Po zatvaranju sajamskih kapija, ostaju nam, uz knjižare, i biblioteke

Spisak celokupnog knjižnog bibliotečkog fundusa na teritoriji Srbije trebalo bi da je u svakom momentu dostupan čitaocima elektronskim putem kako bi mogli pratiti da li su željene knjige za pozajmicu slobodne za čitanje ili ne, ako ih biblioteka uopšte poseduje. Do ažuriranog objedinjenog e-kataloga kulturnog blaga, na ma kom jeziku sveta bilo, ne može se precizno doći ni po broju, ni po naslovu knjiga, ni po imenima i prezimenima autora. Čast pojedinim lokalnim bibliotekama i njihovim zaposlenima. U vreme kada je izdavaštvo rasprostranjeno privatnim putevima, ne može se do saznanja o novim izdanjima doći, a da nešto ne promakne. Fondovi po tematici uredno složeni, kao po stelažama u bibliotekama, bili bi od koristi. Ako se budemo pitali koga još zanima čuvanje knjiga i njihovo čitanje, daleko ćemo dogurati. Sunovrat misli kad krene, ne zna stati, a o uštedi dragocenog vremena svest treba imati. 

Često smo svedoci propadanja knjiga čuvanih u neadekvatnim uslovima; za devastaciju je neretko kriva poplavna voda, ili koja druga nepogoda poput požara. Setimo se Obrenovca npr. Za popunjeno stanje u magacinima zaslužne su i donacije, one pojedinačne o kojima nikad niko ne sazna, i one u svrhu propagande kada se više govori o darodavcu nego o knjigama. Dokle god bude redovnih čitalaca, knjižni fond depoa treba da raste. 

Dostupnost je broj jedan u stvaranju novog čitalačkog naraštaja. Požari neka rastu u srcima od pročitanih sadržaja, a ne u prostorijama sa knjižnim blagom. Podvući značaj ustanova izuzetne vrednosti za očuvanje kulturne baštine u interesu je našeg obrazovanja i kulturnog nepropadanja. Važnost pokrivanja svih oblasti, od beletristike, istorijskih, umetničkih do strogo stučnih, podrazumeva se. Nepovratno, namerno uništavanje knjiga nedopustivo je. Nije svaka koja je ugledala svetlost dana podjednako važna, ali je najčešće delo mukotrpnog rada, istraživanja, promišljanja, zaključivanja, odobravanja, svakako utrošenog vremena i sredstava. Treba joj dati šansu da poživi. Osim obavezne lektire, mora se pronalaziti put svakoj pisanoj reči. I klasici i savremenici sa polica mogu biti zvezde vodilje. Što raznovrsniji katalog, to raširenija interesovanja i potrebe. Premostiti odrastanje bez slikovnica, bajki i knjiga namenjenih mladima, bilo poetskih, bilo proznih, nezahvalno je za sazrevanje i opšte saznavanje o svetu oko sebe. Uz arhivsku građu, studije… stiže se i do disertacije. Izbor je prepušten svakom ponaosob. Glasam za bibliotečke jedinice, a ne školske, dnevničke. Knjiga obogaćuje. Da se o njoj ne bi brinulo tek 23.aprila svake godine na Svetski dan knjige i autorskih prava, svakodnevno bi slava njene vrednosti pojedinačno mogla da se obeležava. 

Ko čitaoce gaji, kulturnu tradiciju nacije nastavi. Težimo centralnom spisku, sa dostupnim trenutnim statusom knjiga, u nizu. Izdato/slobodno neka je vidljivo.

Autorka: Snežana Marko-Musinov

Foto-izvor: Pinterest

Related posts