Prvi deo teksta možete pročitati na sledećem linku: https://www.cupavakeleraba.com/2016/05/02/fantasticno-u-alisa-u-zemlji-cuda-i/ . “Sve što je izmišljeno postoji u ovom svetu ili u nekom drugom.” Novalis Svako onostrano carstvo može da se preleti ili prepešači. Prava postojbina ovih motiva je predanje, a fantastična priča i bajka ih samo preuzima i uobličava u skladu sa svojim zakonitostima. Često se govorilo o tome kako u bajci vlada slučaj, a u stvari može se reći sledeće : “Bajka je takva književna vrsta u kojoj slučaj ne postoji. To što junak stiže gde treba i kada treba, i naiđe…
Kategorija: Književna oaza
Psihološka motivacija u pripovetkama Laze K. Lazarevića (I)
Pripovetka, nesumnjivo najdinamičnija i najrasprostranjenija prozna vrsta u realizmu, govori nam osobnu životnu filozofiju, govori o pravim životnim vrednostima i životnim načelima. Tako, Lazarević veruje da je čovek, u suštini, u samom korenu svoga bića dobar i zato je svako duševno i moralno isceljenje u njegovim pripovetkama u stvari – povratak. Da bismo pisali o psihološkoj motivaciji u bilo kojem književnom delu, treba prvo poći od određenja ovog pojma. Sama motivacija jeste obrazlaganje, pobuda, dinamičko određenje ponašanja. Uopšteno gledano za Ženeta je motivacija neka vrsta maske kojom se služi pisac…
Fantastično u „Alisa u zemlji čuda“ (I)
“Sve što je izmišljeno postoji u ovom svetu ili u nekom drugom.” Novalis Čovekova sposobnost, fantazija ili mašta, prirodna je sposobnost duše ljudske da neposredno percepira, oseća i sagledava stvari oko sebe i u sebi. Svakodnevni život, tj. obavljanje uobičajenih dužnosti, stvara kod čoveka potrebu za begom u maštovitije, irealne i fiktivne svetove. Književno delo samo po sebi predstavlja fiktivni svet kroz koji se udaljavamo od svakodnevice, a upotreba fantastičnih motiva potpomaže čovekovoj mašti da u potpunosti uđe u svet knjiga. Upotreba fantastike u svetu fikcije ima bitnu ulogu,…
Film i književnost: „Krvavi presto“ i(li) „Magbet“
„Krvavi presto“ japanskog režisera, scenariste i producenta Akire Kurosave iz 1957. godine predstavlja mnogo više od obične ekranizacije Šekspirovog „Magbeta“. To je jedinstveno umetničko delo koje se umnogome oslanja na „Magbeta“, ali koje u suštini predstavlja svojevrsnu sintezu različitih kulturnih, estetičkih i istorijskih izvora, sa elementima samurajske priče i vesterna. Kurosava je kao vreme odigravanja radnje izabrao doba građanskog rata u srednjovekovnom Japanu, doba u kojem nije bilo centralne vlasti i u kojem su se suprostavljeni klanovi borili za prevlast. Glavni junak Vašizu pojavljuje se kao jedan od samurajskih komandanata…
(Od)Mera(vanje) ženskog bića – Korunovićeva „Valerie“
Naslov pesme dovoljno je jasan i za neupućenijeg čitaoca jer je očito u pitanju žensko ime. Pored toga, nezaobilazan je činilac sugestivni etimološki eho romanskih i ostalih jezika u kojima je jedna od pregršt varijacija upravo ime Valeri, koje obično sugeriše osobine snage, jačine, hrabrosti. Iako semantički implikativan, naslov je, ipak, nedovoljno instruktivan kao žarišna tačka tumačenja, posebno što se između naslova i same pesme nigde u tekstu ne uspostavlja dalja veza. Tu ulogu interpretativnog žarišta imaće veoma istančana i neobična figurativnost Korunovićevog poetskog jezika u vidu sličnih…
Moderni senzibilitet Ilije Vukićevića u pripoveci „Na straži“
Za deset godina, koliko je Ilija Vukićević stvarao, u srpsku književnost utisnuo je jak, dezintegrišući pečat pod okriljem srpskog realizma. Nažalost, njegov lik i delo je još uvek nedovoljno istraženo , ali je sigurno da se radi o piscu koji je kroz svoja dela,u početku uokvirena različitim uticajima, uspeo da se izdigne i stvori autohtoni stil. U skladu sa pomenutim uticajima kroz stvaralaštvo Vukićevića mogu se nazreti uticaji Laze K. Lazarevića, naturalizam Sima Matavulja, obrisi lirizacije proze Turgenjeva i književni postupci slikanja scena i tragičnosti sudbina likova, karakterističnih…
