Prikaz: „Viva la revolución“ – Nova zbirka priča Stevana Šarčevića

Tokom vojne operacije dolazi do prvog kontakta sa vanzemaljcima. Vojni šifrarnik dospeva u posed moćne korporacije. Dešavaju se vremenski paradoksi i anomalije, otvara se magijski portal. Događaju se samoubistva prouzrokovana muzikom. Izbija krvavi građanski rat. Nauka napreduje, kloniraju se davno izmrle životinje, stvaraju se androidi sa ljudskim mozgom i nova oružja za masovno uništenje, a neki ljudi stiču besmrtnost. Virtuelni svet zamenjuje stvarni svet. Zemljani stižu do zvezda, međutim, sukobljavaju se sa kolonistima sa Venere koji žive u sasvim drugačijem društvenom uređenju. Na Zemlji besni rat, u gradovima izbija revolucija.…

Srce Beograda su bolnice, fontane su oči

U novinama pišu da je simbol Beograda ova nova fontana, a ja sedim i razmišljam o tome šta bih želela da predstavim ljudima kao srce glavnog grada. Meni je to srce svaka bolnica, Urgentni centar koji me je više puta primio i u figurativnom smislu previo posle ponoći. Ko zna koliko je ljudi još u toj ustanovi otrgnuto smrti. Moždani i srčani udari, hronične teške bolesti, prelomi… Tiršova i Institut za majku i dete – koliko sam samo puta nosila tamo rezultate, radila pretrage, i ko zna koliko je nas…

Poezija: Dio a ne cjelina

Tu i tamo prospem djeličak sjećanja po mokroj površini a površina bješe more poput ptica selica ali i zvuka u školjkama koje pronađemo tokom ronjenja tamo negdje – po sredini ili pri početku kapi prosute suše se i htjela ne htjela moram djelovati hitro što ako ih izgubim? što ako one ne znaju naći put do mene? tu i tamo pribojavam se gubitka nečeg meni važnog jer ako odlutam (ili sjećanja odlutaju od mene) hoću li nenamjerno promijeniti sudbinu ili će sve i dalje, bez djelička istih, ići svojim tokom?…

Ana Stjelja dobitnica nagrade „Goran Bujić“

Književnica, prevodilac i novinarka dr Ana Stjelja, ovogodišnji je dobitnik nagrade „Goran Bujić“ u kategoriji književnici-novinari, izvan Republike Hrvatske. Ovom nagradom je pre svega nagrađen i pohvaljen magazin za kulturnu raznolikost „Alia Mundi“ čiji je Stjelja pokretač i glavni urednik. Nagradu „Goran Bujić“ dodeljuje Hrvatsko književno društvo  ̶ Ogranak Zadar. Nagrada je ustanovljena 2015. godine u znak sećanja na zadarskog pesnika, kritičara, esejiste i novinara Gorana Bujića (1955  ̶  2011). Nagrada se dodeljuje godišnje, 28. novembra na Goranov rođendan. Za ovu godinu žiri su činili: Žaklina Kutija, Nikola Šimić Tonin,…

Intervju: Sandra Silađev Dinja – „Smatram da je moja dužnost da govorim o marginalizovanim grupama“

Danas razgovaramo o najnovijem projektu Sandre Silađev Dinje, srpske glumice i stendap komičarke, koja je široj javnosti postala poznata zahvaljujući njenim genijalnim YouTube klipovima u kojima, prvenstveno kroz humor, veoma snažno problematizuje stvarnost. Dinja je napisala scenario za dokumentarni film „Rijaliti u invalidskim kolicima“ sa željom da široj javnosti podigne svest o problemima sa kojima se suočavaju marginalizovane grupe – u ovom slučaju osobe sa invaliditetom. Sa grupom istomišljenika, čiji angažman možemo pratiti u različitim kulturnim sferama, je i realizovala svoj cilj. Sandra Silađev, između ostalog, za naš sajt otkriva na…

