Prikaz knjige „Kopenhaška trilogija“ Tove Ditlevsen

Puteva trista za bijeg iz djetinjstva Svi žurimo da odrastemo misleći da su nam svi snovi, želje i ambicije zarobljeni u okovima djetinjstva koje ne pruža dovoljno slobode odlučivanja da život krojimo isključivo po svojoj mjeri. Sa druge strane, proces prilagođavanja svijetu odraslih u kojem se odjednom nađemo, prilično je mučan i bolan, jer sa odlukama dolaze i odgovornosti, sa odgovornostima i posljedice. Neko se u tom vrtlogu snađe, sazri, preoblikuje i odlučno istraje u namjeri da uskladi vlastite potrebe i ciljeve sa surovošću života, dok drugi u silnoj želji…

O romanu „Mansarda“ Danila Kiša

Roman mladenačkih preispitivanja, interesovanja, eksperimenata. Želja da se opiše mansarda na kojoj je živeo sa drugom, prijateljem, koga naziva Jarcem Mudrijašem. Mansarda je tu da pokaže mladost, sposobnost da se ostane vedar, mudar, intelektualan, uprkos siromaštvu, gladi i bedi. Mladići su zaokupljeni sobom i raznoraznim metafizičkim, pa i književnim pitanjima, ali se ispostavlja da je glad ipak najbitniji, egzistencijalni problem. Zidovi mansarde propali su od vlage, na zidovima su slike godišnjih doba, latinske sentence ispisane noktima. Njihovim. Na prozorima stare novine i krpe, na podu slama. Knjige drže pod staklenim…

Razgovor o romanu „Zatvoreno zbog odmora“ u Parobrodu

Razgovor o romanu Zatvoreno zbog odmora (preveo Danilo Brajović, izdanje, IP Clio, edicija Gral, 2023) uz gostovanje autora Stefana Čapalikua, održaće se u subotu, 23.09.2023 od 19 časova u Parobrodu. O romanu čija se radnja odvija između Beograda, Tirane i Skadra, u jeku Drugog svetskog rata, osim Čapalikua govoriće: Miroljub Miki Stojanović, urednik FCS, Tamara Krstić, književna kritičarka, Zoran Hamović, glavni urednik IP Clio, uz prevod Damjana Filipovića i moderaciju Tamare Stojanović. Nemci, Srbi, Italijani, Albanci, u uzajamnim prožimanjima i dodirima, ovde nisu tretirani tek sa stanovišta istorijske odgovornosti. Oni…

Roman „Mandat“ Đorđa D. Sibinovića u prodaji

Promocija knjige za mene je isto što i trenutak kada dete koje prohodava pridržavate za ruku. Da decu učim i pridržavam da bi prohodala, nisam imao priliku. Tuga. A radost kad treba da napišem nešto što bi trebalo da bude promocija knjige. Kao da će to što ću , ne samo ja napisati, rešiti sve probleme knjige koja sa knjižarskih polica čeka da je dodirne onaj kome ona treba. Pa tek da je uzme. I pitanje je šta će biti presudno da ona ispod nečije miške ode na mesto odakle…

Odlomak iz romana „Sotona u soliteru“ Dejana Simonovića

Otac i ćerka Očev pogled je bio zažagren. Goreo je od nestrpljenja. Volim kada je takav. „Dakle, tako? Dakle, tako? To je to?“ Privukao je Melanijin roman. Zatim Strahinjin. Stavio ih je jedan preko drugog. Pa prekrio šakom kao da bi da ih sačuva od nekog ko bi pokušao da mu ih oduzme. Pa ponovo razdvojio. Zagledao se u naslovne strane. Na naslovnoj strani Melanijog romana bio je sveštenik bez lica, u mantiji, sa bičem u ruci. Na naslovnoj strani Vaskrsenja Lazarevog bile su muške šake,. Otvorio je, na preskok, nekoliko strana i…

Prikaz knjige „Kuća od papira“ Karlosa Marije Domingesa

Koliko volite svoje kućne biblioteke? Šta ste sve spremni da uradite ne bi li ste ih sačuvali? Strahujete li ponekad od poplave, požara? Kratko delo ovog argentinskog književnika moglo bi se opisati kao opsesija knjigama i odlazak u potpuno drugu krajnost. Narator je profesor hispanske književnosti sa Kembridža, čiju koleginicu pregazi automobil u trenutku dok, hodajući ulicom, čita poemu Emili Dikinson. Izgleda da nam autor poručuje da su knjige opasne, no jesu li zaista. Ova knjiga predstavlja intelektualce, kolekcionare, strastvene čitaoce i istraživače koji imaju biblioteke od nekoliko hiljada dela.…

