje da čuva čudnog starca u invalidskim kolicima. I onda (da se vratim Tabaševiću), mladi pisac uleti u strastvenu vezu sa Anom, negovateljicom kod pukovnika Frojda. Tačno je, starac je dobio literarno ime Frojd, zbog paralelne veze sa dve…
Cena jasnog mraka: Prikaz dela J. Kuzmanović Ugasiću svetlo
Unutar svakog književnog dela može se naći barem jedna rečenica koja sama za sebe najbolje opisuje radnju, likove i smisao knjige, a u slučaju romana Ugasiću svetlo to bi mogla biti rečenica u kojoj se jedna od glavnih junakinja karakteriše opaskom kako svet za nju odavno više nije postojao. I koliko god da je roman prožet realističkim, a u mnogome i naturalističkim detaljima, Jovana Kuzmanović je radnju prvenstveno sačinila od momenata u kojima su glavni likovi toliko uronili u svetove koje su sami kreirali, da stvarni svet za njih zaista…
O knjizi „Moćno oko“ Nikoline Zobenice
Ako volite crtani film ,,U potrazi za Nemom“ i slična dela o životinjama, preporučujem vam roman Nikoline Zobenice ,,Moćno oko“. Radi se o ribicama koje ulaze u avanture da bi se izborile sa zlom u morskom svetu. Ribica Bojan patio je što je bio drugačiji. Iz njegovih očiju su iskakale varnice kada bi bio ljut ili uznemiren. Pošto je plašio stanovnike morskog naselja (često je umeo nenamerno nekog da povredi), odlučio je da napusti dom u kojem je živeo sa dedom Nebojšom. Otisnuo se putem nepoznatog, bilo kuda, samo da…
Prikaz romana „Zlatni paviljon“ Jukija Mišime
„Zlatni paviljon“, roman koji sam upravo obnovila posle dvadeset i pet godina, jedno od najznačajnijih Mišiminih dela, sa kojim je osvojio važnu nagradu za književnost u Japanu. Kasnije je taj roman i dramatizovan. U stvari je zasnovan na istinitom događaju iz 1950, gde je u krajnjem stepenu psihičkog rastrojstva student zen – budizma, Mizogući ( ime u knjizi ), zapalio sveti budistički i istorijski spomenik star oko 500 godina, koji je čuvan i negovan kao japansko nacionalno blago. Sam taj čin prikazuje složeno patološko ponašanje Mizogućija i njegov konačan zločin…
Prikaz romana „Zlokobna rukovet“ Ivana Stankovića Zuckerowa
Talas produkcije krimi-romana i serija je odavno zapljusnuo i obale Save i Dunava. Naša domaća produkcija je, iako je reč o maloj književnosti, prilično velika u našim okvirima i može se nazvati balkan noirom koji domaća publika paralelno prati sa celtic noirom, nordic noirom, da navedemo trenutno najaktuelnije. Roman slikara i pisca Ivana Stankovića Zuckerowa, Zlokobna rukovet, zauzima svoje istaknuto mesto u novijoj produkciji. Razlozi za to su brojni: dobro vođen zaplet koji vas „vozi“ kroz 450 stranica romana, skoro bez daha, dobro profilisani glavni protagonisti s akcentom na ekscentričnog slikara-detektiva Teodora Tota, vešto približena…
Prikaz horor trilera „Đavolski dobar bluz“ Ivana Nešića
Iskušenja vrebaju čoveka u horor trileru ,,Đavolski dobar bluz” Ivana Nešića. Džimi Dikson je povučeni tinejdžer, dete samohrane majke koja radi dva posla. Pored toga je i odbačen, ismejavan i ponižavan od strane vršnjaka. Dali su mu nadimak Hromirani, jer je ćopav zbog loše zarasle rane iz detinjstva. Dok je bio u bolnici, otkrio je strast prema muzici. Tada je dobio gitaru i našao je prijatelja u tamnoputom domaru Džeromu, koji ga je podučio sviranju bluza. Džimijevu monotonu svakodnevnicu remeti pojava tajanstvenog Iluzioniste. Čovek obučen u crno, koji mu je…