Intervju: Ivan Bajović Bajke – Razgovor povodom romana „Priručnik za rokenrol“

Naša današnja tema posvećena je rokenrolu – muzičkom žanru koji je direktno uticao na stavarnje drugih muzičkih pravaca. Međutim, kada je rok kultura direktno inkorporirana i u književno stvaralaštvo, onda na taj način dobijamo svojevrstan roman „Priručnik za rokenrol“. „Čupava Keleraba“ je imala prilike da razgovarala sa autorom romana Ivanom Bajovićem Bajektom, te, između ostalog, možete da čujete na koji način se rodila ideja za stvaranje „Priručnika za rokenrol“, kao i da saznate ponešto o samoj temi romana. Na koji način se rodila ideja o stvaranju „Priručnika za rokenrol“ i šta…

Osnovano Udruženje za promociju kulturne raznolikosti “Alia Mundi“

Udruženje za promociju kulturne raznolikosti „Alia Mundi“ pre svega za cilj ima promociju ideje kulturne raznolikosti, zatim promociju kulturne raznolikosti u okviru srpske kulture, te podizanje svesti o značaju očuvanja srpske kulturne baštine. Rad Udruženja će upravo biti baziran na ova tri postulata.     U okviru svog rada Udruženje „Alia Mundi“ će nastojati da kroz brojne kulturne, umetničke, književne i naučne projekte skrene pažnju na različite aspekte kultura sveta, ali će takođe i nastojati da skrene pažnju na zaboravljene, a značajne aspekte srpske kulture i njene baštine. Koncept ideje kulturne raznolikosti biće razrađen kroz različite vidove,…

Intervju: Đorđe D. Sibinović – „Pravo i književnost svakoga jutra izlaze u svet iz iste postelje!“

Niko od nas ne može da promeni imperijalne sile da ne proždiru obične ljudske sudbine, male nevidljive živote koji im ničim svojim ne stoje na putu poremećenog hoda ka patologiji svemoći. „Kad bi Đavo znao gde će pasti, on bi seo“. Niko ne zna kuda ide ovaj svet, ali svi znamo da ga vodi Đavo i da on ne mari ni svoj ni naš izvestan i očigledan pad.“, kaže Đorđe D.Sibinović, autor 22 knjige proze i poezije, romana i nagrada „Miroslav Antić“,“Vukova zadužbina“,“Milan Rakić“ i „Majevički vijenac“. Ova istina o…

Njegoš, „Ilijada“ dalaj-lama – za stub srama!: Zamarajuće meditacije o korektnosti

Otkud to da se crnogorski vladika Njegoš, starogrčki spev Ilijada i poglavar tibetanskih budista stavljaju u isti koš? Otuda što bi svaki od tih tradicionalnih pojmova, a sa njima još hiljade drugih, mogao s pravom da se nađe na udaru nekih novih shvatanja, koja se isključivo vezuju za političku korektnost, rodnu ravnopravnost i pozitivnu diskriminaciju – što im automatski daje legitimitet da budu merodavna kad se određuje koja će se istorijska i sociološka kategorija naći na stubu srama. Da krenemo od Njegoša, jer on je već poodavno viđen za tamo,…

Pod kupolama Beogradskog sajma knjiga

Prošao je i šezdeset treći sajam knjiga, prvi u kome sam bila sa obe strane tezge. Za sada, lagodnije mi je izvan skučenog prostora. U dva uzastopna vikend dana, upijala sam utiske. Neke od njih nesebično delim, ne želeći da svoje sudove nametnem drugima već da podelim sveže tokove misli. Opšti je utisak da mlađani, srednjoškolski auditorijum, i nije zainteresovan za čitanje knjiga, ma o kom žanru se radilo. Pristizali su punim autobusima, po grupama se kretali po halama, a uglavnom sedeli po stepeništu, odmarajući se. Tek bi pojedinci prilazili…

