Prikaz romana „Igra šaptača“ Donata Karizija

Velemajstor trilera, kriminolog i pravnik, Donato Karizi u osmom ostvarenju, i dalje briljira, mameći publiku da u dahu pročita njegov novi roman. „Igra šaptača“ bavi se zlom, običnim i manje običnim ljudima. Ispituje granice do kojih je čovek sposoban da ide, koje mesto zauzima porodica i da li se može verovati bližnjima? Uostalom, postavlja pitanje da li tehonologija neophodna ljudima i kakve zamke stoje iza interneta? Da li aleksitimija nadjačava empatiju? Nebrojena su pitanja, a odgovori se protežu na intrigantnih  29 poglavlja. Mila Vaskez  je policajka u penziji već deset…

„Memoari kralja Milana“ – Jedna zaboravljena (auto)biografija

Memoari kralja Milana, Laguna, Beograd 2019 Kao što je u predgovoru za srpsko izdanje Memoara kralja Milana primetio istoričar Nebojša Jovanović, sve što je o Milanu Obrenoviću Četvrtom (1854–1901) bilo objavljeno u godinama neposredno nakon njegove smrti, mnogo je više govorilo o autorima tih tekstova nego o samom kralju. Nesumnjivo je isti slučaj i sa Memoarima kralja Milana, koji su izvorno štampani na nemačkom jeziku, u Cirihu 1902, da bi tek sto sedamnaest godina docnije bili prevedeni na srpski i prvi put objavljeni u zemlji kojom je nekada kralj Milan…

Intervju: Petar Janjatović – EKV i knjiga “Sav moj bol”

Stvarno su imali svoj zvuk. Ali ispostavilo se da je to sve nekako evergreen – sluša se i danas. Ove jeseni pojavila se još jedna knjiga koja nas na neobičan način vraća grupi Ekatarina Velika. Za razliku od brojnih drugih, “Sav moj bol” (Makart, 2019.) prikazuje Magi, Milana i EKV kroz poseban kaleidoskop – u pesmama, pričama, knjigama… Ovu jedinstvenu arhivu priredila je Lidija Nikolić, a čine je literarna dela, novinski tekstovi,  stručni radovi, pisma, mejlovi i fotografije oko 50 autora iz čitavog regiona.   U osam poglavlja, naslovljenih stihovima pesama…

Svaka pobeda je umetnost

Fil Najt, Umetnost pobede, Laguna, Beograd 2019 Ime Fila Najta možda ne govori mnogo samo za sebe, ali kad se kaže da je u pitanju osnivač kompanije Nike, ništa više nije ni potrebno dodavati. Zna se koliko je kvalitetna dotična marka obuće, zna se koliko je ovaj brend prepoznatljiv zahvaljujući jednostavnom i upečatljivom logotipu – a sada imamo priliku da se putem jedne zanimljive knjige bliže upoznamo i sa životom čoveka čija je ideja najviše doprinela stvaranju proizvoda koji će se proslaviti na globalnom nivou. Izvorno objavljeni pod naslovom Shoe…

Veliki međunarodni uspeh srpske književnice Maje Herman Sekulić

Srpska književnica Maja Herman Sekulić je postigla gotovo nezapamćen uspeh na međunarodnoj pesničkoj sceni, osvojivši čak osam priznanja i počasnih titula u nešto više od mesec dana! Ovo je prvi put u kulturnoj istoriji i kulturnoj diplomatiji novijeg doba da neki kulturni poslenik iz Srbije postigne ovako značajan međunarodni uspeh. Kao svojevrsni ambasador srpske kulture na najvišem nivou, Maja Herman Sekulić je upravo završila svetsku pesničku turneju koja je bila i više nego plodonosna. Tokom te pesničke turneje Maja Herman Sekulić, autorka 19 knjiga prevedenih na više svetskih jezika, osvojila…

