Izdavač: Laguna, 2024 Prevod: Vesna Cakeljić Zamišljena kao mali pregled istorije slikarstva, a zasnovana na priči o devojčici koja povremeno dobija napade slepila, knjiga „Monine oči“ u prvi plan stavlja dedu male junakinje, koji će je provesti kroz najpoznatije pariske muzeje i kroz tumačenje odabranih autora i slika, zameniti seanse kod psihoterapeuta. Koncepcija i osnovna zamisao su dobre, iz Luvra, Orseja i Bobura odabrani su autori i pojedine slike. Same slike o kojima je reč zauzimaju središnji deo knjige, reprodukovane u bojama, tako da je to važno pomenuti. Prosto, dok…
Oznaka: roman
Prikaz romana „Sto godina samoće“ Gabrijela Garsije Markesa
Zašto je ova knjiga tako fascinantna i očaravajuća, a poprilično i konfuzna, da nam se ponekada čini da smo se zapetljali i da nikada nećemo izaći iz tog ludog lavirinta? Markes nam opisuje živote sedam generacija porodice Buendija, njihove sudbine, živote, poprilično komplikovane, možemo reći pokatkad I lucidne, ali nimalo dosadne. U biti knjiga vrijedna čitanja i mučenja, bez obzira na veliki broj likova koje nam je pisac stavio na ove listove papira. Samo naslov knjige nas asocira na samoću. Samoću u gomili. Samoću u samome sebi. Možemo da živimo…
Prikaz knjige „I bi svetlost“ Svetlane Fucić
Izdavač: Miroslav Beograd, 2020. Svetlana Fucić je savremeni srpski pisac, pesnik i prozaista. Živi i radi u Beogradu. Član je Udruženja književnika Srbije. Do sada ima objavljenih četrnaest i po naslova. Knjiga „I bi svetlost“ je prvi put objavljena još 2003. godine. Izdavač je bila tadašnja Narodna knjiga. Ovo je reizdanje. Godine 2007. njen roman „Humaj ptica“ preveden je i objavljen u Turskoj. Mnogo godina kasnije romani „Humaj ptica“ i „Sedmi dan“ su doživeli svoje reizdanje. „I bi svetlost“ je istinita životna priča. Glavni lik u knjizi je Anđelika Tešić,…
Prikaz psihološkog romana „Hoće li boleti“ Maje Vujackov
,,Hoće li boleti“ Maje Vujackov jeste potresna priča, ispripovedana iz ugla jedne 14-godišnjakinje, u kojoj pratimo posledice vršnjačkog nasilja. Dok sam čitala ovaj psihološki roman, setila sam se svojih neprijatnih iskustava iz škole, kako sam ili trpela nasilje, ili sam tom nasilju svedočila. Da li život više boli od smrti? Da li će naša smrt doneti olakšanje voljenim ljudima ili će oni i te kako patiti za nama? Šta da radimo ako nas okolina zanemaruje i odbacuje? Šta kada sistem podbaci i kada nismo zaštićeni od nasilnika? Maša je tinejdžerka,…
Ana Atanasković: „Roman je vrhunac književnosti“
Književnost dvadeset i prvog veka čitaocima pruža mogućnost da dožive iskustvo prošlih vremena na jedan nov i drugačiji način. Elementi istoriografije u određenim delima, nastala u koheziji sa stvarnim istorijskim činjenicama, poštovaocima pisane reči daju inovativan svet mašte putem kojeg stvarne istorijske ličnosti postaju bliske običnom čoveku. No, retki su pisci današnjice koji potpuno uspevaju u ovoj nameri, naročito jer istorija predstavlja veoma složenu nauku koja o prošlim vremenima govori veoma britko i koncizno. Međutim, to nije slučaj kada govorimo o opusu srpske književnice Ane Atanasković koja je u svojim…
O romanu „Minority Report – podcast“ S. Basare u Parobrodu
