Nije kasno za istragu: Prikaz knjige „Ko je ubio Jovana Skerlića“

Iako se ne može reći da je ime Jovana Skerlića (1877–1914) skrajnuto i bačeno na margine istorije, činjenica je da, kao i u slučaju mnogih drugih značajnih ličnosti, njegovo delo nije shvaćeno na pravi način, pri čemu se ne misli toliko na književnokritičke i književnoistorijske tekstove, koliko se misli na njegove političke i kulturološke stavove. Da ne može biti slučajno što je Skerlić zapamćen prvenstveno kao književni kritičar, a ne i kao poslanik Narodne skupštine Kraljevine Srbije, pokazao je Momčilo Đorgović u svojoj knjizi karakterističnog naslova Ko je ubio Jovana…

Osvrt na knjigu priča „Ukradeni roman“ Jovice Aćina

Izdavač: “Laguna“ Beograd 2018. Jovica Aćin je jedan od naših najplodnijih savremenih klasika, ima objavljenih preko 30 knjiga priča, romana i eseja. Knjiga koja je pred nama je izbor njegovih kratkih priča koji je sačinio Igor Marojević. Po svom sadržaju, temama koje obrađuje i stilu vidljivo je da potiču iz različitih zbirki. Šteta što u ovom izdanju na kraju priča nije navedeno koje godine su nastale. Aćinov stil karakteriše precizna rečenica, njegovi junaci se nalaze u nekoj vrsti kafkijanske atmosfere i to se ne odnosi samo na njihovu psihu već…

Poglavnikova bakterija – Prikaz iz jednog daha

… ali kad se iz piščevog pripovedačkog opusa izdvoji nekoliko priča za jednu zbirku, čitalac bi se mogao zapitati šta ove priče uopšte povezuje, pa koliko god to delovalo kao formalnost, ipak treba imati na umu da, čak i kad je svaka priča visokog kvaliteta, postoji opasnost da one smetaju jedna drugoj, no u slučaju pisca Borisa Dežulovića i njegove zbirke sastavljene od šest priča, a nazvane Poglavnikova_bakterija, nije bilo takve opasnosti, bez obzira na to što su priče prilično raznorodne ne samo u smislu radnje, nego i stila, pa…

Prikaz romana „Estoril“: Probrani među prognanima

Bilo jednom – da parafraziramo Miloša Crnjanskog – jedno mesto, na krajnjem zapadu evropskog kontinenta, u kome je, tokom najmanje šest godina, bilo poželjnije boraviti nego u Parizu, Londonu ili Beču. Portugalsko mondensko letovalište Estoril, sa svojim kazinom i hotelom Palasio, bilo je, već od početka Drugog svetskog rata, utočište bivšim krunisanim i nekrunisanim državnicima, dvostrukim tajnim agentima, diplomatama nestalih zemalja, piscima koji odlaze u avijatičare, šahistima koji se kriju kao emigranti, pripadnicima prokuženih nacija i vera, ali i onima koji su ih prokužili i gonili. Politički položaj portugalske države…

Središnja pustinja i zvuk njene tišine

Može li se usred ničega pronaći nešto, i to baš ono za čime smo tragali? Zašto da ne može, jer ako se smisao može pronaći u ogromnoj pustinji zvanoj život i sastavljenoj od manjih pustinja i povremenih fatamorgana, onda ni pustinjski snovi ne moraju biti tako pusti kako se na prvi pogled čine. A šta se to – osim ničega – može pronaći u pustinji (ili pustinjama), pokušao je da odgonetne pisac Miomir Petrović, pa ako već svako u pustinji ima sopstveno priviđenje, on je svoje pretočio u knjigu Središnja…

Da nije stvarno, bilo bi samo ironično: Zbirka „Kovid 19+“ Marka Vidojkovića

Kad bi se u satiričnoj priči zanemario ironičan ton, čitaoci bi mogli pomisliti da pred sobom više nemaju delo koje je plod piščeve bujne mašte, nego tekst koji verodostojno preslikava događaje iz neposredne svakodnevice. Takvog utiska ne bi bile lišene ni one satirične priče u kojima su likovi i događaji toliko groteskni da idu u domen fantastike, a čak se i one priče gde su dominantni apokaliptični distopijski motivi lako mogu shvatiti kao ogledalo realnosti – jer i književnost i istorija dosad su više puta pokazale kako i najmaštovitija predviđanja…

