Koncepcija broja tri u „Hazarskom rečniku“ Milorada Pavića (III)

Drugi deo teksta možete pročitati ovde.   SLAGANJE PARALELNIH SVETOVA Igra sa vremenom jedan je od omiljenih Pavićevih postupaka i u vezi je sa mitskim viđenjem obnavljanja događaja, ljudi i situacija, a temelji se na relativizaciji objektivnog vremena. Prema tome, susret tri istraživača hazarskog pitanja na naučnom skupu u hotelu „Kingston“ u Carigradu 1982. godine mitski obnavlja sedamnaestovekovni susret istraživača hazarskog pitanja na Dunavu, koji se tragično završio za svu trojicu u trenutku ukrštanja smrti, saznanja i istorije. Osim povezivanja „barokonog“ i dvadesetovekovnog sloja romana kroz događaje i likove, postoji…

Ruža – simbol bezimene ljubavi

Da li ćemo pamtiti ljubav kojoj ne znamo ime… Znače li nešto imena ili, poput pojma ruže, služe samo kao puki simbol? I ne dovedu li upravo brojna značenja do obeznačavanja i obesmišljavanja? Nedavno je ovaj svet napustio i veliki pisac Umberto Eko. Otišao je, a čitaocima je u amanet ostavio jednu bezimenu i svih značenja lišenu ružu, sa željom da joj upravo oni, čitaoci, vrate pravo značenje i spoznaju smisao njene bezimenosti. Od slavne opatije iz romana „Ime ruže“ ostalo je samo ono što je ispripovedao monah Adso, sve…

Intervju: Zoran Antonijević – Imam plan da pružam ličnu podršku obespravljenim ljudima i da se na razne načine borim protiv lošeg sistema

Zoran Antonijević na pesničku scenu stupa kao već afirmisani pesnik. O tome sved0či veliki broj periodika u kojima je zastupljena njegova poezija, kao i četiri zbirke pesama koje ima iza sebe. Poslednja zbirka poezije, simboličnog naslova „Crna kuća“, donosi određene inovacije u odnosu na prethodne tri knjige pesama. „Čupava Keleraba“ je imala tu čast da se, kroz ovaj vrlo opsežan i inspirativan intervju, bliže upozna sa poetikom mladenovačkog pisca. Razgovarali smo o opštim temama, ali smo se bazirali i na samu simboliku i odrednicu sintagme „crna kuća“ – a o tome…

Koncepcija broja tri u „Hazarskom rečniku“ Milorada Pavića (II)

Prvi deo teksta možete pročitati na sledećem linku: https://www.cupavakeleraba.com/2016/10/13/koncepcija-broja-tri-u-hazarskom-recniku-milorada-pavica-i/ . PRIČE O ADAMU U „Hazarskom rečniku“ postoje i tri priče o Adamu u skladu sa tri knjige od kojih je roman sastavljen. Kako ne bila izneverena koncepcija broja tri u „baroknom“ sloju, pored Avrama Brankovića i Jusufa Masudija, postojao je još jedan istraživač hazarskog pitanja, dubrovački Jevrejin Koen Samuel (Žuta knjiga), nesvakidašnji dvojnik Avrama Brankovića. On je radio na „Hazarskom rečniku“ i nastavljao rad koji je započeo Juda Halevi mnogo vekova pre njega. Branković je Koenovu javu sanjao, a u stvarnosti je…

Intervju: Ivana Pantelić – U zatvorenosti nema ničega, sebe treba dati drugima bar kroz reči

„Čupava Keleraba“ je u protekloj godini imala prilike da razgovara sa mnoštvom sjajnih i kvalitetnih kreativaca, naročito onih pesničke orijentacije. Velika većina je potpuno neafirmisana i slabo poznata domaćim pesničkim krugovima, pa i široj javnosti. No, upravo oni svedoče da ova zemlja ima šta da ponudi, samo je pitanje na koji način dopreti do vrha medisjke pažnje. Internet sadrži raznovsnu ponudu sajtova i za svakoga se može naći po nešto, pa tako i na polju kulture postoji širok dijapazon mogućnosti, ali ponekada nije dovoljno samo poslati tekst ili napraviti sajt…

Ko bi ubio gospodina Frojda?

