ja ne pišem više o tebijer stvarno ne bi’da udišem teške prašine talog koji je preko godina paoi pocijepaoza pretres ovih sjećanja nalog ja ne pratim korake tvojekošulja bojeni poznat parfem prestižne vrste ja ne pamtim datume važneni riječi snažnepozivni broj, ni male prste ja ti više ne govorim imei ove rimesamo su trzaj napukle kosti koja zaboli kad sluti kišei nikad višene zaraste u cjelosti Autorka: Željka Vračević BIOGRAFIJA Željka Vračević je rođena 22. 9. 1991. godine u Prnjavoru. Osnovnu školu je pohađala u Gornjim Smrtićima, srednju Gimnaziju u…
Autor: Administrator
Medijum i mleko: Prikaz romana „Una“ Mome Kapora
Kad se navede podatak da je od prvog izdanja romana Una prošlo četiri decenije, moglo bi doći do jedne nedoumice: koju od dve kratke reči ubaciti u taj podatak ne bi li mu se dalo konkretno značenje – da li reći da je otada prošlo tek, ili već četrdeset godina? Ako treba istaći da se Una smatra delom koje se ne može zaobići kad se govori o stvaralaštvu srpskih pisaca tokom druge polovine dvadesetog veka, onda bi se reklo da je prošlo tek četiri decenije otkako je roman prvi put…
Novogodišnja čestitka portala „Sedma sila“
ŽELIMO DA BUDETE I OSTANETE MAJKA I OTAC! Za uspeh , zdravlje i sreću dovoljno je da budete to što jeste. Svoji!Samo neki od preduslova da novogodišnje želje iz čestitki postanu stvarnost. Novogodišnje čestitke su lepo iskazane želje.To je gest dobramernosti. Najdražima i poslovnim partnerima želimo sreću,zdravlje , uspeh i dug život. U te lepe i dobrobnamerne čestitke iskazane kroz želju za dobrim zdravljem, srećom,uspehom,dugim životom… angažovana je velika količina iskrenih osećanja. Ali sve to, te zbilja iskrene želje, nekako ostaju u sferi nadanja. Sve ostaje neizvesno. Posle upućenih čestitki…
Poezija: Cepanje straha; Poslednjim Amazonkama; Volela bih da se volim
CEPANJE STRAHA koračamobećala sam sebiod svake kapi krviiz tabanajedna grobnicaza sliku iz prošlosti koračamdok zemlja podrhtavau nemilosti koračamda stignemna ivicu tvog svetagde je ništa i stižemda vidim odrazzalazećeg suncana vodikoja se probijaizmeđu dve stene. POSLEDNJIM AMAZONKAMA Vama,za koje se ne zna,o kojima se ćuti,koje niste navikleda kažete kako steslušajući druge,deleći savete,nesebično pomažući,dajući reč… Vama,što ste same decu dizale,u ognju samoće umiralei iz pepela se ponovo rađale,da niko ne vidi… Vama,bezdetnima, iz raja izgnanima,u ljubavi nespretnima,robinjama principai sopstvenih zabluda… Vama,satkanima od snova,smernosti okova,odanosti i gordosti… Još uvek pripada ceo svet! VOLELA…
Poezija: Civilizacija
Film „Otac“ – Bolan i emotivan prikaz starosti
Roditelji su važni u našem životu, odnos sa njima je važan, a to možda nećemo shvatiti dok ne bude prekasno. Starenje je neizbežno, vreme leti, smrt dolazi po svoje i vremena je sve manje. Zato budite pažljivi i volite svoje bližnje. Uostalom, većinu nas verovatno čeka starost i samo bog zna kako će ona izgledati. Ako je bilo neke dileme da li Anthony Hopkins može do Oskara u filmu „The Father“, odavno je više nema. Hopkins je tako u svojoj 83. godini postao najstariji dobitnik Oskara za glumu. Ovo je…
Putopis “Pisma iz Misira“ Jelene J. Dimitrijević objavljen na arapskom na Svetski dan arapskog jezika
