Poezija: Ko voda

Letjela si mi po leđima,lakirala usne umjesto noktijupljujući u šaku,ko ptičurina. Po rebrima mojim tražila boju svoje pjesme,ko da voda novina može biti.Pod pritiskom svih bijelih zabluda,istraživala si mi šake da slučajno na njima nešto novo ne piše.Pod tvojim krilom dosanjah nebo.Na kraju svega, na početku krajamahnula si mi, i počela da tečeš baš ko da voda si. Oko, čije li si sad oko?Moje, tvoje, naše?Svemira ili nemira?Koga sad gledaš, čije li te suze plaše? Autorka: Nada Matović Foto: Pinterest

Ostavi trag: Šest principa strvaralačkog procesa

Ako bismo, poput Džona Loka, tvrdili da čovjek na svijet dolazi kao tabula rasa, to bi značilo da u potpunosti odbacujemo uticaj genetike, nasljednih osobina i ponašanja. S druge strane, ako zastupamo stav da je čovjekov put već unaprijed predodređen tom istom genetikom, ili sudbinskim zakonima, odbacujemo uticaj bezgraničnog svemira sadržaja i iskustava kojima smo za života izloženi. Ne postoji jasna granica početka nekog stvaralačkog procesa jer ono počinje mnogo prije samog trenutka realizacije. Bilo da je u pitanju pisanje književnog djela, slikanje, ručni rad, kreiranje sadržaja za medije i…

Proza: Triput po srpski

Na Dušanovcu sam oko osam i trideset ušao u tridesetjedinicu i progurao se u prednji deo autobusa.  Ponedelјkom obično siđem kod Beograđanke, pređem na drugu stranu ulice, svratim u banku, onda polako odem do firme. Isti ritual skoro dvadeset godina.  Kad je gužva u busu, a obično jeste, pazim da me neko ne odžepari ili ne očepi po prstima.  Tako, motreći na svoje sugrađane, primetio sam kako sve više njih krene da se krsti kada prolazimo pored Hrama Svetog Save! Isto tako, prošlog meseca sam u par navrata prošao tramvajem…

Analiza pesme „Plava ptica“ Čarlsa Bukovskog

Jedna od najpoznatijih pesama američkog andergraund pisca, buntovnika i bitnika poznatog u svetu književnosti po svojim jedinstvenim, anarhičnim, beskompromisnim proznim delima – romanima kao što su Bludni sin, Žene, Faktotum i Pošta ili pak urnebesnim, strašću i ironijom  obojenim zbirkama kratkih priča poput Zabeleške starog pokvarenjaka i Priče o običnom ludilu, Čarlsa Bukovskog, ’’Plava ptica“ je objavljena 1992. godine u zbirci pesama pod nazivom ’’Poslednja noć pesama na zemlji“. U središtu pesme je jedna od najdublje ukorenjenih ljudskih emocija, ranjivost, kao i potreba čoveka da ono najnežnije i najvrednije sačuva…

Serija „Mare of Easttown“ – Kejt Vinslet briljira u mračnoj kriminalističkoj drami

Mračne krimi-drame koje nemaju glamurozne lokacije postale su žanr za sebe. U jednoj od najboljih takvih HBO kriminalističkih drama, Kejt Vinslet se vraća u svojoj prvoj velikoj “TV” ulozi od osvajanja Emmy nagrade 2011. godine za mini-seriju “Mildred Pierce”, Toda Hejnsa. Naravno, Kejt Vinslet je i u “Mare of Easttown” lagano “objasnila”, pa su nagrade bile neizbežne. Nekoliko reči o našoj dami. Kejt Vinslet nije samo sjajna glumica i prirodno lepa žena, već i prelepo peva (pesma “What If”), ali smo navikli da nas “kupuje” uglavnom filmovima. Rođena je u…

Elemental: „Prava promjena mora doći iznutra“

Hrvatski hip-hop bend Elemental već skoro dvadeset i pet godina stoji čvrsto na balkanskoj muzičkoj sceni. Iza njih je veliki broj koncerata i gostovanja širom regije, kao i mnoštvo pesama koje su obeležile odrastanje i adolescenciju mnogih od nas. No, ono što krasi ovaj bend nije samo njihova neverovatna energija i talenat, nego i britak jezik njihovih pesama, čija oštrica, več godinama, itekako seče sve negativne društvene pojave na Balkanu. U nastavku intervjua očekuje nas više različitih tema, a jedna od njih je kako su, i na koji način, povezani…

