Mesec Matice srpske u Zrenjaninu

Pod pokroviteljstvom Grada Zrenjanina, Kulturni centar Zrenjanina i Matica srpska organizuju manifestaciju „Mesec Matice srpske u Zrenjaninu“. Manifestacijom je predviđeno da se u Kulturnom centru od 9. do 30. maja održe četiri predavanja članova i saradnika Matice srpske eminentnih stručnjaka, profesora univerziteta i akademika na temu očuvanja identiteta srpskog naroda u Vojvodini sa posebnim osvrtom na Banat, očuvanja srpskog jezika i pisma, kao i značaju zadužbinarstva kod Srba na čijim temeljima je i nastala Matica srpska. Zasebno predavanje biće posvećeno Milošu Crnjanskom. Nakon otvaranja prvo predavanje će održati prof. dr…

Program za mlade na 16. Beldocs festivalu

Odrastanje u digitalnom dobu, izazovi virtuelne stvarnosti, sazrevanje i isceljenje su glavne teme filmova koje su srednjoškolci u Srbiji izabrali u okviru ovogodišnje Teen selekcije na 16. Beldocs festivalu, koji će se održati od 10. do 17.maja na 8 različitih lokacija u Beogradu.  Program je osmišljen kako bi se mladima pružila prilika da uče na kreativan način, otvaraju nove perspektive, steknu uvid i izraze svoje stavove u domenu društvenog aktivizma. Nakon jednomesečnog edukativnog programa na kom su podsticani da izraze svoj glas i uče o audiovizualnom jeziku, mladi selektori odlučili…

Poezija: Nevinim prolećnim žrtvama u spomen

Za vas ću u sebi večni cvet posaditida mogu svakog jutra da ga zalivamda sećanje ne uvene za žrtve malenejer nemoć tužno nebo nada mnom krije,bol i jad nije puka mašta, nažalost gorka istina jes kojom se svako suočiti morapred kim je prepreka životnih gusta gora. Krvavi beogradski maj 2023.nek piru nemoćnih u rešavanju problemabude kraj da ta teška, na bitisanje, ljaga,ne ostane gradskom životu prevaga,neka se Sunce postara da nam osvetli putnevažnim zatrt, da nam razjasni kud krenuti,gde stati, kako se jedni prema drugima ponašati. Došli da uče, znanje…

Produžen konkurs za nagradu „GRIFON“

14. GRIFON 2023. Produžen konkurs do 8.maja za najbolji grafički dizajn u 2021. i 2022. u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori Grafički kolektiv i Quadra Graphic pokrenuli su i organizovali 1996. godine GRIFON – prvi jugoslovenski konkurs za najbolji grafički dizajn. Konkurs i izložba GRIFON su relevantni pregledi savremenog grafičkog oblikovanja kod nas, a u isto vreme, na GRIFON-u se promovišu najznačajnije autorske pojave u ovoj oblasti. Motiv cele organizacije je da se autentičnim ostvarenjima potenciraju dometi primenjene grafike na recentnoj sceni, a ugled i autoritet nagrade GRIFON, kao referentna preporuka…

Poezija: Kod Ruskog cara

Čekaj me tamo, gde si me nekad čekaoObuj one plave cipele i stavi kesu na glavuSvaki put kiša – ti si rekaoPretvori mi nedosanjani san u javu Čekaj me tamo, gde smo se držali za rukeNavuci žutu kabanicu i ponesi kišobran za meneSvaki put kiša kaplje niz olukeDok te gledam, krv mi vri niz vene Čekaj me tamo, gde si me uhvatio za ramenaStavi kapu i zaključaj sva vrataRekao si – nemojmo biti dva kamenaPočinjem da se smejem, a strah me hvata Čekaj me tamo, gde su jata golubova najvećaZatvori…

