Dan mladosti u Muzeju Jugoslavije

Muzej Jugoslavije u utorak, 25. maja, priprema program koji predstavlja osvrt na nekadašnji jugoslovenski praznik Dan mladosti, iz različitih perspektiva. Posetioce očekuju jednako edukativni i zabavni sadržaji, počevši od otvaranja nove postavke u Kući cveća, dečje radionice koja će najmlađima približiti muzejski Park skulptura, do već prepoznatljivog matinea, koji publici predstavlja izvođače regionalne muzičke scene. Muzej će biti otvoren od 10 do 21 čas, a ulaz će, kao i svake godine na ovaj dan, biti slobodan. Pored stalne postavke, svi zainteresovani će moći da pogledaju i novu postavku u Kući…

Muzej Jugoslavije otvara virtuelnu izložbu „Jugoslovensko-američki odnosi kroz foto-objektiv“

Muzej Jugoslavije i Centar za američke studije, pri Filozofskom fakultetu u Beogradu, pod pokroviteljstvom ambasade SAD u Srbiji, realizovali su zajedničku virtuelnu izložbu „Jugoslovensko-američki odnosi kroz foto-objektiv”. Koristeći kao polaznu tačku bogatu foto-arhivu Muzeja, publici na društvenim mrežama predstavljen je tok jugoslovensko-američkih odnosa kroz različite dekade, od četrdesetih do osamdesetih godina dvadesetog veka. Kroz priče koje se sastoje od foto-materijala, isečaka iz štampe, plakata, anegdota i edukativnih tekstova, publika može kroz pretraživanje oznake #YU_US na društvenim mrežama (facebook, instagram, twitter), bliže da se upozna sa nekim od glavnih tačaka odnosa…

Proza: Jugoistočno od tuge

Danas se udaje. Osmijeh s kojim se probudila svjedočio je da se danas udaje za Josipa. Iako se probudila rano, kućom je već vladala užurbanost. Čula je majku kako prigovara ocu što još nije izveo konje. Dok se umivala, pomisli kako to da još nema Borke. Njih dvije su bile najbolje prijateljice od kad znaju za sebe. I opet je probode žalost, što joj ona ne može biti kuma. – A što ćeš dijete, druga vjera je druga vjera. Majka će, kad joj se požalila. – Pa zašto majko, Bog…

Socrealizam – propaganda ili, ipak, umetnost

Kolona partizana na platnu, kip prkosnog revolucionara, siva betonska višespratnica… Treba li takva ostvarenja danas okarakterisati kao obično propagandno sredstvo jedne prevaziđene ideologije – ili su to ipak umetnička dela koja i dalje zaslužuju svaku pažnju? Kad se govori o umetnosti socijalističke Jugoslavije, obično se polazi od tvrdnje da je režim sputavao svaki slobodniji vid stvaranja, a da je sa druge strane socijalistički realizam bio nametan kao najbolji i takoreći jedini umetnički stil. Iako se radi o predrasudi, takva tvrdnja ipak ima osnova u činjenici da su mnogi vrsni umetnici…

Intervju 3×3: Miljan Slavnić – Svaki pisac, naročito dobar pisac, traži da proizvede filozofsku sublimaciju u književnom delu, te stoga nastupa kao individua, najpre neelitistička

Čitaoce uglavnom ne zanima kako je i gde intervju nastao (mada oni o tome imaju sasvim određenu predstavu.) Obično pretpostavljaju da se razgovor odvija u nekom prijatnom gradskom kafiću ili u udobnom domu intervjuisane osobe. Ali, ako je razgovor ogoljen do krajnjih granica, ako se on odvija putem monitora, miša i tastature računara, i ne nosi nikakvu magiju (kao da je to razgovor dve mašine, a ne dve ljudske osobe), i još to reći, zapisati na početku intervjua: kako, onda, motivisati čitaoce da pročitaju tekst? Kako? Jedino dobrim, zanimljivim pitanjima…

Stvaralaštvo Branimira Štulića (I)

Branimir je u svojim pesmama često pevao o ideologiji, društvenom poretku, revoluciji zauzimajući kritički stav. Kritikovao je učmalost, dosadu, pomirenost i prihvatanje nametnutih pravila umesto borbe protiv njih: „Rekoh sebi / Moj Bože koliko demagogije sustavno / poređane u artiljerske salve / koliko pokradenih misli iza kojih ne stoji / ništ osim / mržnje / sujete / vlasti.“ „Kad fazani lete“ Pevao je i o revoluciji u pesmi „68“ opisujući propalu revoluciju, nekadašnji žar studentskog života, propalu želju da se nešto promeni. U liku srednjoškolskog profesora daje se slika nekadašnjeg…

Problem transrodnosti u pesmi „Moja si“ grupe Idoli (I)

Novo „talasanje” Iako to nije bilo najpresudnije po istoriju i razvoj rokenrola na jugoslovenskim prostorima, ne treba zaboraviti da se domaći muzička rok scena razvijala od ’60-ih nadalje u doba samoupravnog socijalizma. Uticaji zapadnjačke razvijene pop, pank i rok muzičke scene bili su široko rasprostranjeni zahvaljujući radijskim i televizijskim programima, pa su od strane nastajuće buntovne rok generacije preuzimani i rekontekstualizovani prema „domaćim” društvenim i kulturnim prilikama i potrebama, poprimajući lokalne odlike. Izvođači popularne muzike nisu bili previše sputani cenzurom, niti primorani da svojim stvaranjem slede državne političko-ideološke matrice (što…