Četvrti roman Peđe Ristića ,,Cvet kamilice“ široj publici je predstavljen poćetkom novembra 2023. godine u Biblioteci grada Beograda i utisci budućih čitaoca su pozitivni. Neretko se čulo da ,,nikad nisu videli tako lepu knjigu“ i da sam pogled na knjigu ,,izaziva prijatne emocije“. Toj lepoti svakako doprinosi maestralna ilustracija Jugoslava Vlahovića koja prikazuje točkove vremena i modifikovane viruse koji vuku cvet kamilice, koji je u ovom delu simbol sreće – fantazmagorično pada iz kose junaka ovog romana u trenucima sreće, dajući nov, ali precizan opis sreće – kratkotrajna je i nestabilna. Iako…
Oznaka: roman
Apolitična korekcija: Prikaz romana „Kad đavoli polete“
Nije zaljubljen u majku, živ mu je otac – a ipak u praksi doživljava teoretske posledice Edipovog kompleksa i kao da se svojevoljno primiče Hamletovoj smrti. Takvim bi se kontradiktornostima mogao ukratko opisati Kej, jedan od glavnih likova romana Kad đavoli polete. A može se Kej smatrati i jedinim glavnim likom navedenog romana – ako se zanemari pripovedač, pošto je Vladimir Kecmanović stvorio delo u kome pripovedanje kao da istovremeno teče i u prvom i u trećem licu. Iako vrlo brzo postaje jasno čiju ispovest čitalac ima pred sobom, opet…
Razgovor o romanu Zite Rucke „Kratak vatreni okršaj“
Razgovor o romanu Kratak vatreni okršaj (Prometej, edicija Reka, Novi Sad 2023. prevela Milica Markić) savremene poljske autorke Zite Rucke, održaće se u sredu, 18.10.2023 od 19 časova u UK Parobrod. O ovoj neobuzdanoj, silovitoj i sočnoj životnoj priči pesnikinje, koja je prevalila šezdesetu, ispripovedanoj iz ženske perspektive, ironijsko-humoristički, govoriće Marija Nenezić, književna kritičarka i Milica Markić, prevoditeljka, uz moderaciju Katarine Lazić, urednice književnog programa u Parobrodu. Tokom iste večeri, Snežana Kovačev, dramska umetnica pročitaće odlomke iz romana. Kritika je ocenila da je Kratak vatreni okršaj inelektualni izazov u pogledu…
Breme usuda iz romana „Mandat“
Jedan roman podstiče na razmišljanje.Da li će i kada stvaralaštvo pobediti usud u Srbiji?Da li je „osporavanje duhovnosti i kažnjavanje junaštva“u Srbiji „usud“ ?Ima li roman tu moć da uruši to, dva veka prisutno, breme?! U pogovoru romanu Mandat Đorđa D. Sibinovića, književni kritčar Petar Arbutina je upozorio da :„ Nad svima lebdi senka vojvode Petra Molera, u čijem su nadimku i sudbini naše istorijsko znamenje i prokletstvo. Hrabri vojvoda i intelektualac doživeo je tipičnu srpsku istorijsku sudbinu – duhovnost su mu osporavali, a junaštvo kažnjavali. To je usud koji…
Prikaz knjige „Kopenhaška trilogija“ Tove Ditlevsen
Puteva trista za bijeg iz djetinjstva Svi žurimo da odrastemo misleći da su nam svi snovi, želje i ambicije zarobljeni u okovima djetinjstva koje ne pruža dovoljno slobode odlučivanja da život krojimo isključivo po svojoj mjeri. Sa druge strane, proces prilagođavanja svijetu odraslih u kojem se odjednom nađemo, prilično je mučan i bolan, jer sa odlukama dolaze i odgovornosti, sa odgovornostima i posljedice. Neko se u tom vrtlogu snađe, sazri, preoblikuje i odlučno istraje u namjeri da uskladi vlastite potrebe i ciljeve sa surovošću života, dok drugi u silnoj želji…
O romanu „Mansarda“ Danila Kiša
