Koliko volite svoje kućne biblioteke? Šta ste sve spremni da uradite ne bi li ste ih sačuvali? Strahujete li ponekad od poplave, požara? Kratko delo ovog argentinskog književnika moglo bi se opisati kao opsesija knjigama i odlazak u potpuno drugu krajnost. Narator je profesor hispanske književnosti sa Kembridža, čiju koleginicu pregazi automobil u trenutku dok, hodajući ulicom, čita poemu Emili Dikinson. Izgleda da nam autor poručuje da su knjige opasne, no jesu li zaista. Ova knjiga predstavlja intelektualce, kolekcionare, strastvene čitaoce i istraživače koji imaju biblioteke od nekoliko hiljada dela.…
Oznaka: prikaz romana
Prikaz romana „Sudbina i komentari“ Radoslava Petkovića
Kada je u pitanju roman Sudbina i komentari, zanimljiv je već i sâm podatak da je pisac Radoslav Petković veći deo radnje smestio u Trst početkom devetnaestog stoleća. Dovoljno je, naime, reći da se radi o periodu kad Napoleon Bonaparta nezaustavljivo širi francusku državu i francuski uticaj na jadranske zemlje i gradove, ali i o periodu kad je u Trstu živeo najmanje jedan kulturni delatnik čije je ime zlatnim slovima upisano u srpsku povest. Pošto je ionako poznato da tek ponešto postaje istorija, dok se sva ostala prošlost pretvara u…
Ravnodušnost kao paraliza pripadanja: O Kamijevom „Strancu“
Može li čovjek biti potpuni stranac u vlastitom životu? Zašto se ponekad osjećamo kao da ne pripadamo ni sami sebi niti svijetu oko sebe? Da li je ravnodušnost prihvatanje ili odbacivanje realnosti i šta prouzrokuje toliki jaz između zamišljenog i verbalizovanog? Ovo su pitanja kojim se pozabavio francuski nobelovac Alber Kami u svom najpoznatijem romanu „Stranac“, objavljenom 1942. godine. Radnja je smještena u Alžiru i sačinjena je od, naočigled, sasvim trivijalnih događaja u životu glavnog junaka po imenu Mersault. Rečenica kojom roman počinje („Danas je umrla mama. Ili možda juče.…
Henrik Sjenkijevič „Ognjem i mačem“ – vatreno epsko pero
„Pogledaj šta se čini u Ukrajini? Zemlja je bujna – zemlja majka, zemlja rođena, a koji je u njoj siguran da će dočekati sutrašnjicu. Ko je u njoj srećan? Ko nije vere lišen, kome sloboda nije oduzeta, ko u njoj ne plače i ne uzdiše?“ (Bogan Hmeljnicki, „Ognjem i mačem“) Od istorijskih romana posvećenih ukrajinskim kozacima (Zaporožje) i ratovima u Ukrajini – danas toliko aktuelnom – za dva se može reći da su klasici. Nikolaj Gogolj, poreklom Ukrajinac koji je pisao na ruskom, napisao je roman „Taras Buljba“, delo koje…
Gde ima dima, ima i zračenja: Prikaz romana „Slučaj Vinča“
Vinča je decenijama pripadala grupi onih pojmova koji se često pominju a o kojima se zapravo malo šta konkretno kaže, pri čemu je podjednako iskorišćavano i ime praistorijskog lokaliteta i ime nuklearnog instituta. Možda je za to zaslužna i jedna filmska replika („Čula si za Vinču kao što si čula za Madagaskar!“), ali spominjanje vinčanskog instituta zaista je umelo da iznova stvara teorije o tajnom nuklearnom programu, pa i o mnogo opasnijim, čak i smrtonosnim projektima, koje vlast navodno krije od javnosti. Ali, gde ima dima, mora biti i vatre.…
Prikaz Orvelove „Hiljadu devetsto osamdeset četvrte“
