Prepev: Aldo Palaceski „Ko sam?“

Aldo Palaceski je rođen 1885. u Firenci. Pisao je poeziju, a kasnije i prozu i u oba slučaja pokazao svoj veliki talenat i ingenioznost. Bio je veliki prijatelj Marina Moretija, velikog italijanskog pesnika tog doba, sa kojim je u mladosti pohađao školu glume. Za vreme Prvog svetskog rata bio je mobilizovan i vrativši se, godine provodi u samoći i ostranjen od ostatka sveta. Nikada nije pristupao Fašističkoj partiji niti im pokazivao naklonosti. Svoje je utočište, kao i mnogi intelektualci tog doba, potražio pod okriljem novina Corriere della Sera. Godine 1957e…

Kami i egzistencijalizam: Boemština i apsurd besciljnog guranja kamena

,, U jednom svetu u kome odjednom nestaju iluzije i svetlosti, čovek se oseća kao stranac. To je izgnanstvo bez izlaza, s obzirom da u njemu nema uspomena na izgubljeni zavičaj, niti nade da će se najzad stići u neku obećanu zemlju“.                       Jean Paul Sartre, francuski filozof i pisac, egzistencijalista     Individualnoj svesti modernog čoveka spoljašnji svet ostaje stran, neuhvatljiv i nedokučiv, a društvo ga tera da nevoljno odigra komediju apsurda nametnutih konvencija. Sklad između pojedinca sa jedne strane, te sveta i društva sa druge, kao da su neostvarivi… Egzistencijalizam predstavlja…

Po zatvaranju sajamskih kapija, ostaju nam, uz knjižare, i biblioteke

Spisak celokupnog knjižnog bibliotečkog fundusa na teritoriji Srbije trebalo bi da je u svakom momentu dostupan čitaocima elektronskim putem kako bi mogli pratiti da li su željene knjige za pozajmicu slobodne za čitanje ili ne, ako ih biblioteka uopšte poseduje. Do ažuriranog objedinjenog e-kataloga kulturnog blaga, na ma kom jeziku sveta bilo, ne može se precizno doći ni po broju, ni po naslovu knjiga, ni po imenima i prezimenima autora. Čast pojedinim lokalnim bibliotekama i njihovim zaposlenima. U vreme kada je izdavaštvo rasprostranjeno privatnim putevima, ne može se do saznanja…

„Mundo Libre“ Marka Krstića: Roman o bogu komunizma

Može delovati čudno što roman o poslednjim danima Če Gevare počinje rečenicom: „Vinuo sam se u nebo“ – s obzirom na ideologiju koju je čuveni Komandante zastupao, za koju se borio i čijim je pripadnicima još uvek nepresušna inspiracija. Međutim, ako komunizam, ateizam, anarhizam, antiimperijalizam i svetska revolucija imaju svoje vrhovno božanstvo koje je nakon fizičke smrti tek počelo da živi – onda je to Če Gevara. Argentinac špansko-irskog porekla, doktor Ernesto Gevara de la Serna, kubanski ministar i ambasador, nadnacionalni latinoamerički gerilac, najpoznatiji po svom gvatemalskom nadimku Če, sada…

Proza: Jugoistočno od tuge

Danas se udaje. Osmijeh s kojim se probudila svjedočio je da se danas udaje za Josipa. Iako se probudila rano, kućom je već vladala užurbanost. Čula je majku kako prigovara ocu što još nije izveo konje. Dok se umivala, pomisli kako to da još nema Borke. Njih dvije su bile najbolje prijateljice od kad znaju za sebe. I opet je probode žalost, što joj ona ne može biti kuma. – A što ćeš dijete, druga vjera je druga vjera. Majka će, kad joj se požalila. – Pa zašto majko, Bog…

Razgovor s povodom: Đorđe D. Sibinović Književnost živi za sebe a mi bez nje preživljavamo

„Pisac živi tako što piše. To je jedino njegovo postojanje. I dobri i manje dobri i loši pisci žive tako što pišu.“ „Književnost je pričala o svetu. A onda je ojačala i odlučila da postane svet za sebe bez obzira šta priča.“ Sve je veća verovatnoća da su tačna prepričavanja o tome kako nam je kultura u sunovratu. Zapećku. Da nije npr. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga i poneke prestižne nagrade, o kulturi će se, ako se nastavi sa ovakvim „tretiranjem“ govoriti kao o osuđeniku na propast. O knjigama kao lučnošama…

Poezija: Ne kao pitanje

Ne mogu svi biti nežna ruka glas koji te grli, iskidane stranice u kičmi knjige ipak te pitaju kako si, inače mada spavaš i to nisu klice što bude znaš da te ne održava misao o nedelji probudićeš se ako otkriješ da je poštar namerno zakasnio i da više nije bitno ko koga čeka jer istok nije dovoljno istok dok ne shvatiš najviše je polarni medved svetlo na ekranu kada ga isključiš i znaš ipak je tu zar si se ikada i pitao. Autorka: Ivana Pantelić

Žašto je „Kanconijer“ vesnik humanizma

Postojala je i postoji među piscima tedencija da odbijaju da se definišu, da ne pristaju na klasifikacije, i da često ih sa prezirom odbacuju. Svaka podela za njih je neprirodna i nepotrebna. Pisci i njihova dela pripadaju svakom pojedincu koji ih čita u bilo kom trenutku, u srednjem, XVIII ili XX veku. Ko je taj kome imamo da zahvalimo za ovakve vrednosti ko je div na čijim ramenima stoje moderni pesnici i pisci kakvima ih danas poznajemo i kako smo došli do etikete humanista? Petrarka se, kao začetnik humanizma, odvojio…

Poezija: Glas

Htjela je odrezati kosu i baciti vlasi niz potok niz vjetar niz Mliječnu stazu, negdje gdje se ostvaruju snovi i gdje živi san što ga čovjek ima. Htjela je baciti sa sebe haljinu  što joj se zapliće oko nogu  dok trči svojim stazama o kojima nitko ništa ne zna, i skinuti sa sebe nakit  što joj zapinje za grane dok se penje prema vrhu za kojeg nikog nije briga. Htjela je više od svega, više od svega je htjela imati snažne ruke i njima voditi ratove, i boriti se za…