Marko Aleksić, „Marko Kraljević, čovek koji je postao legenda“, „Laguna“, Beograd 2015. Ovo nije istorijski roman, a nije ni istorijska studija. Ovo je istorija zanimljivija od romana i čitljivija od udžbenika. Zanimljivo, originalno, a objektivno, bez patetike. I konačno jedan prikaz srpskog srednjovekovlja gde nema bolesnih nakaza i perverznih monaha (kao što je to, na primer, slučaj sa romanima Dobrila Nenadića). Mudra politika, sukobi, intrige, slavne bitke, bračni ugovori i nesporazumi, najzad i neverovatna priča o Preljubovićima koji su ostavili pečat u istoriji grčkog grada Janjine, priča dostojna filmskog…
Autor: Administrator
Istraživanje: Isterivanje zlih duhova (Bele poklade u selu Lozovik)
Bela nedelja je pokretni praznik koji se obeležava poslednje nedelje pred vaskršnji post, a poslednji dan te sedmice naziva se Bele poklade. Vreme pred Bele poklade smatra se periodom neobuzdanog uživanja u jelu, piću i proslavama, te se Bele poklade uzimaju kao poslednji dan takvog ponašanja pred početak uskršnjeg posta. Ceo običaj sačuvan je u selu Lozoviku, opština Velika Plana. Boraveći tamo uspeli smo da deo atmosfere i običaja prenesemo i vama. Tokom cele nedelje, a posebno poslednjeg dana, „mačkari“, maskirci ili „građani“, među njima najčešće deca i mladi, oblače se…
Poezija: Devet života
Tu gde smo se razdvojili gde smo kosti zaboravili i ostavili pevač hrapavog glasa peva za izgubljenom pesmom i devet života pesmom koju sam izgubila dok sam izgubljeno sedela sa izgubljenim mislima u džepu očekivala sam odgovor crvenog vazduha vazdusi su nestali vazdusi su se prekrojili u ono što smo ostavili neizrečenim u ono što smo pustili da umre izgubljena pesma nestaje u valovima vuku se samo dve ljubičaste zvezde iz rata bez ruku i nogu očekivala sam odgovor on se zaledio i tu gde su naše kosti izgorele postao…
Preporuka: Sterija i Nušić u novim rediteljskim čitanjima („Rodoljupci“, „Sumnjivo lice“, „Prva parnica“)
Premijera „Rodoljubaca“ u režiji Andraša Urbana igrana je 30. oktobra 2015. godine u Narodnom pozorištu u Beogradu. Od tada predstava je učešćem na raznim festivalima osvojila Nagradu za najbolju predstavu u celini na 24. Festivalu Vršačka pozorišna jesen i Nagradu „Zlatna maska“ dnevnog lista Oslobođenje za najbolju predstavu u celini na 56. Internacionalnom teatarskom festivalu „MESS“ u Sarajevu. Takođe, proglašena je za najbolju predstavu na 45. Danima komedije u Jagodini, kao i za pobedničku predstavu 33. Susreta pozorišta BIH u Brčkom. Bezbroj nagrada nije uvek pravo ogledalo stvari, pa je…
Poezija: Inspiracija; Plava soba; Drugi izlazak
INSPIRACIJA Dokolica je nestala glava ti je teška kaiševima stihova zategnuta suha mamurna gotovo nikakva kaša reči u kojoj se davi strepnja nesanica te guši više nego sav dim bešćašća znojavi glasnici jure do stegnute šake prstiju javljaju da se dohvate oruđa penkala ili tastature da zgrabe telefon napad je blizu poput ratnih bubnjeva počinje tipkanje po sobnom smogu nesanica i moje zdravlje dobijaju svoj deo plena PLAVA SOBA Po tepihu išaranim zanimljivim arabeskama i smeđim rešetkama prosute su mrve mokre zemlje po sintetičkoj postelji iscrtanoj znojem udubljenjima vrelog tela…
Ljudi: Slepi u pesmama slepaca