Roman mladenačkih preispitivanja, interesovanja, eksperimenata. Želja da se opiše mansarda na kojoj je živeo sa drugom, prijateljem, koga naziva Jarcem Mudrijašem. Mansarda je tu da pokaže mladost, sposobnost da se ostane vedar, mudar, intelektualan, uprkos siromaštvu, gladi i bedi. Mladići su zaokupljeni sobom i raznoraznim metafizičkim, pa i književnim pitanjima, ali se ispostavlja da je glad ipak najbitniji, egzistencijalni problem. Zidovi mansarde propali su od vlage, na zidovima su slike godišnjih doba, latinske sentence ispisane noktima. Njihovim. Na prozorima stare novine i krpe, na podu slama. Knjige drže pod staklenim…
Razgovor o romanu „Zatvoreno zbog odmora“ u Parobrodu
Razgovor o romanu Zatvoreno zbog odmora (preveo Danilo Brajović, izdanje, IP Clio, edicija Gral, 2023) uz gostovanje autora Stefana Čapalikua, održaće se u subotu, 23.09.2023 od 19 časova u Parobrodu. O romanu čija se radnja odvija između Beograda, Tirane i Skadra, u jeku Drugog svetskog rata, osim Čapalikua govoriće: Miroljub Miki Stojanović, urednik FCS, Tamara Krstić, književna kritičarka, Zoran Hamović, glavni urednik IP Clio, uz prevod Damjana Filipovića i moderaciju Tamare Stojanović. Nemci, Srbi, Italijani, Albanci, u uzajamnim prožimanjima i dodirima, ovde nisu tretirani tek sa stanovišta istorijske odgovornosti. Oni…
Roman „Mandat“ Đorđa D. Sibinovića u prodaji
Promocija knjige za mene je isto što i trenutak kada dete koje prohodava pridržavate za ruku. Da decu učim i pridržavam da bi prohodala, nisam imao priliku. Tuga. A radost kad treba da napišem nešto što bi trebalo da bude promocija knjige. Kao da će to što ću , ne samo ja napisati, rešiti sve probleme knjige koja sa knjižarskih polica čeka da je dodirne onaj kome ona treba. Pa tek da je uzme. I pitanje je šta će biti presudno da ona ispod nečije miške ode na mesto odakle…
Odlomak iz romana „Sotona u soliteru“ Dejana Simonovića
Otac i ćerka Očev pogled je bio zažagren. Goreo je od nestrpljenja. Volim kada je takav. „Dakle, tako? Dakle, tako? To je to?“ Privukao je Melanijin roman. Zatim Strahinjin. Stavio ih je jedan preko drugog. Pa prekrio šakom kao da bi da ih sačuva od nekog ko bi pokušao da mu ih oduzme. Pa ponovo razdvojio. Zagledao se u naslovne strane. Na naslovnoj strani Melanijog romana bio je sveštenik bez lica, u mantiji, sa bičem u ruci. Na naslovnoj strani Vaskrsenja Lazarevog bile su muške šake,. Otvorio je, na preskok, nekoliko strana i…
Prikaz knjige „Kuća od papira“ Karlosa Marije Domingesa
Koliko volite svoje kućne biblioteke? Šta ste sve spremni da uradite ne bi li ste ih sačuvali? Strahujete li ponekad od poplave, požara? Kratko delo ovog argentinskog književnika moglo bi se opisati kao opsesija knjigama i odlazak u potpuno drugu krajnost. Narator je profesor hispanske književnosti sa Kembridža, čiju koleginicu pregazi automobil u trenutku dok, hodajući ulicom, čita poemu Emili Dikinson. Izgleda da nam autor poručuje da su knjige opasne, no jesu li zaista. Ova knjiga predstavlja intelektualce, kolekcionare, strastvene čitaoce i istraživače koji imaju biblioteke od nekoliko hiljada dela.…
Prikaz romana „Sudbina i komentari“ Radoslava Petkovića
Kada je u pitanju roman Sudbina i komentari, zanimljiv je već i sâm podatak da je pisac Radoslav Petković veći deo radnje smestio u Trst početkom devetnaestog stoleća. Dovoljno je, naime, reći da se radi o periodu kad Napoleon Bonaparta nezaustavljivo širi francusku državu i francuski uticaj na jadranske zemlje i gradove, ali i o periodu kad je u Trstu živeo najmanje jedan kulturni delatnik čije je ime zlatnim slovima upisano u srpsku povest. Pošto je ionako poznato da tek ponešto postaje istorija, dok se sva ostala prošlost pretvara u…
