Prikaz romana „Dan posle kraja“ Stevana Šarčevića i Lazara Janića

Nakon romana Sam, ispod šljive, koji je pobrao fine kritike žanrovskih poznavalaca, autorski dvojac Stevan Šarčević-Lazar Janić nam isporučuje njegov nastavak pod nazivom Dan posle kraja, koji predstavlja završni deo tetralogije započete romanima Kuća obrasla bršljanom i Veštičje ludilo. Obzirom da je kraj romana Sam, ispod šljive ostao otvoren, bilo je samo pitanje vremena kada će pisci odlučiti da napišu nastavak, te na taj način dovršiti priču o Lakićima.   Međutim, potencijalnim čitaocima romana Dan posle kraja mora biti jasno da bez pročitanog dela Sam, ispod šljive neće uopšte moći…

Prikaz: Roman „I pre i posle“ Mirka Škiljevića

Novi roman Mirka Škiljevića „I pre i posle“ jeste njegov treći objavljeni roman. Godine 2011. je objavio roman „Naredni dan će biti bolji“, a 2016. „Mogu to i ja“. Pre nego što nešto više i detaljnije kažem o novom Škiljevićevom umetničkom delu hteo bih da napravim jedan mali uvod, da povučem neke paralele. Dakle, kao neko je dugo prisutan u književnom svetu i kao neko ko, uglavnom, poslednjih godina do novih knjiga u svojoj biblioteci dolazim tako što ih razmenjujem sa kolegama piscima hteo bih da istaknem nešto drugačiji pristup…

Recenzija zbirke „Galop“ Tamare Senić – Autentična energija riječi

Prava je sreća, svjedoci smo, i izuzetna rijetkost da se na jednom stvaralačkom prostoru, u jednom stvaralačkom trenutku, u jednom neposrednom stvaralačkom činu na pravi način sjedini snaga mladalačke kreativne energije i moć riječi, pjesničke, nadstvarene i neslućene nade. Da, dešava nam se pred nevjernim i sumnjičavim očima i kolebanjem oslabljenom dušom, događa se pjesničko zrenje kome treba poloniti punu pažnju i podršku. Autorka najave, prve zbirke stihova sa posve nevinim i dobrobitnim naslovom „Tango bijelih cipelica“ , oglašava nam se sada – čvrstim i pouzdanim GALOP-om. Da, to je…

Prikaz: Leopoldo Lugones „Fantastične priče“

U antologiji Fantastične priče se nalazi 21 priča Leopolda Lugonesa. Sedam priča (Sila Omega, Isur, Ognjena kiša, Kip od soli, Konji Abdere, Čudo Svetog Vilfreda, Rogata žaba) je uzeto iz njegove prve zbirke pod nazivom Čudne sile (koja je objavljena 1906. godine i koja sadrži dvanaest priča plus esej); dve priče (Alabastarska čaša, Oči kraljice) su uzete iz njegove druge zbirke pod nazivom Kobne priče (koja je objavljena 1924. godine i koja sadrži pet priča), a ostatak antologije čine priče koje je Lugones objavljivao po časopisima i novinama. Antologija Fantastične…

Skrajnuti moderni horori

Živimo u vremenu kada se malo čita; ne čitaju se ni književni klasici, a kamoli žanrovska ostvarenja. Zbog toga mnoge knjige ostaju nepročitane i zaboravljene. Ovoga puta, osvrnuću se na tri domaća moderna horor ostvarenja – romane Prokletstvo i Zoantropia, kao i priču Ponoćna zvona. Ono što je zajedničko za sva tri naslova je da dele sličnu sudbinu – sva tri dela su kvalitetna, ali su na određen način skrajnuta.   PROKLETSTVO       Pisac Dejan Đorđević je osamdesetih godina prošlog veka bio dobro poznat SF čitaocima. Pod pseudonimom Dejv…

Intervju: Beogradska otvorena škola – Obrazovanje i edukacija na prvom mestu

“Čupava Keleraba” stupila je u kontakt sa Beogradskom otvorenom školom (BOŠ), neprofitnom obrazovnom organizacijom građanskog društva koja postoji već dvadeset i četiri godine. BOŠ je osnovan početkom devedesetih, u vreme velikih političkih i društvenih promena u regionu. Beogradska otvorena škola već dvadeset i četiri godine usmerava svoje delovanje na edukaciju i podizanje svesti mladih o značaju neformalnog obrazovanja. Studije budućnosti, program dodiplomskih akademskih studija, koji je otvoren za studente četvrte godine osnovnih akademskih studija i student master studija, ove godine odškolovao je XXIV generaciju studenata. Jedan od projekata Beogradske otvorene…