Prikaz romana „Sudbina i komentari“ Radoslava Petkovića

Kada je u pitanju roman Sudbina i komentari, zanimljiv je već i sâm podatak da je pisac Radoslav Petković veći deo radnje smestio u Trst početkom devetnaestog stoleća. Dovoljno je, naime, reći da se radi o periodu kad Napoleon Bonaparta nezaustavljivo širi francusku državu i francuski uticaj na jadranske zemlje i gradove, ali i o periodu kad je u Trstu živeo najmanje jedan kulturni delatnik čije je ime zlatnim slovima upisano u srpsku povest. Pošto je ionako poznato da tek ponešto postaje istorija, dok se sva ostala prošlost pretvara u…

Ravnodušnost kao paraliza pripadanja: O Kamijevom „Strancu“

Može li čovjek biti potpuni stranac u vlastitom životu? Zašto se ponekad osjećamo kao da ne pripadamo ni sami sebi niti svijetu oko sebe? Da li je ravnodušnost prihvatanje ili odbacivanje realnosti i šta prouzrokuje toliki jaz između zamišljenog i verbalizovanog? Ovo su pitanja kojim se pozabavio francuski nobelovac Alber Kami u svom najpoznatijem romanu „Stranac“, objavljenom 1942. godine. Radnja je smještena u Alžiru i sačinjena je od, naočigled, sasvim trivijalnih događaja u životu glavnog junaka po imenu Mersault. Rečenica kojom roman počinje („Danas je umrla mama. Ili možda juče.…

Henrik Sjenkijevič „Ognjem i mačem“ – vatreno epsko pero

„Pogledaj šta se čini u Ukrajini? Zemlja je bujna – zemlja majka, zemlja rođena, a koji je u njoj siguran da će dočekati sutrašnjicu. Ko je u njoj srećan? Ko nije vere lišen, kome sloboda nije oduzeta, ko u njoj ne plače i ne uzdiše?“ (Bogan Hmeljnicki, „Ognjem i mačem“) Od istorijskih romana posvećenih ukrajinskim kozacima (Zaporožje) i ratovima u Ukrajini – danas toliko aktuelnom – za dva se može reći da su klasici. Nikolaj Gogolj, poreklom Ukrajinac koji je pisao na ruskom, napisao je roman „Taras Buljba“, delo koje…

Predstavljanje romana „Dignuto sidro“ Rastislave Šejić

Predstavljenje romana „Dignuto sidro“ Rastislave Šejić u Srpskom književnom društvu, Francuska 7, u četvrtak, 23. 2. 2023. u 19:00. O knjizi razgovaraju:– ️Rastislava Šejić, autorka– ️dr Igor Perišić, književni kritičar– ️Aleksandar Dunđerin, pisac i kritičar– ️Marina Mirković, urednica– ️Pavle Ćosić, moderator Epistolarni roman sa pedigreom Dignuto sidro je epistolarni roman pisan u formi bogate imejl prepiske između Ljudmile, spisateljke koja se privremeno nalazi u Budimpešti, i Vladimira, glumca i člana plesne trupe u Beogradu. Ona je u Mađarskoj na mršavoj stipendiji i piše svoj drugi roman, a on je zvezda u…

O knjizi „Jedini izlaz“ Marka Popovića

„Jedini izlaz“ za one koji i dalje veruju u trijumf dobra nad zlom Pojava Marka Popovića na književnom nebu Srbije bila je iznenadna. Kada je pre šest godina izdavačka kuća Laguna objavila roman Jedan pogrešan korak svi su počeli da se pitaju ko je, zaboga, taj Popović i da li ta knjiga nešto valja. Ovaj dramaturg sa FDU-a i diplomac njujorške škole filmske režije prijatno nas je iznenadio sjajnom knjigom. Roman sa čijih stranica gotovo da curi krv sa beogradskog asfalta brzo se pročuo ne samo među ljubiteljima ovakvog štiva, već i među onima koji ne…