Kratki putopis srpske književnice Jelene J. Dimitrijević (1862-1945) „Pisma iz Misira” objavljen na arapskom jeziku u izdanju libanske izdavačke kuće Dar Al-Nokhba, a u saradnji sa edicijom Književnost Puta Svile (Silk Road Literature). Putopis se objavljuje povodom jubileja – 95 godina od boravka srpske književnice u Egiptu. U izdanju libanske izdavačke kuće Dar Al-Nokhba (na čijem čelu se nalazi istraživačica arapskog jezika i književnosti Ghatid Skeikh Mohammed), a u saradnji sa edicijom Književnost Puta Svile (Silk Road Literature) objavljen je putopis srpske književnice Jelene J. Dimitrijević u prevodu na arapski…
O romanu „Glad“ norveškog nobelovca Knuta Hamsuna
Tomas Man ga je nazvao ’’potomkom Fjodora Dostojevskog i Fridriha Ničea“, Čarls Bukovski ’’najvećim piscem koji je ikada živeo“, nobelovac Isak Baševis Singer ’’ocem savremene škole književnosti u svakom smislu“ od kojeg potiče ’’čitava moderna škola fikcije dvadesetog veka“. Svoju blistavu spisateljsku karijeru počeo je 1890. Reč je naravno o kultnom norveškom piscu Knutu Hamsunu (1859-1952), umetniku i beskompromisnom borcu za svoje ideale koji je svojim obimnim delom i kontroverznim životom (dugim više od 9 decenija) obeležio svet književnosti kraja 19. i prve polovine 20. veka, postavši još za burnog,…
Poezija: Dobre žene se ljute
Čovek sa zida mi šapuće reči:Dobreženeseljute. Bez nje ja nemam miran san.Živim u njenim očima.Oduvala nas je noću spokojan san.Prstima prelazim kroz mrak.Izbačeni smo iz vakuum pakovanja.Izgužvani, u besanoj noći, mi lovimo prošlost. Voleo bih da sam tableta u tvojim ustima,da me rastopiš svojim nepcima i jezikom,da mogu da skliznem niz tobogan tvog grla.Želim da vidim tvoj mehanizam, izbliza.Kao špijun u kariranom odelu, sa lupom u ruci. Dok si iza zatvorenih vrata,osećam te u glavi.Ti si kao buva na lovačkom psukoji brzo nanjuši slabost. Čovek sa zida mi šapuće reči:Jednogdanaćešostatisam.…
Intervju: Oreol Tim – „Umetnost i kultura su danas potrebne jer civilizacija ne napreduje u poželjnom smeru“
Poslednjih godina u Srbiji uočavamo porast različitih projekata na polju kinematografije, mahom finansiranih iz državnog budžeta ili pak od strane brendiranih sponzora. Snimaju se filmovi, serije, dokumentarci, što je i više nego pohvalno za jednu malu zemlju kakva je naša. Međutim, još veći poduhvat je na plećima manjih, potpuno nezavisnih kinematografskih produkcija koje rade bez bilo kakvog budžeta. Jedna od njih jeste Udruženje Oreol Tim iz Novog sada, koje iza sebe ima veoma uspešne kinematografske poduhvate. Oreol Tim osnovan je pre samo nešto više od godinu dana, a za to…
Poezija: Izvod iz matične knjige rođenih
Rodila sam se pod crvenom zvijezdoma raslazagledana u onu Mikinu plavu Nije trebalo da ih lovim strasno/zvijezde/već da gledam preda seNisam tada znala da sama ću sama postati najveći neprijateljbesportfeljoka zgasla Zatočenica ubijelim kočijama što preko polja jezdeda će se kola svakana meni slomitii svaka me rđa nagristi Trebalo je da izučim diplomatijunabubam neku taktikunabacim blaziran kezdisjunkcije ekskluziv/ili da se makar zavučem u mišju rupu/dok sve ovo prođeglas se kiča i zatrovane krvi stišapa da s bezbjedne udaljenosti iscrtavam maršrutuputau kokošijim kostimau graškamana čija isturena mjesta još samo moja tvrdoglava…
