Prikaz knjige Dušana Mijajlovića Adskog „Trošenje (ne)moći“

„Srušeni apsolutizam razuma i opovrgnuta vrednost pravila.“ (Dušan Mijajlović Adski: „Trošenje (ne)moći“; Narodna biblioteka „Rade Drainac“, Prokuplje, 2016.) „Čovek kad je sam ili je Bog ili đavo.“ (Latinska izreka) Ono što je u svetskoj arhitekturi dekonstruktivizam, to je Dušan Mijajlović Adski u srpskoj književnosti. Rasnom pripovedaču kakav je Dušan Mijajlović Adski sudbina je namenila još jedan u nizu teških zadataka. Ipak, ne može se svakome poveriti pisanje priča koje (ni)su istinite. No, to nije nimalo slučajno; tako zapaljivom narativnom materijom mogu da se bave samo istinski i vrhunski majstori stvaranja…

Intervju: Časopis „KULT“ – „U borbi protiv velike količine medijskog šunda moramo imati sizifovsku izdžljivost.“

Da bi kultura u jednom duštvu opstala potrebno je ostvariti koherenciju među različitim kulturnim sadržajima. Potrebno je objediniti ono što kulturu čini kulturom – ukuljučiti različite muzičke, filmske, književne i druge kulturne sadržaje i na prvom mestu biti temeljan u tome. Ovakav poduhvat može biti složenog karaktera, ali uz entuzijazam i međusobnu podršku i te kako je moguće ostvariti takav naum. Primer za to je upravo časopis „KULT“. Dragi čupavići, „Čupava Keleraba“ vam donosi razgovor sa uredništvom časopisa. Mina, Milena i Miljana za naš blog, između ostalog, otrkivaju idejni segment…

Prikaz romana: „Kradljivica knjiga“ Markusa Zusaka

„Kradljivica knjiga“ bezvremenska  priča o jednoj devojčici, dečaku kose boje limuna, jednom prijateljstvu i teškim vremenima. Zasigurno priča kojoj ćete se uvek rado vraćati. Radnja knjige smeštena je  u Drugi svetski rat. Ali nemojte da vas to odmah obeshrabri, to nije dosadna ratna priča, ali je rat  kriv za  početak. Priča je posvećena  devojčici Liesel koja zbog ratnog stanja  i gorkih uslova za život, biva odvojena od majke  i odlazi u ruke siromašne i dobronamerne porodice Huberman. Verovali ili ne priču pripoveda sama smrt,  koja nije ostala imuna na  Liesel…

Letnji mini-intervju sa Ivanom Glišićem: „Zašto ne volim promocije“

– Ivane, recite nam nešto više o vašim iskustvima sa književnim promocijama? – Ja sam, Zorane, imao samo četiri promocije…   – Krenimo, onda, sa prvom! – 1974. godine zavičajne pesme „Svadbarenje“. Opremio i ilustrovao Milić od Mačve, a recenzija Mike Antića. I doveo slikar Milić od Mačve Miku Antića, Vaska Popu i Zorana Radmilovića da kazuju o knjizi, u Klubu zavičajnih studenata Šapca… I, zamisli, otkažu promociju po direktivi Komiteta! Jer, svi smo mi bili takozvani Crni talas u umetnosti. Pa, smo otišli u Beograd i imali promociju kod…

Junaci pučkog sloja u drami Iva Vojnovića „Na taraci“

Radnja trećeg dela „Dubrovačke trilogije“ koji nosi naziv „Na taraci“, odvija se 1900. godine na prelazu vekova, što simbolično predsavlja dolazak novog doba, nove ere u biti. Konkretno u drami „Na taraci“ ova simboličnost se može povezati sa gašenjem, odnosno propadanjem plemićkog sloja u Dubrovniku i dolaskom novog, pučkog sloja na viši stupanj društvene lestvice. U Vojnovićevoj drami očitavaju se elementi ibzenovskog karaktera (oslikava se propadanje zatvorenog sveta). Likovi ne propadaju zbog načinjenog hibrisa ili motiva koje nasledna krivica donosi sa sobom, već zbog promene društvenih prilika i sistema vladavine.…

Intervju: „Knjige na točkovima“ – projekat koji zrači altruizmom

Projekat „Knjige na točkovima“ ogleda se u ideji da se književnost približi svakom pojedincu, a posebno onima kojima su životne okolnosti uskratile tu mogućnost. Ideja kao takva omogućava širenje kulturnih segmenata tamo gde su oni najmanje rasprostranjeni što bi samim tim doprinelo brojnosti uživalaca književnosti i pisane reći. Čupava Keleraba ćaskala je sa Ivanom Jovanović, predsednicom Udruženja „Remix“ o ciljevima i idejama ovog projekta, kao i o načinima na koji svako od nas može doprineti realizaciji „Knjiga na točkovima“.   Reci nam nešto više o organizacionom timu vašeg projekta?  …