Nov roman Svetislava Basare Minority Report – podcast (Dereta, Beograd 2024) biće predstavljen u četvrtak, 5. decembra od 18 časova u UK Parobrod. Osim autora, o ovoj pažljivoj meditativnoj celini, od mnošta pitanja i neprijatnih odgovora, u kojoj je ubistvo Zorana Đinđića čvorišna tačka novije (i starije) istorije Srba, govoriće Petar V. Arbutina, književni kritičar i urednik ove knjige, uz moderaciju Katarine Lazić, urednice književnog programa u Parobrodu. Uz nekoliko fotografija sa beogradskog Novog groblja, Galerije SANU i osvrtom na prošlogodišnju sahranu književnika, prevodioca i akademika Davida Albaharija na beogradskom…
Prikaz romana „Drakula“ Brema Stokera
Najčuvenije delo irskog pisca Brema Stokera, koje nosi naziv „Drakula“, izašao je pred javnost 1897. godine, pred sam kraj ere u kojoj je Britanskom imperijom vladala kraljica Viktorija, te se može svrstati u tzv. „viktorijansku“ književnost. Po svom izlasku, ovaj danas svima poznati roman ,nije bio toliko popularan već svoju potonju popularnost stiče brojnim filmskim adaptacijama.Radnja ovog romana je naširoko poznata i prepričavana na različite načine, tako da bi bio suvišan svaki novi pokušaj njenog ponavljanja, što ću ovde nadam se izbeći. Ipak, nije loše pomenuti to da je roman…
Prikaz Političkog trilera „Tito je umro“ Mirjane Novaković
Bezimena novinarka istražuje misteriju Titove smrti i ubistva mladog političara. Ovo je politički krimi triler u kojem autorka Novaković satirično prikazuje negativne društvene pojave. Novinarka lista ,,Politika“ saznaje za jedan stari članak iz 1968. godine. U tom „Politikinom“ članku se najavljuje pozorišna predstava rađena prema Selimovićevom romanu ,,Derviš i smrt“. Predstava treba da se odigra 4. maja 1969. godine u tri i pet posle podne (neuobičajeni termin za predstave), a u to vreme je 11 godina kasnije proglašena Titova smrt. Kada se čitaju početna slova svakog pasusa, dobija se akrostih…
Prikaz romana „Priče posle apokalipse“ Tomislava Nikolića
Šta se dešava kada virus pokosi 90% ljudske populacije? Tomislav Nikolić je u distopijskom horor romanu predstavio veoma surovu sliku sveta, u kojem nema više pravila, zakona, niti policije. Štaviše, ni novac više nije bitan, već su seks, borba za opstanak i oružje nešto najvrednije u novonastaloj situaciji. ,,Mi ljudi mislimo da smo mnogo pametni, da smo spremni za iznenađenja koja život baca pred nas, a kada nas pogodi nešto što nismo očekivali, tada uglavnom krivimo lošu karmu, nesreću, slučajnost, lose vibracije, život, bračnog druga ili šta već. Surova istina…
Prikaz romana „Pa kao“ Vladimira Tabaševića
Ne znam da li je priča sasvim obična, ali da je poznata – jeste. Jedan mladi pisac dobija poziv od stare komunističke „drtine“ (tako ga pisac zove) da napiše roman o njegovom životu. Pukovnik će da diktira, pisac da piše. Nešto slično ima u „Mesečevoj palati“ Pola Ostera – mladić se prijavljuje da čuva čudnog starca u invalidskim kolicima. I onda (da se vratim Tabaševiću), mladi pisac uleti u strastvenu vezu sa Anom, negovateljicom kod pukovnika Frojda. Tačno je, starac je dobio literarno ime Frojd, zbog paralelne veze sa dve…
Cena jasnog mraka: Prikaz dela J. Kuzmanović Ugasiću svetlo
Unutar svakog književnog dela može se naći barem jedna rečenica koja sama za sebe najbolje opisuje radnju, likove i smisao knjige, a u slučaju romana Ugasiću svetlo to bi mogla biti rečenica u kojoj se jedna od glavnih junakinja karakteriše opaskom kako svet za nju odavno više nije postojao. I koliko god da je roman prožet realističkim, a u mnogome i naturalističkim detaljima, Jovana Kuzmanović je radnju prvenstveno sačinila od momenata u kojima su glavni likovi toliko uronili u svetove koje su sami kreirali, da stvarni svet za njih zaista…
