Manastir Koporin u XIX veku

U poslednjoj četvrtini XIX veka vršena je obnova manastira Koporina, tj. hrama Sv. Stefana koji je jedini opstao u kompleksu posle više od dva veka zapuštenosti i propadanja. Smešten u doliini, ili kako kaže Feliks Kanic, „romantičnoj uvali“*, okružen je poljima i vinogradima valovite Šumadije, u trouglu koji čini put Velika Plana – Smederevska Palanka – Rača. Iako danas nije lako uočljiv, u srednjem veku je ovuda prolazio put, koji je bio jedina veza između Beograd i Carigrada. Iako je put u srednjem veku, dok je trajala srpska država, bio…

Princ Đorđe povremeno među Srbima

Kad videh na sajtu „Čupava Keleraba“ najavu predstave Via Doloris reditelja Dejana Petkovića, pomislih: princ Đorđe je još jednom među Srbima, još jednom je njegova burna i tragična sudbina našla odjeka u umetnosti i kulturi onog naroda kome je Đorđe iskonski pripadao od rođenja do smrti, mada je iz sveukupne srpske svesti mnogo više bio odsutan nego prisutan, kako duhovno, tako i fizički. Kao knežević rođen u izganstvu, kao kraljević proglašen ludim i silom odveden u duševnu bolnicu, ipak je dočekao da, nakon svih peripetija, starost provede u svojoj zemlji…

Urbanistički razvoj Beograda u drugoj polovini devetnaestog veka

Beograd je u rasponu jednoga stoleća, od Drugog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata, doživeo potpun preobražaj. Od polurazrušene varoši sa svima odlikama orijentalnog urbanizma i arhitekture, postao je evropski grad, zapadnjački urbanizovan. Ipak, taj proces nije se odvijao ravnopravno u svim sferama, pa je, na primer, oblikovanje arhitektonskih objekata po zapadnoevropskim modelima teklo mnogo brže nego usvajanje urbanističkih. O tom procesu u drugoj polovini 19. veka je nemoguće govoriti ako se na početku ne osvrnemo na ono što je, u pogledu izgradnje moderne države kao sastavnog dela oslobodilačkog pokreta,…

Prevod: Čaj u Sahari (Tea In Sahara, The Police)

Moje sestre i ja Imamo jednu želju pre no što smrt nas sustigne zla, Učiniće ti se čudna, K`o da smo sišle sa uma; Molim te, ne pitaj koja nas goni sila, Pod zaklonom od plavetnila, Mi smo pod vlašću te čudne opsesije, Rešenje u tvojim se rukama krije. Čaj u Sahari sa tobom. Taj mladić svoju reč dade Da će da ispuni njihove nade, I plesale su da zadovolje njega Sa radošću koja se meriti ne da; Na istom mestu, ispod peščane dine, Sačekaće ga svake godine; Pod zaklonom…

Autošovinizam kao odbrana od estradnog patriotizma

Povodom predstave Suze i biseri Pre dve godine, na niškom URBAN FEST-u, neformalna grupa „Pera Detlić“ iz Kuršumlije izvela je predstavu Suze i biseri s jasnim ciljem da se beskompromiso ukaže na sve prisutniji šund i neukus koji prete da razore pravu kulturu i umetnost. Predstava s takvom idejom itekako je dobrodošla, ali u ovom slučaju mnogo je važnije na koji su to način reditelj i glumci pokazali publici šta je tačno šund a šta prava kultura i kako razgraničiti ta dva pojma. Sve i da su imali najbolju nameru,…

Intervju: Beogradska otvorena škola – Obrazovanje i edukacija na prvom mestu

“Čupava Keleraba” stupila je u kontakt sa Beogradskom otvorenom školom (BOŠ), neprofitnom obrazovnom organizacijom građanskog društva koja postoji već dvadeset i četiri godine. BOŠ je osnovan početkom devedesetih, u vreme velikih političkih i društvenih promena u regionu. Beogradska otvorena škola već dvadeset i četiri godine usmerava svoje delovanje na edukaciju i podizanje svesti mladih o značaju neformalnog obrazovanja. Studije budućnosti, program dodiplomskih akademskih studija, koji je otvoren za studente četvrte godine osnovnih akademskih studija i student master studija, ove godine odškolovao je XXIV generaciju studenata. Jedan od projekata Beogradske otvorene…

