„Komentar Gorskog vijenca neće biti zadugo u potpunosti dovršen. On će biti stalno proširivan novijim načinom prilaženja tome spevu. Obraćaće se i dalje pažnja tačnom značenju pojedinih reči i rečenica, a otkriće se još poneki neobjašnjeni ili nedovoljno protumačeni stih“. Bilo bi itekako dobro da se pokazala tačnom ova opaska koju je Nikola Banašević naveo u predgovoru izdanja Gorskog vijenca što je priredio za redovno kolo Srpske književne zadruge 1973. godine. Takva konstatacija morala je Banaševiću doći kao logičan zaključak pošto se prethodno uverio koliko se za tumačenja mnogih Njegoševih stihova, čak i…
Oznaka: književnost
Prikaz knjige Irene Sole „Kad ja pevam, igraju planine“
Prvo ću ponovo malo da hvalim Heliks. U vremenu kada mnoge izdavačke kuće promovišu dela sumnjivog kvaliteta, kao vrhunac moderne evropske književnosti, ova izdavačka kuća nastavlja da objavljuje odista priznate pisce i ono što vredi. Ozbiljnost u radu ogleda se i u tome što je prevod ove knjige sa katalonskog, dakle sa izvornog jezika autorke. Irene Sola je mlada autorka. Rođena je 1990. godine, ali već je osvojila mnoge nagrade u zemlji i inostranstvu. Inače je i pesnikinja, što se vidi i u ovom romanu. Lirski pasaži u knjizi su…
Razgovor o delu J. Ahmetagić „Prizivi, stremljenja, tišine“
Promocija monografije Prizivi,stremljenja,tišine Jasmine Ahmetagić (izdanje Instituta za srpsku kulturu Priština-Leposavić, 2024) održaće se u ponedeljak, 28.oktobra od 19 časova, u UK Parobrod. Iz knjige čiju recenziju potpisuju tri redovne profesorke Filološkog fakulteta iz Beograda, Skoplja i Kragujevca, autorka će uz Tamaru Krstić, književnu kritičarku i urednicu ove studije, uz moderiranje Katarine Lazić,urednice književnih tribina u Parobrodu, publici govoriti o svojim uvidima u Muzila,Sabata, Saramaga i o Daudovoj romanesknoj interpretaciji Kamijevog Stranca. I o mestu koje Seren Kjerkegor zauzima u ovoj studiji. Jasmina Ahmetagić (rođena 1970. u Beogradu) srpska je…
Prikaz Političkog trilera „Tito je umro“ Mirjane Novaković
Bezimena novinarka istražuje misteriju Titove smrti i ubistva mladog političara. Ovo je politički krimi triler u kojem autorka Novaković satirično prikazuje negativne društvene pojave. Novinarka lista ,,Politika“ saznaje za jedan stari članak iz 1968. godine. U tom „Politikinom“ članku se najavljuje pozorišna predstava rađena prema Selimovićevom romanu ,,Derviš i smrt“. Predstava treba da se odigra 4. maja 1969. godine u tri i pet posle podne (neuobičajeni termin za predstave), a u to vreme je 11 godina kasnije proglašena Titova smrt. Kada se čitaju početna slova svakog pasusa, dobija se akrostih…
Svet paradoksa u pesmama Jelene Glišić
(Jelena Glišić, Dnevna noć u noćnom danu, Galaksijanis Niš, Udruženje Književnika Srbije, 2024, 83 str.) Prva pesnička zbirka Jelene Glišić govori o ljubavi, tačnije o neprekidnom traganju za njom. Sadrži pedeset pesama razvrstanih u tri ciklusa. Prvi ciklus: „ Za njega od nje“,sadrži dvadeset pesama, drugi, „Za nju od njega“, dvanaest, i treći ciklus „Uzajamno“, osamnaest pesama.Kroz sva tri ciklusa, prisutan je motiv traganja za nekim koga već poznaje „da li iz nekog budućeg života, ili nekog prošlog bića“, ni sama nije sigurna. Sada ga je ponovo pronašla uz neodoljivi…
Prikaz romana „Priče posle apokalipse“ Tomislava Nikolića