Kao neko ko se delimično kreće u krugu slepih i slabovidih, a pritom se i amaterski bavi pisanjem dajem sebi za pravo da na neki način doprinesem osvešćavanju društva na tu temu. S vremena na vreme pišem o odnosu običnih ljudi, medija, institucija i ostalih grana ovog društva prema slepim i slabovidim osobama. Na svojoj koži sam osetila znoj nakon mukotrpnih razgovora, ubeđivanja, prepiranja i dokazivanja kako pred ljudima koji vide – tako i pred ljudima koji ne vide. Danas želim da pišem o pesmama u kojima se spominju slepi…
Poetski momenti iz vizure Mađarice Eržebet Lize Feher
Temelji priznanja pesničkog rukopisa Eržebet, srpski pandan Jelisaveti, Feher leže u samom poetesinom izrazu, koji napisan i izgovoren, u svim detaljima sopstvenog života utkanom u stihove, organizuje teme različitog karaktera, kojima se poigrava, čini se lako, premda progovara jezikom koji joj nije maternji. Srpski jezik struji njenim telom i ona se trudi da hrabro zapiše „slike” koje joj se nameću, koje joj telo i dušu obuzimaju, koje je podstiču, okretno vode… Njena poezija ju je odvela do stranica silnih zajedničkih knjiga/zbornika/antologija, kojima je dodatno udahnula dušu svojom iskrenošću i toplinom.…
Poezija: Mrtvac
S kože mrtvaca sastrugala sam sve što se može sastrugati i nije mi smetao vonj koji je pružao (moguće da ga je smatrao zaštitnim nevidljivim slojem) ne pazeći na uljeze koji bi se mogli prikrasti i uhvatiti me na (zlo)djelu tražila sam davno urađenu tetovažu – znak da je boravio tamo gdje sam radila samo sam htjela uvjeriti oči u postojanje čovjeka s žutom kabanicom i očajnički velikom količinom nedostajanja htjenja, želja bez skrivenih a kamoli otkrivenih mogućnosti i uvjerih ih tako ushićena natočih si pozamašnu količinu vina u čašu…
Prevod: Sting – „Knjiga mog života“ (Sting – The Book Of My Life)
Pusti me da bdijem kraj vatre i sećam se mojih dana; i, možda je obmana svetlosti koju vatra oboji, ali, treperave stranice, mutne pred očima mojim, jedna su knjiga – a da je napišem – ja se bojim. Ovo je knjiga mojih dana, knjiga o mom životu, liči na oštricom noža presečenu voćku, i sad vidim da sve se otkrilo kroz ovaj presek – da neke tuge ima u svakom životu. Ako bi kao slagalica, kao besciljni lavirint bila čitana, onda je ne bih razumeo – do kraja mojih dana,…
Poezija: ***
Grlo zakopčaj na poslednje dugme. Zavrni rukave na ćebetu, i potuci se sa jastukom. U šerpu ubaci malo groždja, stranice neke knjige, i ispod kreveta onaj moj kez i buđave brige. Nek baci ključ Ispred brave nema nikog Pa promešaj I pomešaj kartu za pozoriste sa peronskom kartom. I džedži pola noći, a celo jutro uspavaj. Umotaj u šal prvo „izvini što kasnim“ i naparfemiši dlanove, tremom Duni glasno svoj glas U horizont koji aplaudira i ponegde kaplje (i ne samo tad.) Autor: Miloš Janjić
Knjige i književnost: Novo doba
GODIŠNJI CILJEVI Ne znam kako vi živite, ali meni nije loše. Dobro je. Ako neprestano ponavljate da vam je dobro, na kraju ćete se tako i osećati. U rečniku Novog doba to se zove Moć afirmacije. I vizualizacija je, takođe čudesna. Možete da zamislite gotovo sve do čegavam je stalo – zdravu jetru, čista pluća, nov auto, gomilu novca na svom bankovnom računu. Sedite i zamišljajte, koncentrisano. Uostalom, i autorka “Harija Potera” je nekada bila siromašna – više nije! Postoje iznenadni bljeskovi sreće, tačnije milosti koja je u stanju da…
