Recenzija filma „Piknik na Henging Roku“ (1975)

Kultni film reditelja Pitera Vira – Picnic at Hanging rock( 1975), proglašen je najboljim australijskim filmom sedamdesetih godina dvadesetog veka. Autor brojnih  klasika poput sledećih filmova : Galipolje, Svedok, Društvo mrtvih pesnika, Zelena karta, Trumanov šou…, australijski filmski umetnik Piter Vir, proistekao iz novog talasa australijskog filma sedamdesetih godina 20. veka, postao je svetski poznat i priznat reditelj koji je svojim jedinstvenim, originalnim umetničkim ostvarenjima slikao pobunjene ljude, neuklopljene u vlastitu sredinu, kao i odnos čoveka i modernih tehnologija…      Ranu, australijsku fazu rada velikana filmskog stvaralaštva obeležili su nezavisni, eksperimentalni…

Intervju: Maasja Ooms – „Važno je da “imaš oko” za ono što je duboko skriveno u deci“

Rad holandske rediteljke Maasje Oooms često je inspirisan osetljivim socijalnim pitanjima. Njen najnoviji film “Probisveti” je priča o tri tinejdžera problematičnog ponašanja koji odlaze u malo mesto u ruralnom području Francuske kako bi u radu sa socijalnom radnicom popravili svoje ponašanje i tako izbegli odlazak u popravni dom. Radeći na ovom filmu, ona je otkrivala uzroke ovakvog ponašanja. Film će u okviru selekcija „Naslovna strana“ i „Teen“ biti prikazan na predstojećem Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Beldocs koji će se održati od 3. do 10. septembra na više lokacija u Beogradu…

Putokazi

Pitao sam pisca čije delo poštujem, šta čita u korona krizi. Odgovorio mi je da čita alterantivnu lektiru sa spiska koji je pravio uz pomoć obaveznih naslova. Pitao sam reditelja čije filmove volim, šta gleda u korona krizi. Odgovorio mi je da gleda prve filmove kojih se seća. „Kad ti dvojica kažu da si pijan, lezi pa se valjaj“! Isto veče počeo sam da pregledam spisak. Početak je bio veoma uzbudljiv. Osetio sam nelagodu prema davno zaboravljenim ljubavima, odgovornost prema svemu što obavezuje ljudskost, strah od suočavanja sa odstupanjima od…

Čudnovati Balkan

Balkan mjesto čudnovatih ljudi, istih korijena, a različitih vjerovanja, a svi sami sebi bolji od ovih drugih. To je mjesto neiskorištenog talenta, isključivo zbog pritiska društva na uklapanje u opšti kalup.  To je mjesto ogromnog potencijala, sa svim svojim prirodnim bogatstvima. Balkan, mjesto gdje je politika ista kao margarin, u sve se miješa. To je mjesto gdje se na drugačije mišljenje, izbore, ili stil života gleda kao da si za ludnicu, kako je drugačije moguće da neko razmišlja drugačije od većine. To je mjesto gdje svi o svemu sve znaju, mjesto stručnjaka za…

No problem

S vremena na vreme I vrlo malo pratim ovu hajku na migrante. Trudim se da ne radim to redovno, jer me nervira nivo primitivizma koji nazirem ispod cele te priče. Takođe, trudim se da se ne mešam u rasprave tog tipa, jer stvarno ne znam šta da kažem ljudima koji ne kapiraju da bi i oni sami smrdeli k’o kontejneri da nemaju gde da se okupaju. Fakat je sramota što u glavnom gradu nigde ne postoji javni tuš koji može koristiti svako bez obzira na to da li ima dokumenta…

Samosvest

Srpski nacionalisti sedamdeset godina vide komunizam kao glavni razlog narodnog posrtanja od ideologije do kulture, od religije do ekonomije, od etnogeneze do nasilne promene etničkog bića. Naravno, smeta im Jugoslavija koju je napravio srpski kralj, smeta im internacionalizam u Srba koji nema korene u narodnom predanju, smeta im sve što nije ono kako oni vide oktroisani pojmovnik.   Ako su Srbi onakvi kakvim ih oni reklamiraju izgleda da prosečni srpski nacionalista od prosjaka do akademika ima izvesne probleme sa mišljenjem i zaključivanjem. Cvijić, Nušić i Rajs, izneli su tvrdnje o pretežnim…

Ništa teže od života: Povodom romana Elvedina Nezirovića „Ništa lakše od umiranja“

Zašto je pojedinac sposoban da u ime kolektiva čini najstravičnije zločine; postoji li bilo kakvo opravdanje i pravi razlog za zversko ponašanje čoveka; može li krivcu biti oprošteno ako on sâm ne želi da se pokaje; treba li na vreme učiniti jedno zlo kako bi se u korenu sprečila neka mnogo gora zločinstva – ovo su samo neka od fatalnih pitanja koja postavlja bosanskohercegovački pisac Elvedin Nezirović u svom romanu Ništa lakše od umiranja, gde se preko biografije jednog zločinca prepliće nekoliko sudbina koje su na posredan ili neposredan način…

Poezija: Ivicom pejzaža sna

Trenuci uzdizanja dok šetah ivicom sna,čas ispunjen večnošću u zaštićenom krugu,čari pseudo igre – bat stopala na sprudu,sred pomodne seanse daleko od vulkana. Sjaj izgubljenih dana kad izneverih sebeplesom mahnitog tela, zatrovani rukopis,sonet za setni tango, jeza kad dotaknem pliš,ukus starih stihova koji pominju tebe. Obličja u sfumatu grozničavih celova,krhotine slaveći proroci čudnih moći,izvitopereni čin – ritual drevnog zova. Pred zvezdanim dvorištem prokletstvo Posejdona,most naših susretanja pod crnim krilom noći –zaboravom obmotan u pejzažu iz tvog sna. Autor: Milan Drašković Foto: Pinterest (Salvador Dali „Upornost sećanja“)

Potpisana krivica

„U nevolji stiči znanje i čuvaj imanje“! Mudrost je koja obavezuje. Pre svega da tragamo za skrivenim prostorima ljudskosti iz kojih možemo izlučiti ono malo motivacije koja prevagne vrlini, a zatim, da crne misli odložimo. Obavezuje nas i da nam znanje pomogne u farisejskoj buci. LOŠE STRANE STVARI polaze od vere da je ljudskost neupitna i da joj promišljanje samo doprinosi. Turistički vodiči jednako kao i multidisciplinarne monografije o epohi donose vesti o najsvetlijim dometima civilizacije: sloboda, ljudska prava, demokratija, tržište, tehnologija, i još bezbroj procedura u službi čoveka. Pojedinac…

Recenzija zbirke poezije „Mozaik“ Tamare Senić: Pjesnički, muzički i likovni svjetlokaz in vivo

STIHOVI, NOTE I CRTEŽI „Kolutaju očimaTe neke ženeNa moje riječi (slike) i note…Baš kao da ih svakog časaMogu opeći… T. S: „ Rešetke“ „Kad Dobra Uprava i Plemenita Vještina prožiše ruku jedna drugoj, nastade ovaj krasni most, radost podanika i dika ( vezirova ) na oba sveta …“ Tako, ovdje pamćenje na vara, počinje planirani pa povučeni naum Vezira Jusufa na njegovom građevinskom i Andrićevom nenadmašnom stvaralačkom poduhvatu – Most na Žepi, tako glasi, svima pozvanima znano, naslov ponajbolje pripovijetke u Andrićevom, što znači velike u svjetskom poetsko-pripovjedačkom zanosu. Dobro,…