Šta se dešava kada virus pokosi 90% ljudske populacije? Tomislav Nikolić je u distopijskom horor romanu predstavio veoma surovu sliku sveta, u kojem nema više pravila, zakona, niti policije. Štaviše, ni novac više nije bitan, već su seks, borba za opstanak i oružje nešto najvrednije u novonastaloj situaciji. ,,Mi ljudi mislimo da smo mnogo pametni, da smo spremni za iznenađenja koja život baca pred nas, a kada nas pogodi nešto što nismo očekivali, tada uglavnom krivimo lošu karmu, nesreću, slučajnost, lose vibracije, život, bračnog druga ili šta već. Surova istina…
Prikaz romana „Pa kao“ Vladimira Tabaševića
Ne znam da li je priča sasvim obična, ali da je poznata – jeste. Jedan mladi pisac dobija poziv od stare komunističke „drtine“ (tako ga pisac zove) da napiše roman o njegovom životu. Pukovnik će da diktira, pisac da piše. Nešto slično ima u „Mesečevoj palati“ Pola Ostera – mladić se prijavljuje da čuva čudnog starca u invalidskim kolicima. I onda (da se vratim Tabaševiću), mladi pisac uleti u strastvenu vezu sa Anom, negovateljicom kod pukovnika Frojda. Tačno je, starac je dobio literarno ime Frojd, zbog paralelne veze sa dve…
Drama Vide Ognjenović „Nadpop Kojović“ u Arhipelagu
Čovek prosvetiteljstva i napoleonovskog zanosa Nova drama Vide Ognjenović Nadpop Kojović objavljena je u izdanju Arhipelaga u ediciji Premijere. Za razliku od svog savremenika, prijatelja i evropskog pustolova Stefana Zanovića, junak nove drame Vide Ognjenović, kanonik Antun Kojović, posle završenih studija u Italiji, u Loretu, nije napuštao svoj grad Budvu, ali je bio građanin sveta i čovek svog vremena. Kojović je iz dana u dan pisao hroniku Budve i, uporedo s tim, prevazilazio okvire svog kraja i svoje epohe. Kao svojevoljni povratnik u svoje rodno mesto, Kojović je živeo i…
„Teorema o postanku“ A. Vujisić osvojila I mesto u Torinu
Pjesma ,,Teorema o postanku” crnogorske književnice Aleksandre Vujisić osvojila je prvo mjesto na prestižnom međunarodnom takmičenju ,,Il Meleto di Guido Gozzano” u kategoriji stranih autora. Takmičenje koje se tradicionalno održava po 14. put ustanovljeno je u čast poznatog književnika iz Torina, Italija – Guida Gozana, koji je uprkos kratkom životu ostavio značajan trag u italiijanskoj i evropskoj književnosti. Književna manifestacija u njegovu čast i ove godine okupila je umjetnike iz čitavog svijeta, te su se u konkurenciji stranih autora takmičili književnici iz 32 države. Organizatori takmičenja su Udruženje ,,Imagine e…
Cena jasnog mraka: Prikaz dela J. Kuzmanović Ugasiću svetlo
Unutar svakog književnog dela može se naći barem jedna rečenica koja sama za sebe najbolje opisuje radnju, likove i smisao knjige, a u slučaju romana Ugasiću svetlo to bi mogla biti rečenica u kojoj se jedna od glavnih junakinja karakteriše opaskom kako svet za nju odavno više nije postojao. I koliko god da je roman prožet realističkim, a u mnogome i naturalističkim detaljima, Jovana Kuzmanović je radnju prvenstveno sačinila od momenata u kojima su glavni likovi toliko uronili u svetove koje su sami kreirali, da stvarni svet za njih zaista…
Prikaz romana „Zlatni paviljon“ Jukija Mišime
„Zlatni paviljon“, roman koji sam upravo obnovila posle dvadeset i pet godina, jedno od najznačajnijih Mišiminih dela, sa kojim je osvojio važnu nagradu za književnost u Japanu. Kasnije je taj roman i dramatizovan. U stvari je zasnovan na istinitom događaju iz 1950, gde je u krajnjem stepenu psihičkog rastrojstva student zen – budizma, Mizogući ( ime u knjizi ), zapalio sveti budistički i istorijski spomenik star oko 500 godina, koji je čuvan i negovan kao japansko nacionalno blago. Sam taj čin prikazuje složeno patološko ponašanje Mizogućija i njegov konačan zločin…