Poezija: Čežnja

posmatram s krova daljine plavei sitne glaveprolaznika žurno se roje kao u travisvici i mravijednakog lika oblaci jezde i lahor piricvjetni šeširiniz korzo šeću i niko od njih ne diže okogore visokogdje rode slijeću pritišćem grumen želja u džepupo vrućem crijepuprosipam maštu i sanjam rijeku i orlov leti ružin cvijeti staru baštu i tražim oblak u boji srebrada me pod rebrauhvati krišom odnese tamo gdje smokva rastei male lasteplešu sa kišom gdje mi je biće do srži tkanoi sazidanood zore rosne gdje su mi stope srasle u korui svaku poruzemlje…

Ravnodušnost kao paraliza pripadanja: O Kamijevom „Strancu“

Može li čovjek biti potpuni stranac u vlastitom životu? Zašto se ponekad osjećamo kao da ne pripadamo ni sami sebi niti svijetu oko sebe? Da li je ravnodušnost prihvatanje ili odbacivanje realnosti i šta prouzrokuje toliki jaz između zamišljenog i verbalizovanog? Ovo su pitanja kojim se pozabavio francuski nobelovac Alber Kami u svom najpoznatijem romanu „Stranac“, objavljenom 1942. godine. Radnja je smještena u Alžiru i sačinjena je od, naočigled, sasvim trivijalnih događaja u životu glavnog junaka po imenu Mersault. Rečenica kojom roman počinje („Danas je umrla mama. Ili možda juče.…

Godina zahvalnosti

Januar je vrijeme novih početaka, novih želja i novih odluka. Na zidu, to je samo još jedan novi kalendar (u većini slučajeva promotivni), ali u ljudskoj psihologiji osjećaj je potpuno drugačiji i kompleksniji. Novi ciklus, nova očekivanja, novi list sasvim nove knjige. Zvuči kao kliše, znam. Apsolutno je tačno da nove odluke i promjena života iz korijena mogu da se dese u bilo kom danu i periodu tokom godine. Međutim, kad nam je već januar na svjetskom nivou nametnut kao vraćanje na fabričke podatke, zašto ne početi iznova baš sada?…

Poezija: Nedostajanje

naiđu tako noćikad biraš korak prema samoćidok se nad gradomsjeverac šunja ko lopov kradom u obraz pušei skroz te zezneda se za nečim ponovo čeznešto zakopano na dnu je duše iznutra čuješ dolazak plimei pljusne talas obalu grudina površinu izbaci imei toneš slab u masi ljudi dok šake hladne stišćeš u džepupod usne gladne zaškripe zubii fali sve što odavno niješto se već dugookom ne diraa srcem ljubi Autorka: Željka Vračević Foto: Pinterest

„Buda iz predgrađa“ kao roman o odnosu metropole i identiteta

DRUGIM RIJEČIMA, LONDON Kako su izgledali zemlja i vrijeme u kojima su stvarali članovi nekih od najpoznatijih muzičkih bendova, kao što su „Pink Floyd“, „Led Zeppelin“ ili „Queen“? Koliko su određene svakodnevnosti savremenog života bile revolucionarne u svojim nastajanjima i kako je bilo odrastati u takvim okolnostima? Hanif Kureishi, engleski pisac indijskog projekla u svom romanu pod nazivom „Buda iz predgrađa“, objavljenom 1990.godine, čitaocima daje odgovore upravo na ova pitanja dok u tančine slika London i njegova predgrađa iz 70-ih godina prošlog vijeka. Hanif Kurejši je rođen 1954.godine u Bromliju,…

Poezija: Blickrig

bila je noćbio sam mladbio je kišan i siv neki daleki gradu njemu ništado stare crkve i par solitera bio je kafićLe Pasažpetrolej-fenjer i prava rustična draži za stolom kraj prozoraja i Vera sasvim kratkokoja riječna sebe navukla oklop da dobije mečnije htjelada mi opet pusti boj stisak rukesvako svomona u kišnom gradu svoj je pronašla dompa sav od kišei ja krenuh u dom svoj poput zrnašto ne rastesamo nikne valjda čovjekna rastankese navikne Autorka: Željka Vračević Foto: Pinterest

