Tribina „Protiv zaborava – sećanje na žrtve“ u KCZR

TRIBINA„PROTIV ZABORAVA – SEĆANjE NA ŽRTVE“Utorak, 13. septembar – 19 časova U utorak, 13. septembra na programu je tribina pod nazivom „Protiv zaborava – sećanje na žrtve“ koja će se baviti kulturom sećanja na srpske žrtve zverski ubijene u Drugom svetskom ratu na tlu tadašnje NDH od strane ustaša. Govornici na tribini su Dušan Bastašić – predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ i Gordana Dostanić – predsednica UO udruženja „Ognjena Marija Livanjska“. Moderator tribine je Đorđo Prstojević, urednik tribinskog programa Kulturnog centra. Tribina počinje u 19 časova. Izvor: KCZR

Promocija knjige „O vojvodi Tankosiću – Mirno spavaj vojvodo“ u Istorijskom muzeju Srbije

Istorijski muzej Srbije ima zadovoljstvo da Vas pozove da u četvrtak 16. decembra u 11 časova prisustvujete promociji trećeg dopunjenog izdanja knjige Gradimira Nikolića „O vojvodi Tankosiću – Mirno spavaj vojvodo”, koju je ove godine objavila izdavačka kuća „Grafoprint” iz Gornjeg Milanovca. Promocija knjige i prateći program održaće se u centralnoj sali Istorijskog muzeja Srbije, na adresi Trg Nikole Pašića 11. Zbog epidemioloških mera, koje uslovljavaju ograničeni broj prisutnih, promocija će biti upriličena isključivo za najavljene zvanice i predstavnike medija, dok će zainteresovani građani moći da vide snimak predstavljanja knjige…

Intervju: Reklasicizam – mim stranica koja ruši kulturni fašizam

Vrlo često možemo čuti, sada već, uvreženo mišljenje kako su umetnost, književnost, film i generalno kutura u Srbiji na rubu svoje egzistencije. Ova tvrdnja je i više nego tačna, međutim često su „krivci“ umetničkog sunovrata otelotvoreni u jednom delu popularne kulture, čiji se predstavnici smatraju krivim i za krah čitave jedne zemlje, epohe, kao i postjugoslovenskog, odnosno srpskog istorijsko-kulturnog nasleđa. Ovakav stav je pogrešan, prvenstveno jer predstavnici popularne kulture nemaju monopol nad masovnim medijima, već samo predstavljaju instrumet sistema koji medijske konce decenijama unazad drži u svojim rukama, i to…

Stevan Ješević: „Treba voleti i poštovati svoj narod bez obzira na pokoju vaš ili kukolj.“

Srpska srednjovekovna istorija i tradicija prepune su neverovatnih, štaviše epskih, događaja i likova. O značaju srednjovekovne kulture za formiranje kulturnog nasleđa Srbije najbolje govori naša srednjovekovna književnost koja predstavlja temelj našeg verskog, nacionalnog, ali pre svega kulturološkog identiteta. Na temeljima ove književnosti razvila se i narodna književnost prepuna divnih epskih pesama i umotvorina koje su od zaborava sačuvale naše korene i zahvaljujući kojima smo odoleli petovekovnom ropstvu pod turskom imperijom. Srpska srednjovekovna književnost poslužila je kao temelj mnogim našim velikim piscima, kao što su Miloš Crnjanski i Vasko Popa. No,…

Princip Vidovdana u Sarajevu

I nakon što je prohujalo celo stoleće od Sarajevskog atentata, i od završetka Prvog svetskog rata, i od stvaranja prve jugoslovenske države, istorijska slika o Gavrilu Principu ne samo što nije dobila svoje jedinstveno tumačenje, nego naprotiv: kao da se sve više povećava broj tumačenja koja su međusobno suprotstavljena i nepomirljiva. Što se u Evropi i ostatku sveta mogu čuti raznorazna i potpuno oprečna mišljenja o vidovdanskom atentatoru, to i nije toliki kuriozitet, ali posebnu pažnju privlači činjenica da se suprotstavljeni stavovi i dalje najglasnije izriču upravo na onom prostoru…