Proza: Taj tajni predmet žudnje

 Svoju dugu plavu kosu snažno je zabacivala, šibajući me njome kao bičevima.Grudi su joj se  sudarale a ramena podrhtavala. Ritam se pojačavao. Bedrima je poskakivala  sa mojih kukova. Jecaj je prerastao u krik a trzaji tela nagoveštavali  blizinu njenog orgazma. Ja sam netremice gledao iznad  središta njenih  grudi. Povremeno sam je jezikim dodirivao.      Nismo se poznavali do pre mesec dana. Za mene, ona je bila jedna od bezbroj devojaka koje su  šetale gradom. Lepršave haljine činile su ih  kraljicama modne piste koja se zvala  glavna  ulica  prestonice. Ali sve su…

Poezija: 100 godina sa Aleksandrom Kolontaj

A htjela sam da vas štitim i branimda sahranim svako sjećanje na bolne zametke i amanete na društvene nepravderovove i u korov zarasle krovove  Htjela sam da vam oči izbodem zlatnom kopčom da progledateDa odglumim ležećeg policajca kurvu s ćoška ulice  udovicu sveticugrešnicuboksersku vrećupljuvaonicu  sam htjelasamo da vama lakše bude  Da se smanjim na zrno graškasivo popodne bez vazduha daška da budem glas one prve trubei naoštrene na tocilu sablje ralo od motike i grablje da od kolijevke do groba svaku rak ranu iskopa i prva u nju dragovoljno legnemHtjela sam za vas zube da stegnemda vas u tijelu bojažljivog…

„Mister Dolar“: Buržuj Nušić – vizionar komunizma

Dok fabričke sirene najavljuju početak novog radnog dana, član kluba „Elita“ gospodin Matković daje svoju viziju budućnosti čovečanstva: To su, vidite li, jutarnja zvona koja pozivaju vernika na molitvu ne zlatnom mamonu već plemenitome gospodaru sveta – poštenome radu i trudu. Eno, vidite li kroz taman deo razređene noći kako promiču siluete ljudi, žena, dece – krenuli su na glas zvona koja maločas čuste. To su vernici i poklonici rada; njihov su religiozni znak žuljevi na rukama, a ukras im je znoj na čelu. Samo kroz tu novu veru, kroz…

Odlomak iz romana „Sotona u soliteru“ Dejana Simonovića

Otac i ćerka Očev pogled je bio zažagren. Goreo je od nestrpljenja. Volim kada je takav. „Dakle, tako? Dakle, tako? To je to?“ Privukao je Melanijin roman. Zatim Strahinjin. Stavio ih je jedan preko drugog. Pa prekrio šakom kao da bi da ih sačuva od nekog ko bi pokušao da mu ih oduzme. Pa ponovo razdvojio. Zagledao se u naslovne strane. Na naslovnoj strani Melanijog romana bio je sveštenik bez lica, u mantiji, sa bičem u ruci. Na naslovnoj strani Vaskrsenja Lazarevog bile su muške šake,. Otvorio je, na preskok, nekoliko strana i…

Poezija: Čežnja

posmatram s krova daljine plavei sitne glaveprolaznika žurno se roje kao u travisvici i mravijednakog lika oblaci jezde i lahor piricvjetni šeširiniz korzo šeću i niko od njih ne diže okogore visokogdje rode slijeću pritišćem grumen želja u džepupo vrućem crijepuprosipam maštu i sanjam rijeku i orlov leti ružin cvijeti staru baštu i tražim oblak u boji srebrada me pod rebrauhvati krišom odnese tamo gdje smokva rastei male lasteplešu sa kišom gdje mi je biće do srži tkanoi sazidanood zore rosne gdje su mi stope srasle u korui svaku poruzemlje…

Prikaz filma „Noć na zemlji“ Džima Džarmuša

Sve je teže dobiti podršku za filmove koji su pomalo neobični i nisu toliko predvidljivi, niti zadovoljavaju očekivanja svakoga, a to je lepota kinematografije: otkrivanje novih filmova u svim formama. Postoji usamljenička faza dok pišem scenario, onda jurim pare, a onda sam na brodu s ekipom i tada je uzbudljivo, isrpljujuće i božanstveno, a onda sam opet sam u sobi za montažu. Čitav proces snimanja filma za mene je kao zavođenje, divlji seks i onda trudnoća(u montaži).     Džim Džarmuš je umetnički superstar sa senzibilitetom odmetnika, neprilagođeni usamljenik i gubitnik koji…