Nije umro narod koji ne diše već koji ne piše

„U početku bijaše Riječ. I Riječ bijaše u Boga. I Riječ bijaše Bog“(Jevanđelje po Jovanu, prvo poglavlje) Riječ je temelj i preteča života, a književnost ništa drugo do beskrajno šareno platno od riječi koje pokriva svijet. Teško joj je odrediti vremensku tačku nastanka, isto kao što je teško odrediti početak civilizacije, ali je sasvim izvjesno da su rođene istovremeno, te do dana današnjeg ostale povezane neraskidivom blizanačkom vezom. Dokle god dosežu istorijski podaci o kulturama prvih naroda, dotle se proteže i književnost. Iako je prvenstveno izvedena od latinske riječi literatura,…

Ljudske ljuske – Prikaz romana „Ne daj mi nikada da odem“

Šta  razlkuje ljude od zvijeri i postoji li jasna linija razgraničenja između te dvije kategorije? Ukoliko su to razum, moral i etika, pravda ili empatija, praksa savremenog društva pokazuje da je pomenuta linija mnogo tanja nego što se čini. Uloga nauke u svakodnevnici čovjeka se drastično mijenja iz dana u dan, te ona sve više postaje političko sredstvo koje naginje trci za profitom umjesto poboljšanju kvaliteta življenja. Promjene dosežu i onu poremećenu krajnost u kojoj sve ima cijenu, uključujući i ljudski život. Tema o kojoj se još uvijek ćuti, a…

Ostavi trag: Šest principa strvaralačkog procesa

Ako bismo, poput Džona Loka, tvrdili da čovjek na svijet dolazi kao tabula rasa, to bi značilo da u potpunosti odbacujemo uticaj genetike, nasljednih osobina i ponašanja. S druge strane, ako zastupamo stav da je čovjekov put već unaprijed predodređen tom istom genetikom, ili sudbinskim zakonima, odbacujemo uticaj bezgraničnog svemira sadržaja i iskustava kojima smo za života izloženi. Ne postoji jasna granica početka nekog stvaralačkog procesa jer ono počinje mnogo prije samog trenutka realizacije. Bilo da je u pitanju pisanje književnog djela, slikanje, ručni rad, kreiranje sadržaja za medije i…

Poezija: Zaborav

ja ne pišem više o tebijer stvarno ne bi’da udišem teške prašine talog koji je preko godina paoi pocijepaoza pretres ovih sjećanja nalog ja ne pratim korake tvojekošulja bojeni poznat parfem prestižne vrste ja ne pamtim datume važneni riječi snažnepozivni broj, ni male prste ja ti više ne govorim imei ove rimesamo su trzaj napukle kosti koja zaboli kad sluti kišei nikad višene zaraste u cjelosti Autorka: Željka Vračević BIOGRAFIJA Željka Vračević je rođena 22. 9. 1991. godine u Prnjavoru. Osnovnu školu je pohađala u Gornjim Smrtićima, srednju Gimnaziju u…

Izvinjavam se Uvetu i Elzi: Prikaz romana Fredrika Bakmana

Riječ „bestseler“ označava najprodavaniju knjigu u određenom vremenskom periodu, iako bi termin sasvim sigurno trebalo da bude napisan u množini, jer se pod njim uglavnom nalazi cijela jedna lista literature. Činjenica je da će prosječan čitalac danas prije odabrati bestselere u odnosu na manje popularno djelo. Ipak, ono što je važno napomenuti jeste da se vrijednost knjige ne može izjednačiti sa prodajom, te da ako je nešto rangirano visoko na listama bestselera, to samo znači da je i najprodavanije, ali nikako ne znači da mora da se dopadne svima i…