U subotu 14. januara sa početkom u 12 časova, autor izložbe Logor na Beogradskom sajmištu 1941-1944, dr Milan Koljanin će sve zainteresaovane poseioce provesti kroz slikovitu postavku i istorijat prostora Starog sajmišta, sa posebnim fokusom na istorijske faze Jevrejskog logora Zemun i Prihvatnog logora Zemun. Saznajući i zahvaljujući tome, negovanje sećanja na izuzetno značajne, tragične i poučne istorijske epizode, pruža nam mogućnost da zajednički čuvamo trajne vrednosti boreći se protiv diskriminacije, mržnje i nepravde. Budući da će nakon 15. januara, a po završetku gostovanja u Narodnom muzeju Srbije, izložbu imati…
Oznaka: nacizam
Tribina „Protiv zaborava – sećanje na žrtve“ u KCZR
TRIBINA„PROTIV ZABORAVA – SEĆANjE NA ŽRTVE“Utorak, 13. septembar – 19 časova U utorak, 13. septembra na programu je tribina pod nazivom „Protiv zaborava – sećanje na žrtve“ koja će se baviti kulturom sećanja na srpske žrtve zverski ubijene u Drugom svetskom ratu na tlu tadašnje NDH od strane ustaša. Govornici na tribini su Dušan Bastašić – predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ i Gordana Dostanić – predsednica UO udruženja „Ognjena Marija Livanjska“. Moderator tribine je Đorđo Prstojević, urednik tribinskog programa Kulturnog centra. Tribina počinje u 19 časova. Izvor: KCZR
Program SKC Kragujevac od 18. do 24. aprila 2022.
Ponedeljak, 18. april u 2000Kontakt galerija SKCJazz Monday – Iva Paunović Kvartet + Nikola Cvetković Ovog ponedeljka uživaćete u vokalnim jazz standardima u izvođenju kvarteta Ive Paunović. Sastav kvarteta čine Aca Pejčić na klaviru, Ivan Stanković na kontrabasu i Nikola Radojičić na bubnju. Kao gost priključiće se Nikola Cvetković na trubi. Utorak, 19. april u 2000Kontakt galerija SKCFilmska projekcija – Drive my car ULAZ SLOBODAN Režija: Rusuke HamagučiŽanr: dramaTrajanje: 169 minutaProizvodnja: Japan Osim što je na sjajan način uspeo da dočara Murakamijevu genijalnost na filmskom platnu, film ”Povezi me” je…
Prikaz knjige „Zašto se niste ubili: Traženje smisla življenja“ V. Frankla
Ako već hoćete da vas neko motiviše, da vam otvori neke nove horizonte i pokaže nešto što možda do sad niste znali o svetu oko sebe, manite se YouTube-a i zaronite u knjige Viktora Frankla. Upravo čitam jednu njegovu i baš sam srećna što sam otkrila ovako zanimljive, poučne i duboke radove. Radio je s Frojdom, ali je bio bliži Adlerovim stavovima. Mnogi stručnjaci pričaju da je Franklova škola treća Bečka. Prva je Frojdova psihoanaliza, druga Adlerova individualna psihologija, a treća, kažu, Franklova logoterapija ili njegovo traganje za smislom. Pokupio…
Prljavi traže čistoću
Šetao je svakog dana psa mojom ulicom. Bukvalno su pored moje kuće prolazili. Ja završavala te godine sedmi, a on upisao gimnaziju. Rekao mi je koji je smer jednom prilikom dok sam sušila kosu na suncu. Tad mi je kosa prekrivala leđa i mislila sam da će da me pojede, pa sam se početkom zime ošišala. Mislim da se već tad i on menjao… Pamtim dečka koji svima priča: „Dobar dan, komšija“, a niko mu tu nije stvarno bio komšija. Pamtim ga kao nekoga ko je hteo usput starijima da…
Prolog 52. Bitefa: „Odilo. Zatamnjenje. Oratorijum“
Ovogodišnji, 52. Bitef, pod sloganom „Svet bez ljudi“, održaće se od 13. do 22. septembra. Prolog će biti otvoren predstavom „Odilo. Zatamnjenje. Oratorijum“ autora Dragana Živadinova i Petera Mlakara. Predstava je rađenja u koprodukciji Slovenskog mladinskog gledališča i Centra za urbanu kulturu „Kino Šiška“ iz Ljubljane. Tematika pozorišnog komada fokusirana je na Odila Globočnika, jednog od najozloglašenijih nacista slovenačkog porekla. Malo je poznato da je jedan Slovenac bio među najbližim saradnicima Adolfa Hitlera, kao i to da je odgovoran za smrt više miliona ljudi, posebno jer je svoje delovanje usmerio na stvaranje…
