Poznato je da su mnogi rukopisi vladike i pesnika Petra II Petrovića Njegoša netragom nestali još za njegova života, a i za dela koja je pesnik stigao da odštampa, sačuvan je srazmerno mali deo rukopisa. Izvestan broj njih ipak je docnije pronađen, ali mnogi tek decenijama nakon vladičine smrti, i to uglavnom u tuđim arhivama i daleko od Njegoševog doma i prestola. Tako je dokument poznat pod nazivom Njegoševa bilježnica postao dostupan javnosti tek sto pet godina nakon pesnikove smrti, a sa njim je prvi put obelodanjen i Njegošev rukopis…
Oznaka: Njegoš
Njegoš, „Ilijada“ dalaj-lama – za stub srama!: Zamarajuće meditacije o korektnosti
Otkud to da se crnogorski vladika Njegoš, starogrčki spev Ilijada i poglavar tibetanskih budista stavljaju u isti koš? Otuda što bi svaki od tih tradicionalnih pojmova, a sa njima još hiljade drugih, mogao s pravom da se nađe na udaru nekih novih shvatanja, koja se isključivo vezuju za političku korektnost, rodnu ravnopravnost i pozitivnu diskriminaciju – što im automatski daje legitimitet da budu merodavna kad se određuje koja će se istorijska i sociološka kategorija naći na stubu srama. Da krenemo od Njegoša, jer on je već poodavno viđen za tamo,…
Šerbet ili sekira: Pogrešno čitanje Njegoša
Nije više nikakvo čudo kad se o Gorskom vijencu vladike Petra II Petrovića Njegoša progovori kao o „genocidnom“ spevu i tvorevini koja je inspirisala čak i najnovije balkanske sukobe, one „pri svršetku“ XX veka. U poslednje vreme je na račun Gorskog vijenca izneseno toliko negativnih ocena da je mnogo čudnije ako se o Njegošu i njegovom najglasovitijem pesničkom delu čuje nešto pohvalno. Takve negativne ocene, međutim, najčešće nisu plod književnih, nego prevashodno političkih i nacionalističkih stavova, mada istini za volju, neretko se i pozitivne ocene Njegoševog rada najpre daju iz…