Novi talas kao način življenja

Muzika menja percepciju sagledavanja Retroaktivno primljen poklon. Na predavanje se čekalo zbog strogih mera predostrožnosti. Moglo se desiti da do predaje poklona sačekamo do narednog rođendana, sledećeg decembra, a sve zbog ove savremene pošasti. Naprečac smo uhvatili vreme popuštanja i na obostrano zadovoljstvo usledila je radost davanja i primanja. Elem, prema svedočenju moje drugarice, čim ju je ugledala na policama, pomislila je na mene. Na taj način ova knjiga bila je odabrana. I zaista, čim sam pogledom obuhvatila njen meki hrbat, znala sam da ću, koliko istog trena, zaroniti međ’…

Film „Još jedno proleće“ otvara ovogodišnji Beldocs

Medicinski triler o jugoslovenskoj epidemiji velikih boginjaŠesnaesti Beldocs festival otvoriće dokumentarni film Još jedno proleće autora Mladena Kovačevića, 10. maja 2023. u Domu omladine Beograda.  Ovaj dokumentarni medicinski triler tematizuje epidemiju variole vere (velikih boginja) u Jugoslaviji 1972. godine. Tokom desetogodišnje globalne borbe sa variolom verom, jugoslovenska epizoda zapamćena je kao jedno od njenih najstrašnijih i najinspirativnijih poglavlja. U celosti sastavljen od arhivskih snimaka, film rekonstruiše događaje u proleće ’72, od trenutka kada je virus s bazara u Iraku unet u Jugoslaviju. Zaraza se širila celih mesec dana pre nego…

Tribina „Festivali savremene umetnosti u Jugoslaviji“ u DOB

Tribina: “Festivali savremene umetnosti u Jugoslaviji: između umetnosti i politike” Sreda, 8. februar 2023. u 19:00 // Klub Doma omladine Beograda Ciklus tribina: JUGOSLAVIJA U OČIMA MLADIH ISTRAŽIVAČA Organizacija: Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograda Učestvuju: Miloš Marinković (Muzikološki institut SANU) i Jovan Bukovala (Filozofski fakultet Univeziteta u Beogradu). Festivali savremene umetnosti u socijalističkoj Jugoslaviji su zauzimali važno mesto u kontekstu oslobađanja od estetike socijalističkog realizma, afirmacije zapadnih posleratnih avangardnih tendencija, ali i reafirmacije međuratnog modernizma u Jugoslaviji. Istovremeno, ovi festivali su se odvijali i kao svojevrsni politički projekti koji su predstavljali karakterističan…

Yuгosпora – platforma koja ruši nacionalne stereotipe

Naša današnja sagovornica je Mirjana Stošić, predavačica na Fakultetu za medije i komunikacije, koja je prošle godnije pokrenula platformu Yuгosпora sa ciljem da zainteresovanoj javnosti predstavi gotovo nepoznatu i provokativnu zajednicu onih koji su neposredno pre, tokom, ili posle rata napustili SFRJ. S druge strane, nakom „smrti“ Jugoslavije, rasejanje je sveopšte, pa je potrebno prepoznati da smo svi/sve fantomski glasovi u rasejanju. Sam naziv upućuje na reč „dijaspora“, ali i na istrajna i provokativna sporenja (uključujući i fenomen unutrašnje emigracije). Razovori sa raznovrsnim sagovornicima/sagovornicama su zamišljeni u formi intervjua, okruglog…

Proza: Jugoistočno od tuge

Danas se udaje. Osmijeh s kojim se probudila svjedočio je da se danas udaje za Josipa. Iako se probudila rano, kućom je već vladala užurbanost. Čula je majku kako prigovara ocu što još nije izveo konje. Dok se umivala, pomisli kako to da još nema Borke. Njih dvije su bile najbolje prijateljice od kad znaju za sebe. I opet je probode žalost, što joj ona ne može biti kuma. – A što ćeš dijete, druga vjera je druga vjera. Majka će, kad joj se požalila. – Pa zašto majko, Bog…

Socrealizam – propaganda ili, ipak, umetnost

Kolona partizana na platnu, kip prkosnog revolucionara, siva betonska višespratnica… Treba li takva ostvarenja danas okarakterisati kao obično propagandno sredstvo jedne prevaziđene ideologije – ili su to ipak umetnička dela koja i dalje zaslužuju svaku pažnju? Kad se govori o umetnosti socijalističke Jugoslavije, obično se polazi od tvrdnje da je režim sputavao svaki slobodniji vid stvaranja, a da je sa druge strane socijalistički realizam bio nametan kao najbolji i takoreći jedini umetnički stil. Iako se radi o predrasudi, takva tvrdnja ipak ima osnova u činjenici da su mnogi vrsni umetnici…

Intervju 3×3: Miljan Slavnić – Svaki pisac, naročito dobar pisac, traži da proizvede filozofsku sublimaciju u književnom delu, te stoga nastupa kao individua, najpre neelitistička

Čitaoce uglavnom ne zanima kako je i gde intervju nastao (mada oni o tome imaju sasvim određenu predstavu.) Obično pretpostavljaju da se razgovor odvija u nekom prijatnom gradskom kafiću ili u udobnom domu intervjuisane osobe. Ali, ako je razgovor ogoljen do krajnjih granica, ako se on odvija putem monitora, miša i tastature računara, i ne nosi nikakvu magiju (kao da je to razgovor dve mašine, a ne dve ljudske osobe), i još to reći, zapisati na početku intervjua: kako, onda, motivisati čitaoce da pročitaju tekst? Kako? Jedino dobrim, zanimljivim pitanjima…

Stvaralaštvo Branimira Štulića (I)

Branimir je u svojim pesmama često pevao o ideologiji, društvenom poretku, revoluciji zauzimajući kritički stav. Kritikovao je učmalost, dosadu, pomirenost i prihvatanje nametnutih pravila umesto borbe protiv njih: „Rekoh sebi / Moj Bože koliko demagogije sustavno / poređane u artiljerske salve / koliko pokradenih misli iza kojih ne stoji / ništ osim / mržnje / sujete / vlasti.“ „Kad fazani lete“ Pevao je i o revoluciji u pesmi „68“ opisujući propalu revoluciju, nekadašnji žar studentskog života, propalu želju da se nešto promeni. U liku srednjoškolskog profesora daje se slika nekadašnjeg…

Problem transrodnosti u pesmi „Moja si“ grupe Idoli (I)

Novo „talasanje” Iako to nije bilo najpresudnije po istoriju i razvoj rokenrola na jugoslovenskim prostorima, ne treba zaboraviti da se domaći muzička rok scena razvijala od ’60-ih nadalje u doba samoupravnog socijalizma. Uticaji zapadnjačke razvijene pop, pank i rok muzičke scene bili su široko rasprostranjeni zahvaljujući radijskim i televizijskim programima, pa su od strane nastajuće buntovne rok generacije preuzimani i rekontekstualizovani prema „domaćim” društvenim i kulturnim prilikama i potrebama, poprimajući lokalne odlike. Izvođači popularne muzike nisu bili previše sputani cenzurom, niti primorani da svojim stvaranjem slede državne političko-ideološke matrice (što…