Obnovljivi izvori energije ključni za energetsku sigurnost Balkana

Prema najnovijem izveštaju UNECE-a, iako korišćenje obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, Kavkazu i u centralnoj Aziji raste, naše zemlje i dalje značajno zaostaju Prema najnovijem UNECE izveštaju o stanju obnovljivih energija za 2022. u periodu između 2017-2021. sedamnaest zemalja jugoistočne i istočne Evrope, Kavkaza i centralne Azije, zabeležilo je do sada nezapamćen rast kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Po prvi put najveći udeo čine solarna (58%) i energija vetra (25%). Faktor kapaciteta za proizvodnju električne energije iz vetra u regionu porastao je za 7% dok…

Čudnovati Balkan

Balkan mjesto čudnovatih ljudi, istih korijena, a različitih vjerovanja, a svi sami sebi bolji od ovih drugih. To je mjesto neiskorištenog talenta, isključivo zbog pritiska društva na uklapanje u opšti kalup.  To je mjesto ogromnog potencijala, sa svim svojim prirodnim bogatstvima. Balkan, mjesto gdje je politika ista kao margarin, u sve se miješa. To je mjesto gdje se na drugačije mišljenje, izbore, ili stil života gleda kao da si za ludnicu, kako je drugačije moguće da neko razmišlja drugačije od većine. To je mjesto gdje svi o svemu sve znaju, mjesto stručnjaka za…

Zašto Balkan?

Čini se da je jugonostalgija ponovo u modi, ali sada u nešto drugačijem vidu koji i nema konkretnog naziva, no mogao bi se obuhvatiti geografskom odrednicom – Balkan. Nedavno je u Beogradu prikazan dokumentarni film Zar nije bolje ovako, koji je plod saradnje mladih ljudi iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, okupljenih u udruženje pod nazivom „Balkanac“. Otprilike u isto vreme promovisana je u Sarajevu Deklaracija o zajedničkom jeziku, kojom je grupa lingvista, pisaca i kulturnih radnika iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske zauzela stav da…

Intervju 3×3: Miljan Slavnić – Svaki pisac, naročito dobar pisac, traži da proizvede filozofsku sublimaciju u književnom delu, te stoga nastupa kao individua, najpre neelitistička

Čitaoce uglavnom ne zanima kako je i gde intervju nastao (mada oni o tome imaju sasvim određenu predstavu.) Obično pretpostavljaju da se razgovor odvija u nekom prijatnom gradskom kafiću ili u udobnom domu intervjuisane osobe. Ali, ako je razgovor ogoljen do krajnjih granica, ako se on odvija putem monitora, miša i tastature računara, i ne nosi nikakvu magiju (kao da je to razgovor dve mašine, a ne dve ljudske osobe), i još to reći, zapisati na početku intervjua: kako, onda, motivisati čitaoce da pročitaju tekst? Kako? Jedino dobrim, zanimljivim pitanjima…