Period koji je usledio po okončanju Drugog svetskog rata, u životu Džordža Orvela obeležili su smrt supruge, nastanak čuvenog eseja Politika i engleski jezik i esencijalni roman – Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Esej Politika i engleski jezik (1946.) progovara o značaju preciznog i jasnog jezika (uz argument da se nejasno pisanje može zloupotrebiti kao moćno političko sredstvo manipulacije), u kojem Orvel piscima daje šest pravila pisanja: Ostrvo Jura na škotskoj obali postalo je tih godina mesto na kojem je nastalo Orvelovo krucijalno remek-delo, antiutopijski i alegorijski politički roman 1984. (1949.),…
Prikaz romana „Dorotej“ Dobrila Nenadića
„Sve vreme dok sam bio u manastiru žudeo sam za jednim ovakvim jutrom, i sada kada sam se našao u njemu, osećam se kao da mi je duša prazna mešina iz koje je isteklo vino. Zar čovek zbilja ne može da izdrži slobodu?“ Prvi roman Dobrila Nenadića ( 1977g ), i prvi njegov roman koji sam pročitala pre skoro 25 godina, a danas ga završila po drugi put, pitajući se da li će ostaviti isti snažan utisak kao nekada. Pa evo, priznaću vam: da li sam sentimentalna prema njemu, ili sam…
„Ubistvo u Lokvudu“: Roman u kome su i čitaoci angažovani u istrazi zločina
„Ubistvo u Lokvudu“ je roman koji i čitaoca uključuje u istragu i čini ga ravnopravnim partnerom u otkrivanju zločina. Dženis Halet se pridružila Raglanskoj pozorišnoj družini kada je imala četrnaest godina. Tamo je radila sve poslove. Od promovisanja događaja, preko pravljenja rekvizita do čuvanja garderobe. Režirala je, pisala drame, glumila, služila iza šanka, čistila posle predstava… Bio je to sveobuhvatan hobi. Tamo je čak i upoznala svog današnjeg partnera. Međutim, ovo je dvadeset i prvi vek i ljudi više jednostavno nemaju dovoljno entuzijazma da se bave ovakvim hobijem. Kao i…
„Buda iz predgrađa“ kao roman o odnosu metropole i identiteta
DRUGIM RIJEČIMA, LONDON Kako su izgledali zemlja i vrijeme u kojima su stvarali članovi nekih od najpoznatijih muzičkih bendova, kao što su „Pink Floyd“, „Led Zeppelin“ ili „Queen“? Koliko su određene svakodnevnosti savremenog života bile revolucionarne u svojim nastajanjima i kako je bilo odrastati u takvim okolnostima? Hanif Kureishi, engleski pisac indijskog projekla u svom romanu pod nazivom „Buda iz predgrađa“, objavljenom 1990.godine, čitaocima daje odgovore upravo na ova pitanja dok u tančine slika London i njegova predgrađa iz 70-ih godina prošlog vijeka. Hanif Kurejši je rođen 1954.godine u Bromliju,…
Prikaz romana „Estoril“: Probrani među prognanima
Bilo jednom – da parafraziramo Miloša Crnjanskog – jedno mesto, na krajnjem zapadu evropskog kontinenta, u kome je, tokom najmanje šest godina, bilo poželjnije boraviti nego u Parizu, Londonu ili Beču. Portugalsko mondensko letovalište Estoril, sa svojim kazinom i hotelom Palasio, bilo je, već od početka Drugog svetskog rata, utočište bivšim krunisanim i nekrunisanim državnicima, dvostrukim tajnim agentima, diplomatama nestalih zemalja, piscima koji odlaze u avijatičare, šahistima koji se kriju kao emigranti, pripadnicima prokuženih nacija i vera, ali i onima koji su ih prokužili i gonili. Politički položaj portugalske države…
Središnja pustinja i zvuk njene tišine
Može li se usred ničega pronaći nešto, i to baš ono za čime smo tragali? Zašto da ne može, jer ako se smisao može pronaći u ogromnoj pustinji zvanoj život i sastavljenoj od manjih pustinja i povremenih fatamorgana, onda ni pustinjski snovi ne moraju biti tako pusti kako se na prvi pogled čine. A šta se to – osim ničega – može pronaći u pustinji (ili pustinjama), pokušao je da odgonetne pisac Miomir Petrović, pa ako već svako u pustinji ima sopstveno priviđenje, on je svoje pretočio u knjigu Središnja…