Svetli primeri tamnog vremena
Memorijalni centar „Jad Vašem“ je osnovan 1953. godine s ciljem da očuva sećanje i dokumentuje istoriju Jevrejskog naroda tokom Drugog svetskog rata. Deset godina kasnije formirana je komisija za proglašenje „Pravednika među narodima“ koja dodeljuje povelju za hrabrost i medalju. Medalju „Pravednik među narodima“ dodeljuju država Izrael i memorijalni centar „Jad Vašem“ pripadnicima drugih naroda koji su tokom holokausta pomagali jevrejskom stanovništvu da preživi. Malo je poznato da su takve medalje stigle i u porodice sa ovih prostora, a još manje su poznate njihove priče o situaciji tih godina. Do…
Intervju: Saša Skalušević Skala – Svet je sve više preplavljen lakom književnošću, čiji je jedini cilj da širi što više beznačajnosti
Može se primetiti da poezija i umetnost u današnjem vremenu za masu ne predstavljaju gotovo ništa, ali za pojedinca označavaju mnogo. Branko Miljković je u jednom od svojih intervjua izjavio sledeće: „Čovek zagledan u svet ima pred sobom dve alternative: da oseti svoju ništavnost ili da se divi. Divljenje nas izjednačuje sa onim čime se divimo. Poeziju sam počeo da pišem iz straha…“ Upravo ovaj citat ukazuje na čovekovu dvogubost – u trenucima psihičke teskobe čovek odlazi ili u (auto)destrukciju ili u kreativnost. Stoga poezija ili bilo koji drugi vid kreativnosti,…
Prikaz romana: „Kradljivica knjiga“ Markusa Zusaka
„Kradljivica knjiga“ bezvremenska priča o jednoj devojčici, dečaku kose boje limuna, jednom prijateljstvu i teškim vremenima. Zasigurno priča kojoj ćete se uvek rado vraćati. Radnja knjige smeštena je u Drugi svetski rat. Ali nemojte da vas to odmah obeshrabri, to nije dosadna ratna priča, ali je rat kriv za početak. Priča je posvećena devojčici Liesel koja zbog ratnog stanja i gorkih uslova za život, biva odvojena od majke i odlazi u ruke siromašne i dobronamerne porodice Huberman. Verovali ili ne priču pripoveda sama smrt, koja nije ostala imuna na Liesel…
Problem transrodnosti u pesmi „Moja si“ grupe Idoli (I)
Novo „talasanje” Iako to nije bilo najpresudnije po istoriju i razvoj rokenrola na jugoslovenskim prostorima, ne treba zaboraviti da se domaći muzička rok scena razvijala od ’60-ih nadalje u doba samoupravnog socijalizma. Uticaji zapadnjačke razvijene pop, pank i rok muzičke scene bili su široko rasprostranjeni zahvaljujući radijskim i televizijskim programima, pa su od strane nastajuće buntovne rok generacije preuzimani i rekontekstualizovani prema „domaćim” društvenim i kulturnim prilikama i potrebama, poprimajući lokalne odlike. Izvođači popularne muzike nisu bili previše sputani cenzurom, niti primorani da svojim stvaranjem slede državne političko-ideološke matrice (što…
Poezija: Kapo
Bledunjava lica zarivenih kostiju, odlaze put logorskih peći. Noćna buka smiraja – u ropcu vrište im reči. Tutnjava voza, lavež vojnika i govor psa, presecaju krik vazdušnog oblaka i san kapoovog konvertizma. Spodobni trenutak ne želi da prizna, al’ duh predaka noćobdi. Sutradan, slažući grede, ugao oka zape za jamu, te u mrtvim, skeletnim licima zatiče… sebe. *Imenica „kapo“ dolazi od italijanske reči „capo“ što u prevodu na srpski jezik znači glava. Kapoi su logoraši koji imaju povlašćen status u odnosu na ostale zarobljenike, a za uzvrat pružaju neprijatelju informacije…