Recenzija: Slučaj Lenke Dunđerski – „Santa Maria della Salute“

Filmska kritika je o novom filmu Zdravka Šotre bila gotovo jednodušna: premijera je protekla u svečanoj atmosferi, Vojin Ćetković (Laza Kostić) i Tamara Aleksić (Lenka) blistali su, a film je iz dana u dan beležio rekordnu gledanost! To bi valjda značilo da je film besprekoran i da bi svaki drugačiji vid kritike bio suvišan, možda i zlonameran, s ciljem da naruži nešto što je steklo kultni status već samim tim što je snimljeno. Ipak, dobra reklama ne mora bezrezervno značiti i visoki kvalitet samog ostvarenja. Istina, kritika ponekad može biti…

Preporuka: Sterija i Nušić u novim rediteljskim čitanjima („Rodoljupci“, „Sumnjivo lice“, „Prva parnica“)

Premijera „Rodoljubaca“ u režiji Andraša Urbana igrana je 30. oktobra 2015. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu. Od tada predstava je učešćem na raznim festivalima osvojila Nagradu za najbolju predstavu u celini na 24. Festivalu Vršačka pozorišna jesen i Nagradu „Zlatna maska“ dnevnog lista Oslobođenje za najbolju predstavu u celini na 56. Internacionalnom teatarskom festivalu „MESS“ u Sarajevu. Takođe, proglašena je za najbolju predstavu na 45. Danima komedije u Jagodini, kao i za pobedničku predstavu 33. Susreta pozorišta BIH u Brčkom. Bezbroj nagrada nije uvek  pravo ogledalo stvari, pa je…

Preporuka: Dve režije Egona Savina („Čudo u Šarganu“ i „Pasivno pušenje“)

Za „Čudo u Šarganu“ u režiji Egona Savina, jednog od najznačajnijih srpskih pozorišnih reditelja, medju pozorišnom publikom, naročito onom koja je čitala dramu ili pamti režiju Dejana Mijača u „Ateljeu 212“, nema baš mnogo hvalospeva. Egon posle mnogobrojnih uspelih predstava („Kir Janja“, „Derviš i smrt“, „Mizantrop“, „Mletački trgovac“, „Tartif“, „Unosno mesto“, itd. ) upada u rediteljsku zamku sa odličnim tekstom Ljubomira Simovića. Dijalekatska lektura Radovana Kneževića je potpomogla živost likova, kao i dobri kostimi Bojane Nikitović. Ali dramatizacija Slavka Milanovića, kao i scenografija Geroslava Zarića, otvorili su put za neke…

Reportaža: Željko Đurović – hrabrost, integritet i doslednost

Hrabrost. Da je trebalo da nekako najavim Željkovu izložbu, na otvaranju, 30. 11.2016. u Galeriji ULUS, najpre bi mi ta reč pala na pamet. Neke reči i neki ljudi ne traže ništa, ali su potrebna dodatna objašnjenja. Ako ste ikada videli Željkove slike, grafike, bilo koji od njegovih radova…ipak bi vam se neke druge i drugačije reči učinile prikladnijim, hijerarhijski i prioritetno posmatrano. I sada, kada se u ULUS-u okrenete oko sebe, šta vidite? Mistične žene, rogove, mediteranske motive, vrlo specifične boje, simbole… a šta osećate? Ako ste se nekada…

Reportaža: To kod nas.. može da bude („PRKOS“ po drugi put među Knjaževčanima)

Mrtvo more se uzburkalo, pa makar i na pet dana. Posle jednog perioda stagnacije, Knjaževac ponovo postaje grad pozorišne umetnosti otkako je 2015. pokrenut festival „Pozorišna revija kreativnog osmišljavanja sveta“ („PRKOS“) kao sastavni deo tradicionalnog „Festivala kulture mladih Srbije“. Iako bez sopstvenog amaterskog pozorišta, samim tim i bez kandidata za „PRKOS“, Knjaževčani su za početak dobili priliku da uživaju u ostvarenjima amaterskih pozorišta, dramskih sekcija i sličnih udruženja mladih entuzijasta iz zemlje i regiona, a sve s nadom da na nekom narednom „PRKOS-u“ pred svoju publiku izađu i knjaževački glumci…