Prepev: Aldo Palaceski „Ko sam?“

Aldo Palaceski je rođen 1885. u Firenci. Pisao je poeziju, a kasnije i prozu i u oba slučaja pokazao svoj veliki talenat i ingenioznost. Bio je veliki prijatelj Marina Moretija, velikog italijanskog pesnika tog doba, sa kojim je u mladosti pohađao školu glume. Za vreme Prvog svetskog rata bio je mobilizovan i vrativši se, godine provodi u samoći i ostranjen od ostatka sveta. Nikada nije pristupao Fašističkoj partiji niti im pokazivao naklonosti. Svoje je utočište, kao i mnogi intelektualci tog doba, potražio pod okriljem novina Corriere della Sera. Godine 1957e…

Kami i egzistencijalizam: Boemština i apsurd besciljnog guranja kamena

,, U jednom svetu u kome odjednom nestaju iluzije i svetlosti, čovek se oseća kao stranac. To je izgnanstvo bez izlaza, s obzirom da u njemu nema uspomena na izgubljeni zavičaj, niti nade da će se najzad stići u neku obećanu zemlju“.                       Jean Paul Sartre, francuski filozof i pisac, egzistencijalista     Individualnoj svesti modernog čoveka spoljašnji svet ostaje stran, neuhvatljiv i nedokučiv, a društvo ga tera da nevoljno odigra komediju apsurda nametnutih konvencija. Sklad između pojedinca sa jedne strane, te sveta i društva sa druge, kao da su neostvarivi… Egzistencijalizam predstavlja…

Po zatvaranju sajamskih kapija, ostaju nam, uz knjižare, i biblioteke

Spisak celokupnog knjižnog bibliotečkog fundusa na teritoriji Srbije trebalo bi da je u svakom momentu dostupan čitaocima elektronskim putem kako bi mogli pratiti da li su željene knjige za pozajmicu slobodne za čitanje ili ne, ako ih biblioteka uopšte poseduje. Do ažuriranog objedinjenog e-kataloga kulturnog blaga, na ma kom jeziku sveta bilo, ne može se precizno doći ni po broju, ni po naslovu knjiga, ni po imenima i prezimenima autora. Čast pojedinim lokalnim bibliotekama i njihovim zaposlenima. U vreme kada je izdavaštvo rasprostranjeno privatnim putevima, ne može se do saznanja…

„Mundo Libre“ Marka Krstića: Roman o bogu komunizma

Može delovati čudno što roman o poslednjim danima Če Gevare počinje rečenicom: „Vinuo sam se u nebo“ – s obzirom na ideologiju koju je čuveni Komandante zastupao, za koju se borio i čijim je pripadnicima još uvek nepresušna inspiracija. Međutim, ako komunizam, ateizam, anarhizam, antiimperijalizam i svetska revolucija imaju svoje vrhovno božanstvo koje je nakon fizičke smrti tek počelo da živi – onda je to Če Gevara. Argentinac špansko-irskog porekla, doktor Ernesto Gevara de la Serna, kubanski ministar i ambasador, nadnacionalni latinoamerički gerilac, najpoznatiji po svom gvatemalskom nadimku Če, sada…

Razgovor s povodom: Đorđe D. Sibinović Književnost živi za sebe a mi bez nje preživljavamo

„Pisac živi tako što piše. To je jedino njegovo postojanje. I dobri i manje dobri i loši pisci žive tako što pišu.“ „Književnost je pričala o svetu. A onda je ojačala i odlučila da postane svet za sebe bez obzira šta priča.“ Sve je veća verovatnoća da su tačna prepričavanja o tome kako nam je kultura u sunovratu. Zapećku. Da nije npr. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga i poneke prestižne nagrade, o kulturi će se, ako se nastavi sa ovakvim „tretiranjem“ govoriti kao o osuđeniku na propast. O knjigama kao lučnošama…

Žašto je „Kanconijer“ vesnik humanizma

Postojala je i postoji među piscima tedencija da odbijaju da se definišu, da ne pristaju na klasifikacije, i da često ih sa prezirom odbacuju. Svaka podela za njih je neprirodna i nepotrebna. Pisci i njihova dela pripadaju svakom pojedincu koji ih čita u bilo kom trenutku, u srednjem, XVIII ili XX veku. Ko je taj kome imamo da zahvalimo za ovakve vrednosti ko je div na čijim ramenima stoje moderni pesnici i pisci kakvima ih danas poznajemo i kako smo došli do etikete humanista? Petrarka se, kao začetnik humanizma, odvojio…