Prikaz knjige „Istočno-zapadna sofra“ Olge Zirojević

Geopoetika, edicija Kultura kuhinje  KULINARSKI PUT OKO SVETA  Od kad je sveta i veka, ljudi putuju, upoznaju druge kulture pa ponekad ponešto i preuzmu iz njih. Još drvenim brodovima stizale su u daleke zemlje ne samo vesti, čudne priče i plemeniti metali – nego i namirnice. Neko semenje, biljke, plodovi i izdanci došli bi u krajeve gde su do tad bili nepoznati i tamo se tako dobro “primili” da više “domaća” kuhinja ne može da se zamisli bez njih. Knjiga „Istočno – zapadna sofra“ dr Olge Zirojević , objavljena u…

Yuгosпora – platforma koja ruši nacionalne stereotipe

Naša današnja sagovornica je Mirjana Stošić, predavačica na Fakultetu za medije i komunikacije, koja je prošle godnije pokrenula platformu Yuгosпora sa ciljem da zainteresovanoj javnosti predstavi gotovo nepoznatu i provokativnu zajednicu onih koji su neposredno pre, tokom, ili posle rata napustili SFRJ. S druge strane, nakom „smrti“ Jugoslavije, rasejanje je sveopšte, pa je potrebno prepoznati da smo svi/sve fantomski glasovi u rasejanju. Sam naziv upućuje na reč „dijaspora“, ali i na istrajna i provokativna sporenja (uključujući i fenomen unutrašnje emigracije). Razovori sa raznovrsnim sagovornicima/sagovornicama su zamišljeni u formi intervjua, okruglog…

Performans Nataše Milojević „Jače, da ostanem živa“ u KCZR

U Kulturnom centru Zrenjanina u četvrtak, 10. februara u 19 časova biće izveden performans multimedijalne autorke Nataše Milojević pod nazivom „Jače, da osetim da sam živa“. Performans će biti izveden u okviru aktuelne postavke „Post K’o Vid“ Zorana Rajšića. O performansu: Performas „Jače, da osetim da sam živa“ preispituje letargiju savremenog društva i izazove koji bi podstakli pojedinca da izađe iz stanja letargije i uradi nešto za sebe i svet u kom živi. Performans se bavi društvenom svakodnevicom u kojoj se većina stvari odvija po navici i ustaljenom rutinom, u…

Proza: Dnevnik jedne Jagodine

Bistro oktobarsko sunce isijava nad Juhorom. Budi se svaka grana već smrznutog drveća . Stari carigradski drum spava. Subota je. Spava stari put i čeka da neko prođe drumom. Vekovima je stari vojni put dve lepotice – Singidunum večni i Carigrad neumorni. Spajao je dve metropole, a prolazio je baš kroz odaje stare Jagodine. Duga je prošlost varoši jagodinske. Večni antički grad je izrastao u grad u koji su svraćali putnici namernici i pisali o njemu u svojim putopisima. Morava je vekovima ležala pored stare prijateljice Jagodine. Hranila je i…

Dušan Zaharijević: „Jezik je nepregledna širina iz koje isplivava neverovatnost“

Dušan Zaharijević je perspektivno ime savremene srpske poezije – dobitnik je nagrade ,,Stražilovo“ za svoju prvu knjigu poezije Antologija savremenog pesništva/ Antilogija svevremenog rečništva (2017), dok je za (Ne)dohod (2020) ovenčan ,,Pečatom varoši sremskokarlovačke“. Kao što već i samim naslovima knjiga možemo naslutiti, jezik i njegove upotrebne mogućnosti su naročita okupacija ovog mladog autora, koji pritom ne zaboravlja ni tradicijsko. U intervjuu koji je dao za ,,Čupavu Kelerabu“, između ostalog, otkriće nam koliko značaja u stvaranju imaju emocija i čitalac, kako se slažu muzika i poezija, ali i dati uvid…