Intervju: Aleksandra Anja Mijović – „Ne verujem da se neko može roditi zao“

Imamo priliku da vam donesemo priču o kriminalističkom romanu “Otpadnici – Slučaj prvi” autorke Aleksandre Anje Mijović koja je i glavna urednica portala “Direktna reč”. „Otpadnici“ nisu tamo neki ljudi s periferije vašeg uma ili televizijskog ekrana. Oni su tu u nama ili pored nas. O čemu se tačno radi možete videti u nastavku ovog članka. Kako ste uopšte došli na ideju da pišete baš o „otpadnicima“?– Mnogo me žulja nepravda. Verujem da svi pisci najbolje pišu o stvarima koje nemaju. O kojima samo maštaju. Tako i ja maštam o…

Čitati ili ne čitati – Isak Asimov i naučna fantastika za početnike

Ne morate biti aristokrata da biste bili u opasnosti od splina. Melanholija ima način da ugrozi ljude svih staleža i imovnih stanja. Bilo da vam je dosta beskorisnog naklapanja na raskošnim balovima ili posustajete pod teretom desetosatnog radnog vremena, pitanje je dana kada će sve ono novo u vašem životu postati udobno a sve ono udobno neosetno preći u izanđalo i staro. Uostalom, šta mislite odakle nam odjednom sladoled od mortadele ili restoran u kome se jede iz posuđa u obliku klozetskih šolja? Istina je, svaka nova godina dodaje nam…

Krleža, marginalni enciklopedist(a)

Goli otok viđen sa Briona   Ako biste da o Golom otoku saznate nešto što, i pored tolikih knjiga o ovom famoznom ostrvu, teško da bilo gde možete pronaći, onda će vam dobro doći zbirka Krležinih komentara pod nazivom Marginalije iz 2011. godine u izdanju beogradskog Službenog glasnika. Delo Miroslava Krleže poslednjih je decenija maltene sklonjeno na margine književnosti i kulture, kao da se zaista ostvarila misao novinara Ratka Mitrovića da je Krleža ništa drugo do „ime koje će vreme istopiti“, ili misao Dobrice Ćosića da će Krležu ubuduće čitati…

Intervju: Gojko Božović „Društvo koje nema potrebu za kritikom nalazi se u dubokoj krizi“

Izdavačka kuća „Arhipelag“ već više od jedne decenije veoma uspešno odoleva izazovima savremenog stanja, koje nije toliko blagonaklono za kulturnu delatnost u Srbiji. Štaviše, „Arhipelag“ nekoliko godina unazad poštovaocima knjige i književnosti nudi širok spektar ne samo kvalitetne literature, već i kulturnih sadržaja u celini. O tome najbolje svedoči „Beogradski festival evropske knjževnosti“, koji je 2018. godine bio održan po sedmi put u organizaciji ove izdavačke kuće. Naš sagovornik Gojko Božović, srpski pesnik, esejista, književni kritičar, osnivač i glavni urednik „Arhipelaga“ otkriva svoje viđenje o trenutnom statusu humanistike, kulture i…

Šerbet ili sekira: Pogrešno čitanje Njegoša

Nije više nikakvo čudo kad se o Gorskom vijencu vladike Petra II Petrovića Njegoša progovori kao o „genocidnom“ spevu i tvorevini koja je inspirisala čak i najnovije balkanske sukobe, one „pri svršetku“ XX veka. U poslednje vreme je na račun Gorskog vijenca izneseno toliko negativnih ocena da je mnogo čudnije ako se o Njegošu i njegovom najglasovitijem pesničkom delu čuje nešto pohvalno. Takve negativne ocene, međutim, najčešće nisu plod književnih, nego prevashodno političkih i nacionalističkih stavova, mada istini za volju, neretko se i pozitivne ocene Njegoševog rada najpre daju iz…

Mali Princ iz ulice Hrastova

Igor Kolarov, Agi i Ema (Laguna 2016) Mala priča o nevaspitanim svetovima nedovoljno odraslih ljudi, o njihovom veoma odraslom sinu i o jednoj devojčici od samo 30 200 dana. Ukoliko duboko verujemo da nešto poput tako strogih klasifikacija kao što su- knjige za decu i knjige za odrasle, uopšte može stvarno, ali stvarno, mislim baš stvarno postojati, onda nama, malo odraslijoj deci, vrlo lako može pobeći iz vidokruga knjiga Agi i Ema. A verujte, tako nešto bi bilo velika šteta, ma kakva šteta, bilo bi sunovrat svih dečijih svetova koje smo živeli nekada…