Biblijski elementi u „Žitiju Petra Koriškog“ Teodosija Hilandarca

Biblijski elementi u „Žitiju Petra Koriškog“, koje je sačinio Teodosije Hilandarac, izuzetno su rasprostranjeni. Teodosije Hilandarac varira elemente i iz Starog, ali i iz Novog zaveta. U žitiju se po obimnosti najviše izdvajaju „Davidovi psalmi“. Pored njih Teodosije unosi i elemente iz „Knjige o Ruti“, kao i iz „Knjige Postanja“, odnosno „Prve knjige Mojsijeve“. Takođe, javlja se i „Jevanđelje po Luki“, „Jevanđelje po Mateju“ i „Jevanđelje po Jovanu“. Zastupljene su i poslanice koje je Korinćanima uputio apostol Pavle, kao i one koje je uputio Timotiju. Na početku pisanja „Žitija Petra…

Dve golgote u pesmi Vojislava Ilića Mlađeg

Vojislav Ilić Mlađi srpski je pesnik koji svoj književni, (u užem smislu) pesnički opus stvara na graničnoj osnovi između poetike realizma i moderne. Istorijski i kulturni događaji, prevashodno Prvi svetski rat, oblikovali su Ilićev pogled ka moderni. No kulturno-istorijske prilike nakon Drugog svetskog rata uticale su na to Ilić bude marginalizovan u književnom kanonu zbog svog izrazito rodoljubivog naboja i samim tim nacionalnog osećanja koje je ispoljavao u pesmama. Bio je savremenik našeg realiste Vojislava Ilića, te je to prouzrokovalo da često bude pomešan sa njime. Stvarao je na prelazu…

Dis kao pesnik splina (II)

Prvi deo teksta možete pročitati na sledećem linku: https://www.cupavakeleraba.com/2016/05/13/dis-kao-pesnik-splina-i/ . „Predeo od splina“ podrazumeva vrstu pesničkog doživljavanja sveta, sliku sveta koja se povlači pred nagoveštajem smrti ili pak raspadanja. Disovi „dani pokriveni splinom“ najbolje su opisani u trenutku raspadanja. Pesma „Raspadanje“ nam daje sliku rezigniraniranog subjekta koji je ostao bez „stare plime“, subjekta čiji pogled više ne može dopreti do duge, pa ni do vedrih boja „oblaka i snova“, on nema više ni „visokih obmana“, „ni velikih dana“, on nema ni vere, njegov duh koji više ne vidi i ne sanja…

Psihološka motivacija u pripovetkama Laze K. Lazarevića (II)

Prvi deo teksta možete pročitati na sledećem linku: https://www.cupavakeleraba.com/2016/05/09/psiholoska-motivacija-u-pripovetkama-laze-k-lazarevica-i/ . U Lazarevićevoj najzahtevnijoj pripoveci, „Vetar“, osećanje ljubavi je brzo planulo, ali još brže se ugasilo. Poseta bolesnom Đorđu dovodi do junakove muke – Janko upoznaje i zaljubljuje se u Đorđevu lepu i plemenitu ćerku. Junak shvata da majčine pohvalne reči o devojci nisu njena saglasnost, on saginje glavu dok Đorđe i njegova ćerka nestaju u daljini. Lazarević je u ovoj pripoveci stvorio tip energične, autoritativne, uporne, mudre i odmerene majke. Između Janka i majke postoji porodični sklad, ali i neprijatni, neiskazani,…

Dis kao pesnik splina (I)

Vladislav Petković Dis je autor dve zbirke poezije: „Utopljene duše“ (1911) i „Mi čekamo cara“ (1913). Objavivši „Utopljene duše“ Dis je ujedno i neposredno započeo srpsku modernu liriku. Već u toj zbirci se naslućuje, nagoveštava i uvodi pravi simbolizam, onakav kakav možemo čitati na primer u francuskoj književnosti pola veka ranije. U „Utopljenim dušama“ nailazimo na grozu nad rasulom sveta, na snoviđenja, slutnje, iracionalne vizije. Čini se da su ovom pesniku najbitnija pitanja čoveka i sveta, a najrasprostranjeniji motivi san bez snova, postepeno utrnuće života, prelazak bića u nebiće, smrt.…