Poezija: Krik iz Ćele-kule

Neće glave iz mene da odu što padoše za srpsku slobodu! Čvrsto stojim, držim ih u strahu – krst nada mnom, Turci me građahu! – „Šta učini, vojvodo Stevane, što nas pobi, svoje Resavljane? Dvesta leta glava mi u kuli, pravo gleda, neprestano truli. Da me dušman u boju ubio, s takvom bih se smrću pomirio, al’ da padnem od vojvode svoga! Šta učini, za Boga miloga!“ – „Koj’ se ratnik zapitao slavni zašto pade, u grob ode tavni? U smrt da vas ja nisam poveo, roblje biste tog trena…

Svetli primeri tamnog vremena

Memorijalni centar „Jad Vašem“ je osnovan 1953. godine s ciljem da očuva sećanje i dokumentuje istoriju Jevrejskog naroda tokom Drugog svetskog rata. Deset godina kasnije formirana je komisija za proglašenje „Pravednika među narodima“ koja dodeljuje povelju za hrabrost i medalju. Medalju „Pravednik među narodima“ dodeljuju država Izrael i memorijalni centar „Jad Vašem“ pripadnicima drugih naroda koji su tokom holokausta pomagali jevrejskom stanovništvu da preživi. Malo je poznato da su takve medalje stigle i u porodice sa ovih prostora, a još manje su poznate njihove priče o situaciji tih godina. Do…

Povodom serije „Senke nad Balkanom“: Jatagan nad „Senkama“

Šta bi se još moglo reći o serijalu koji je postao predmet kritika pre nego što se i prva epizoda završila, postoji li jedan segment serije Senke nad Balkanom (RTS, 2017) koji nije detaljno proučen i preispitan – i to u tolikoj meri da bi se posebno moglo govoriti o seriji, a posebno o utiscima publike. Nad serijalom se nadvio jedan oštar jatagan načinjen od mnogobrojnih sitničarija i pikanterija, ali ništa manje nije bilo ni lovorika kojima je ovaj televizijski poduhvat glorifikovan, ponekad možda i preterano. Svoja su mišljenja iznosili…

Manastir Koporin u XIX veku

U poslednjoj četvrtini XIX veka vršena je obnova manastira Koporina, tj. hrama Sv. Stefana koji je jedini opstao u kompleksu posle više od dva veka zapuštenosti i propadanja. Smešten u doliini, ili kako kaže Feliks Kanic, „romantičnoj uvali“*, okružen je poljima i vinogradima valovite Šumadije, u trouglu koji čini put Velika Plana – Smederevska Palanka – Rača. Iako danas nije lako uočljiv, u srednjem veku je ovuda prolazio put, koji je bio jedina veza između Beograd i Carigrada. Iako je put u srednjem veku, dok je trajala srpska država, bio…

Princ Đorđe povremeno među Srbima

Kad videh na sajtu „Čupava Keleraba“ najavu predstave Via Doloris reditelja Dejana Petkovića, pomislih: princ Đorđe je još jednom među Srbima, još jednom je njegova burna i tragična sudbina našla odjeka u umetnosti i kulturi onog naroda kome je Đorđe iskonski pripadao od rođenja do smrti, mada je iz sveukupne srpske svesti mnogo više bio odsutan nego prisutan, kako duhovno, tako i fizički. Kao knežević rođen u izganstvu, kao kraljević proglašen ludim i silom odveden u duševnu bolnicu, ipak je dočekao da, nakon svih peripetija, starost provede u svojoj zemlji…

Ko bi ubio gospodina Frojda?

(Dževad Sabljaković, „Kako ubiti gospodina Frojda“, Laguna, Beograd 2014) Godina 2014. protekla je u znaku sećanja na Prvi svetski rat, ali i u znaku ponovnog „preispitivanja“ i traženja „krivca“ za najveći sukob u dotadašnjoj istoriji čovečanstva. Kao što je i bilo očekivano, iznova se javilo interesovanje za Sarajevski atentat, najčešće pominjani povod za početak Velikog rata, što je takođe dovelo do raznih novih tumačenja i verzija, kako među istoričarima, tako i u umetničkom svetu. Pomalo je tragikomično što je i srpskim piscima bila potrebna stogodišnjica sarajevskog Vidovdana kako bi u…