(Dževad Sabljaković, „Kako ubiti gospodina Frojda“, Laguna, Beograd 2014) Godina 2014. protekla je u znaku sećanja na Prvi svetski rat, ali i u znaku ponovnog „preispitivanja“ i traženja „krivca“ za najveći sukob u dotadašnjoj istoriji čovečanstva. Kao što je i bilo očekivano, iznova se javilo interesovanje za Sarajevski atentat, najčešće pominjani povod za početak Velikog rata, što je takođe dovelo do raznih novih tumačenja i verzija, kako među istoričarima, tako i u umetničkom svetu. Pomalo je tragikomično što je i srpskim piscima bila potrebna stogodišnjica sarajevskog Vidovdana kako bi u…

Prevod: Leonard Koen, „Otpleši me do kraja ljubavi“, Leonard Cohen „Dance me to the end of love“

Otpleši me sve do lepote tvoje, uz violinu što plamti, Otpleši me kroz paniku sve dok se ne ušuškam sasvim, K’o granu masline podigni me, golubice, put mi do kuće javi, Otpleši me do kraja ljubavi. O daj mi da vidim lepotu tvoju kad već i poslednji svedok mine, Daj mi da osetim svaki tvoj pokret, k’o da ih u Vavilonu čine, Lagano, otkrij mi ono čije granice samo ja slavim, Otpleši me do kraja ljubavi. Otpleši me sad do venčanja, otpleši me neizbežno, Pleši me dugo, dugo, pleši me…

Intervju: Radojka Plavšić Ranković – Pesnici dele sudbinu svog naroda, svog jezika i to je i jedro koje nas održava na površini i sidro koje nas odvlači na dno

„Čupava Keleraba“ beleži još jedan intervju. Naša sagovornica je ovoga puta Radojka Plavšić Ranković, pesnikinja koja će uskoro izdati i svoju prvu zbirku pesama. Otvorile smo različit niz pitanja, a neka od njih su: pitanje tradicije, te pitanje o koherentnosti naše pesničke scene, kao i egzistenciji pesnika i pisaca u Srbiji. Nešto više čitajte u nastavku koji sledi.   Da li se pesnik rađa ili se to može postati vremenom? Neka moja intuicija mi govori da se pesnik ne može ,,postati“, već eventualno ostati ili ne ostati. Na pojedincu je…

Intervju: Miloš Janjić – Zabranio bih estetiku i samoprocenjivanje, jer nismo dovoljno kompetentni da sebi damo (nisku) ocenu

Kažu da je nedelja dan za odmor i opuštanje, no nedelja je takođe i dan kao stvoren za kreativnost. Zato smo moj sagovornik, Miloš Janić, i ja nakon dugih pregovora odredili da poslednji dan u sedmici bude posvećen ovom vrlo nadahnutom intervjuu. Po već utvrđenoj tradiciji ovdašnjih okuplanja našli smo se na ćuvenom beogradskom sastajalištu – kod Konja i krenuli u potragu za nekim mirnim mestom na kome će teći naša prča. Nakon kraćeg lutanja poslužili smo se duhom nomen est omen principa i uputili ka kafiću “Čitalište” (Inače “Zaječarac”…

Prevod: Nigar Refibejli – Cvet što je procvetao usred ruina

povodom 35 godina od smrti   Cvet što je procvetao usred ruina učini da zamislim se zašto ljudi govore da nijedan cvet u takvoj pustoši procvetati ne može?   Prozori na omanjoj kući polomljeni su, krov srušio se, to postade boravište vetrova snažnih i zimskoga snega. Neukroćeni vetrovi opustošiše divnu udobnost nekada doma voljenog i setnim žalom nekim rastuži prolaznika svakog.   Zavese što su nežne ženske ruke s velikom ljubavlju sašile i krpile vise u ritama, poput granatama raznetih barjaka nad opustelim gradom.   Među gomilom šuta i kamenja…

Milan Rakić – pesnik, diplomata, gospodin

Pesniku Milanu Rakiću prilazimo sa dubokim poštovanjem. Bio je to u srpskom pesništvu prvi pravi pesimista (prema ondašnjem shvatanju), pesnik i gospodin s pedigreom, iskreni rodoljub, uspešan diplomata… Uveo je pesimizam u srpsku poeziju, da bi samo nekoliko godina docnije ispevao poletne stihove o „silnim oklopnicima“ kako bi svoje „prelazno pokolenje“ pripremio za „poslednji boj“. Napisao je pedesetak pesama. I to je sve. Ni jedan jedini spev, ni jedna drama, ni jedna pripovetka, a kamoli roman! I dok se za većinu srpskih pesnika može slobodno reći da su bili „književnici“…