Interjvu: Jelena Šestović – „Nije sve u oskudnom oblačenju i atraktivnosti“

Našim dragim čitaocima donosimo još jedan intervju! 🙂 „Čupava Keleraba“ imala je priliku da razgovara sa Jelenom Šestović, jednom sasvim, kako ona kaže, običnom devojkom. Jelena se bavi pisanjem kratkih misli koje objavljuje na svom Fejsbuk profilu i u njima iznosi lične stavove o društvu i vremenu u kojem živi. Njen izraz je kratak, a samim tim i efektan, te možemo očitati niz varijacija na različite teme. No, ovoga puta ćemo peskočiti opširniji uvodni deo, kojem pribegavamo u predstavljanju (mladih) kreativaca na našem sajtu, stoga krećemo in medias res. Uživajte.…

Reportaža: „Elementi detektivike u delima Harukija Murakamija“

Tribina „Elementi detektivike u delima Harukija Murakamija“, koja predstavlja drugi deo seminara o fantastičnoj književnosti „Fantastika u fokusu“ (organizovao Klub “Skaz”), održana je 23. februara 2017. godine, u Domu kulture „Studentski grad“, tj. u Klubu-knjižari „Magistrala“. Učesnici ove tribine bili su dr Dejan D. Milutinović (Filozofski fakultet, Univerziteta u Nišu), dr Vladislava Gordić-Petković (Filozofski fakultet, Univerziteta u Novom Sadu), a moderator je bio Ivan Damnjanović. Težilo se tumačenju opusa ovog pisca putem teorije detektivike, a ujedno i da se na žanrovsko-teorijskom planu pojasne veze pisca sa matricama pop-kulture, čije se prisustvo…

Prevod: Leonard Koen „Aleluja“

Čuo sam, postoji akord što kao tajna se krio, Svirao ga je David, a Gospodu beše mio, Al’ tebi nije stalo do muzike i slavuja. Ide ovako: četvrti, peti i zatim – Mol je u padu a dur se uzdiže nad njim, Zbunjeni kralj komponovao je „Aleluja“. Vera ti beše jaka, al’ trebao ti je dokaz, krupan, Video si je na krovu kako se kupa I osetio: njena lepota na mesečini u tebi buja. Za svoju kuhinjsku stolicu ona te sveza, Skrši tvoj tron i tvoju kosu odreza, Sa tvojih…

Legenda od krvi i mesa

Marko Aleksić, „Marko Kraljević, čovek koji je postao legenda“, „Laguna“, Beograd 2015.   Ovo nije istorijski roman, a nije ni istorijska studija. Ovo je istorija zanimljivija od romana i čitljivija od udžbenika. Zanimljivo, originalno, a objektivno, bez patetike. I konačno jedan prikaz srpskog srednjovekovlja gde nema bolesnih nakaza i perverznih monaha (kao što je to, na primer, slučaj sa romanima Dobrila Nenadića). Mudra politika, sukobi, intrige, slavne bitke, bračni ugovori i nesporazumi, najzad i neverovatna priča o Preljubovićima koji su  ostavili pečat u istoriji grčkog grada Janjine, priča dostojna filmskog…

Poetski momenti iz vizure Mađarice Eržebet Lize Feher

Temelji priznanja pesničkog rukopisa Eržebet, srpski pandan Jelisaveti, Feher leže u samom poetesinom izrazu, koji napisan i izgovoren, u svim detaljima sopstvenog života utkanom u stihove, organizuje teme različitog karaktera, kojima se poigrava, čini se lako, premda progovara jezikom koji joj nije maternji. Srpski jezik struji njenim telom i ona se trudi da hrabro zapiše „slike” koje joj se nameću, koje joj telo i dušu obuzimaju, koje je podstiču, okretno vode… Njena poezija ju je odvela do stranica silnih zajedničkih knjiga/zbornika/antologija, kojima je dodatno udahnula dušu svojom iskrenošću i toplinom.…