Zavere bez teorija: Povodom knjige „Služba“ Gorana Živaljevića

Za čitaoce koji očekuju teoriju zavere, Služba Gorana Živaljevića (Laguna, Beograd 2020) možda je pogrešna knjiga, ali uprkos tome, oni će i u njoj pronaći ono što su tražili. Pošto je i sâm Goran Živaljević na jednom mestu citirao Iliju Čvorovića, najpoznatijeg srpskog (i balkanskog) špijuna, poteklog iz maestralnog pera Dušana Kovačevića, onda nije na odmet parafraza čuvene replike o pogrešnom broju koji je ustvari pravi, jer svedočenje Gorana Živaljevića jeste priča o zaverama koje su zaista postojale, ali je to istovremeno i rušenje onih mitova koji proističu ako zavera…

Prikaz knjige aforizama „Ništa lično“ Igora Brace Damnjanovića DIB-a

Pre, sada i posle, vrednog aforističara uposle Politika, i u nju upleteni: pojedinci, stranke, premijer, predsednik… satirično su kroz aforizme duhovito ispraćeni jer autor, (ništa lično) „ima onu stvar. Mozak!ˮ Proverite već na petoj strani sveže štampanog izdanja. Rezultati sklopljenih reči u misli nisu mršavi. Naprotiv, uspešni su, i da citiram Igora Bracu Damnjanovića „Ostali ste bez reči?/Pa što ne kažete?!ˮ Pohvaliti nečiji danonoćni trud, a sigurno se štivo krčkalo dok nije ugledalo svetlost dana na recikliranom papiru između glatkih plavih korica, dobronamerno je. Iako je šipak apostrofiran na više…

Ništa teže od života: Povodom romana Elvedina Nezirovića „Ništa lakše od umiranja“

Zašto je pojedinac sposoban da u ime kolektiva čini najstravičnije zločine; postoji li bilo kakvo opravdanje i pravi razlog za zversko ponašanje čoveka; može li krivcu biti oprošteno ako on sâm ne želi da se pokaje; treba li na vreme učiniti jedno zlo kako bi se u korenu sprečila neka mnogo gora zločinstva – ovo su samo neka od fatalnih pitanja koja postavlja bosanskohercegovački pisac Elvedin Nezirović u svom romanu Ništa lakše od umiranja, gde se preko biografije jednog zločinca prepliće nekoliko sudbina koje su na posredan ili neposredan način…

Recenzija zbirke poezije „Mozaik“ Tamare Senić: Pjesnički, muzički i likovni svjetlokaz in vivo

STIHOVI, NOTE I CRTEŽI „Kolutaju očimaTe neke ženeNa moje riječi (slike) i note…Baš kao da ih svakog časaMogu opeći… T. S: „ Rešetke“ „Kad Dobra Uprava i Plemenita Vještina prožiše ruku jedna drugoj, nastade ovaj krasni most, radost podanika i dika ( vezirova ) na oba sveta …“ Tako, ovdje pamćenje na vara, počinje planirani pa povučeni naum Vezira Jusufa na njegovom građevinskom i Andrićevom nenadmašnom stvaralačkom poduhvatu – Most na Žepi, tako glasi, svima pozvanima znano, naslov ponajbolje pripovijetke u Andrićevom, što znači velike u svjetskom poetsko-pripovjedačkom zanosu. Dobro,…

Nušiću, čuvam te!

Zašto im ne dam da im ne daju da misle? Zato što želim da budu ljudi. Časni i pošteni, srčani, svoji, ljudi, ne poltroni, ne ulizice, ne prevaranti. Humani, kosmopolite, ljudi odrasli na pravim književnim vrednostima, biserima literature koje su nam formirale duboka shvatanja društvenih odnosa i onoga što se izdvaja kao dobro od onog što je loše. Što je i osnova hriščanstva. Ne dam im Nušića. Ne želim da tanane niti na kojima je pravio svoje ultimativne tipske likove nestanu u moru moderne `l art pour art`‚ književnosti.  Čuvam…

Petar V. Arbutina „Govor kao ličnost“

„Knjigu razgovora s Đorđem D. Sibinovićem, pravnikom, pesnikom, esejistom, romanopiscem… treba da posmatramo izdvojeno, kao tekst koji je nadživeo svoje aktuelno vreme…“ Prva kulturna činjenica čoveka nije izrada oruđa, nije ostvarivanje artikulisanog govora, već sistematizacija. Čovek treba da bude filozof kako bi mogao da bude divljak, da ostvari realno jedinstvo sveta kako bimogao da izvrši svoja dela. Bela Zalai,Etička sistematizacija Intervju je esej od dva glasa. Danilo Kiš Šta je danas razgovor?Susret dva glasa,čija je primarna namera da jedan problem ili čoveka osvetle iz dva ugla: pozicije opšteg interesovanja i…

