Etničko-jezičke nedoumice žalosne Hasanaginice

Nesuglasice i problemi koji se pojave čim se malo dublje upustimo u pitanja narodnog jezika (ali i standardnih jezika) Srba, Hrvata i Bošnjaka ne tiču se samo savremene sociolingvističke situacije, nego se retroaktivno prenose i na one književne i kulturološke kategorije u vreme čijeg postojanja ovakva pitanja nisu ni bila postavljana niti su bilo koga opterećivala. U takve kategorije, možda na prvom mestu, spada onaj vid umetnosti koji je uvek tesno povezan sa narodnim jezikom, a to je – usmeno književno stvaralaštvo. Ovaj se problem među južnoslovenskim narodima ponekad javlja…

Zaljubljeni Hasan-aga (Najveća tajna pesme „Hasanaginica“)

Iako objavljena davne 1774. (u okviru knjige Viaggio in Dalmazia italijanskog opata Alberta Fortisa), narodna „žalostna pjesanca“ o Hasanaginici ne prestaje da bude predmet brojnih rasprava najšireg raspona, od ortografskih nedoumica do problema tragične krivice glavne junakinje. Mnogo je naučnih radova nastalo samo radi odgonetanja „tamnih mesta“ u Hasanaginici, pokazalo se i da pogrešan redaktorski postupak može zamagliti izvorno značenje, ali iznad svih leksičkih nedoumica i dalje ostaje pitanje ne koje je teško dati jednostavan i definitivan odgovor: zašto Hasanaginica strada? Ovde ne mislimo samo na finalnu scenu, kada nesrećna…