Izdavačka kuća „Utopia“: Oaza humanistike

U svakodnevnoj komunikaciji često možemo čuti kako humanistika i kultura doživljavaju svoj suton i mračni sunovrat. Činjenično stanje je da smo daleko od zlatnog (20.) veka svetske avangarde, ali je kompromisno prihvatiti činjenicu da humanistika više ne postoji. O tome najbolje svedoče poslednji bastioni avangardne misli, čitave „male“ oaze opšte kulture i znanja, koje je čovečanstvo unazad vekovima baštinilo. Jedna od njih je upravo izdavačka kuća „Utopia“ (Vojvode Milenka 52A/III/12A, Beograd), koja se pored izdavačke delatnosti bavi prodajom književnih antikviteta, stripova, majci, slika i kompakt-diskova. Artikli koje „Utopia“ nudi nisu…

Intervju: „outLOUD.rs“ – „Birokratiju držimo zatočenu“

Pred nama je još jedan novi intervju! 🙂 Nedavno smo razgovarali sa Milicom Stanisavljević, glavnom i odgovornom urednicom sajta „outLOUD.rs“. Misija se i cilj ovog sajta se, između ostalog, sastoje u promociji kreativnih i talentovanih ljudi. Ovo je priča o njima – krećemo. 🙂 Kada je sajt outLOUD.rs pokrenut, u čemu se ogleda njegova misija i ko stoji iza čitavog projekta? Iza osnivanja sajta outLOUD.rs stoje jedna Vanja, jedan Miloš i ja, ali i EKOF Media Group, omladinska organizacija koja nam je pomogla u realizaciji ideje. Bili smo dovoljno hrabri da…

Poezija: Šta sam sinoć video; Trojan; Zemljoradnička himna

ŠTA SAM SINOĆ VIDEO Kad klizaš niz ulicu Maršala Birjuzova pogledaj treću zgradu s desne strane i jedan prozor gde sija svetlo i obris k’o ptica sa grane – moje rame. I gledaj kako se njiše, na staklu prozirna senka i kako se klati na vetru i miriše i pomisli – koliko si puta gledao nekog tako, dok onaniše. Ciklus: „gnuSOBE“ TROJAN Pada na nas mreža prethodne noći. Tvoje telo umočeno u belinu ovog sanduka udiše izmoreno vazduh u tragu. Neko nas gleda sa leve strane. Stvari se jedva pomeraju.…

Intervju: Klub „SKAZ“ – „Želimo da snažno utičemo na našu umetničku scenu“

Kultura je u Srbiji je na dobrom putu. O tome najblistavije svedoče klubovi koji svoj rad usmeravaju ka promociji književnosti i umetnosti. Jedan od njih je upravo „Klub za kulturu i umetnost – SKAZ“, koji je osnovan u januaru 2016. godine. „SKAZ“ je za nešto manje od dve godine uspeo da aktivno učestvuje u krugu proučavalaca fantastike i na taj način još više probudi interesovanje za ovaj žanr. Predsednica i osnivačica Kluba „SKAZ“, Marija Stanojević za naš sajt, između ostalog, otkriva koja se to simbolika krije u samom imenu kluba,…

Zaljubljeni Hasan-aga (Najveća tajna pesme „Hasanaginica“)

Iako objavljena davne 1774. (u okviru knjige Viaggio in Dalmazia italijanskog opata Alberta Fortisa), narodna „žalostna pjesanca“ o Hasanaginici ne prestaje da bude predmet brojnih rasprava najšireg raspona, od ortografskih nedoumica do problema tragične krivice glavne junakinje. Mnogo je naučnih radova nastalo samo radi odgonetanja „tamnih mesta“ u Hasanaginici, pokazalo se i da pogrešan redaktorski postupak može zamagliti izvorno značenje, ali iznad svih leksičkih nedoumica i dalje ostaje pitanje ne koje je teško dati jednostavan i definitivan odgovor: zašto Hasanaginica strada? Ovde ne mislimo samo na finalnu scenu, kada nesrećna…