Mladobosanac pred Hitlerom: Povodom knjige „U požaru svetova“ Mihaela Martensa

Često se prva rečenica knjige uzima kao reprezentativna i time ponekad postaje lična karta dotičnog dela, ali ima i pisaca u čijim su radovima mnogo upečatljivije poslednje nego prve rečenice, pa se može reći da u takve pisce spada i Ivo Andrić, jer nije teško zaključiti da je od rečenice koja glasi „Većim delom svoga toka reka Drina protiče kroz tesne gudure između strmih planina ili kroz duboke kanjone okomito odsečenih obala“ – umetnički mnogo jača poslednja rečenica dotičnog romana: „Na uzbrdici koja vodi na Mejdan ležao je Alihodža i…

„Let iznad kukavičjeg gnezda“: Ludnica kao metafora modernog društva

… Da li su pravi ludaci u ludnicama ili van njih?     Nastao iz pera američkog pisca, bitnika i buntovnika Kena Kizija( Ken Kesey), čoveka koji je i sam imao čast da upozna psihijatrijsku ustanovu iznutra, kaznionu za nepodobne i neprilagođene otpadnike od sistema i društva u burnom previranju šezdesetih godina 20.-og veka, roman ’’Let iznad kukavičjeg gnezda”(1962.) iskrena je ispovest čoveka-osuđenika koji je proveo neko vreme na popravci i prilagođavanju unutar psihijatrijske ustanove. Ken Kesey rođen je 17. septembra 1935. godine u La Junti, Colorado. Pohađao je Univerzitet Stanford. Tokom…

Izabrane pesme nobelovca Šejmusa Hinija u „Arhipelagu“

Knjiga izabranih pesama irskog nobelovca Šejmusa Hinija Živi lanac znanog sveta objavljena je u izdanju Arhipelaga u ediciji Izbor u prevodu Stefana Pajovića. Živi lanac znanog sveta predstavlja izbor iz poznih Hinijevih pesama, nastale u prvoj deceniji dvehiljaditih i objavljene u tri pesnikove knjige za koje kritike smatra da su vrhunac njegovog pesničkog umeća. Reč je o Hinijevim knjigama Električno svetlo (2001), Okružna i kružna (2006) i Živi lanac (2010). – Naslov Živi lanac znanog sveta proističe iz naslova Hinijeve poslednje knjige poezije koja ispituje trenutno stanje čovekoljublja, ali i…

Objavljeno izdanje pesme Maje Herman Sekulić “Ljubav u vreme korone“

Udruženje za promociju kulturne raznolikosti „Alia Mundi“ objavilo je specijalno izdanje pesme Maje Herman Sekulić pod naslovom „Ljubav u vreme korone“ koja je objavljena na 24 jezika, a u okviru projekta „Pesma koja je ujedinila svet“. Za prevode na: engleski, italijanski, francuski, špans¬ki, nemački, ruski, grčki, turski, mađarski, gruzijski, holandski, norveški, hebrejski, persijski, arapski, japanski, hindi, pandžapski, bengalski, kašmirski, mongolski, azerbejdžanski i malajski jezik zaslužni su prevodioci: Claudia Piccinno, Silvija Monrós de Stojaković, Eliz¬abeth Brunazzi, Gino Leineweber, Владимир А. Бабошин, Karmen Cohen, Mesut Şenol, István Turczi, Lana Gogoberid¬ze, Reinier H.…

Business woman

Kada kažete `poslovna žena` brainstorming vas prvo navede na hladan portret savršeno sređene, proračunate žene, podignute i zategnute kose u bež ili crnom elegantnom kompletu oštrih linija. Potpetice su prilično visoke, ramena istaknuta, šminka lagana, dnevna, nokti ¸¸francuski¸¸ odnegovani. Pogled jasan i strog sa usiljenom ljubaznošću. Ovo je brand new tip žene i kraj prošlog veka nam ga je jednostavno upakovanog dao.   Automatizovanost života savremenog doba je ugrozila biće u nama, život kome je potreban vazduh, život kome je potreban život. Naše postojanje se može svesti na mehanički rad, gledanje kutije…