Medijum i mleko: Prikaz romana „Una“ Mome Kapora

Kad se navede podatak da je od prvog izdanja romana Una prošlo četiri decenije, moglo bi doći do jedne nedoumice: koju od dve kratke reči ubaciti u taj podatak ne bi li mu se dalo konkretno značenje – da li reći da je otada prošlo tek, ili već četrdeset godina? Ako treba istaći da se Una smatra delom koje se ne može zaobići kad se govori o stvaralaštvu srpskih pisaca tokom druge polovine dvadesetog veka, onda bi se reklo da je prošlo tek četiri decenije otkako je roman prvi put…

Laguna objavila novi roman Vladana Matijevića „Van kontrole“

Vladan Matijević kaže da u novom romanu piše o dezorijentisanim mladim ljudima, prepuštenim stihiji, koji se nalaze u svetu bez proklamovanih vrednosti, gde ništa nije vredno divljenja, ali ni dovoljno užasno. – Prikazani svet u romanu je posmatran kroz uveličavajuće staklo i takav je izobličen, strašan i smešan, ali nikako lažan. Iako je radnja romana po svemu sudeći smeštena u devedesete godine prošlog veka, junaci imaju slične egzistencijalne probleme kao i današnji mladi ljudi – rekao je Matijević. uzički kritičar, novinar i publicista Petar Peca Popović je ocenio roman Van kontrole kao pank roman, ističući…

Prikaz romana A. Tomića: Je*ali ste ježa u Poskokovoj Dragi!

Prikaz romana Ante Tomića „Čudo u Poskokovoj Dragi“ Možda treba početi od naslovne strane i ilustracije na kojoj vidimo toranj katedrale i – jednog ježa. Neće nam biti teško da zaključimo kako toranj simboliše ambijent dalmatinskih brda i njihovih usamljenih sela, gde će nas i odvesti radnja romana „Čudo u Poskokovoj Dragi“ – ali, otkud tu jež? Istina, tokom čitanja romana naići ćemo na pomalo tragikomičnu scenu u kojoj jedan jež, pojavivši se maltene niotkuda, dobija na značaju stoga što se kroz njegovu pojavu razotkriva sva prostodušnost i sujeverje glavnih…

Dubok ambis Visokih Dečana – prikaz romana „Zidanje ambisa“ Branislava Jankovića

Još je iz narodnih predanja poznato da je podizanje monumentalnih građevina bilo praćeno velikim žrtvama – a često i nasilnim žrtvovanjem ljudskog bića čija je jedina tragična krivica u tome što je odabrano da svojim stradanjem umilostivi više sile koje se protive podizanju velelepne građevine. Branislav Janković je maltene već u naslovu svog romana naznačio da je izvorni motiv preuzeo iz narodne tradicije, ali je istovremeno naznačio da je taj motiv potpuno preokrenuo, i metaforično i bukvalno, jer dok u pesmama i legendama građevina teži nebu i ovozemaljskoj lepoti koja…

Dijaspora i transkulturni identiteti: Prikaz knjige „Tumač bolesti“ Džumpe Lahiri

Ljudsko društvo od samog svog nastajanja kontinuirano bilježi porast stope raseljavanja stanovništva, a što se neizbježno ogleda i u književnosti kao ogledalu života i jednoj od najvažnijih društvenih tvorevina. U savremenom dobu koje smanjuje jaz između lokalnih i globalnih prostora, a svakodnevno se govori o terminima poput „globalizacija“ i „migracije“, i književna djela se češće okreću kritičkom osvrtu na kompleksne tematske slojeve dijaspore i transkulturnih identiteta. Širenjem granica i mijenjanjem migracionih politika, termin dijaspora od prvobitne indikacije prisilnog napuštanja zemlje, danas poprima šire značenje i uključuje sve ljude istog teritorijalnog…