Poezija: Vazduh

Bezgraničan ne prelazim granicu,Neograničena u posedu vlastitom,Ožiljke grehova na svom licuSenčim tuđim bezgrešnim snom. Pošteđena prisvojnih prideva,Na usnama od slobode vlažnim,Nemim glasom jasno mi opevaSve što u ništavilu tražim. Na uzburkanim talasima Crnog Avgana,U pristaništu dopa iz mode izašlog,Na prohladnoj strani mediteranaZaranjam u mulj i talog. Ispod same granice očaja,I debele skrame od katrana,Gledam kako ceo svet osvaja,Kao vazduh sa svih strana. Foto: Pinterest Autor: Dejan Kolarević

„Porodica vetra“ Stefana Đorđevića u Filmskoj galeriji DKC

Četvrtak, 19. februarDvorana Kulturnog centra, Kolarčeva 6⫸ Otvaranje izložbe: 19.00⫸ Projekcija filma „Vetre, pričaj sa mnom“: 20.00⫸ Razgovor nakon filma Izložba „Porodica vetra“ Stefana Đorđevića u Filmskoj galeriji DKCIzložba „Porodica vetra“ reditelja Stefana Đorđevića biće svečano otvorena u četvrtak, 19. februara, u 19 časova, u Filmskoj galeriji Dvorane Kulturnog centra Beograda. Povod za izložbu je početak bioskopskog prikazivanja filma „Vetre, pričaj sa mnom“, koji je Stefanu Đorđeviću doneo niz međunarodnih priznanja, uključujući prestižnu nagradu Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu 2025. godine. Fotografije, lični predmeti i jedno drvo, ne govore direktno o filmu,…

Izložba „Pioniri realizma“ u Narodnom muzeju Srbije

Povodom praznika Sretenje, kojim se u februaru obeležava Dan državnosti Republike Srbije, Narodni muzej Srbije u četvrtak, 12. februara u 18 časova otvara izložbu dela slikara Miloša Tenkovića, jednog od najznačajnijeg predstavnika realizma u srpskom slikarstvu druge polovine 19. veka. Autor izložbe i kataloga je Petar Petrović, muzejski savetnik i kustos Zbirke srpskog slikarstva 18. i 19. veka Narodnog muzeja Srbije. Na izložbi, priređenoj u Kabinetu grafike biće prikazan celokupan opus Miloša Tenkovića koji do sada nije bio izlagan kao celina. Opus koji se čuva u zbirkama Narodnog muzeja Srbije…

Intervju: Stevica Šepra Mihajlov – čovek od panka i knjige

U vremenu, u kojem svet odlazi ne samo u suton humanistike, već i u sveopštu dehumanizaciju, pojmovi kao što su: „književnost“, „umetnost“ i „kultura“ deluju, u najmanju ruku, naivno. Čini se da je planeta pošla stranputicom, upravo, jer kultura nije, niti će ikada biti, poligon za sticanje kapitala. No, društveno uređenje, kakvo imamo danas, teži isključivo sticanju ekstremne materijalne dobiti, koja umesto da oplemenjuje, od čoveka pravi ništa drugo do zver. Zato je baš danas više nego ikada pre izazovno latiti se bilo kog segmenta kulturne delatnosti, a naročito biti…

Tribina „Pismo – Jezik – Sveto Pismo“ u DOB-u

Tribina: Pismo – Jezik – Sveto Pismo Četvrtak, 12. februar 2026. u 19.00 // Klub Doma omladine Beograda Ciklus tribina: RELIGIJA, DRUŠTVO, UMETNOST Učesnici: mr Velibor Martinović, teolog i arheolog; mr Jovan Blagojević, teolog, Biblijski kulturni centar Moderator: Sergej Beuk, Dom omladine Beograda Različiti mitovi jednoglasni su u prepoznavanju pisma kao dara bogova. Mesopotamski Nabu, egipatski Tot, grčki Hermes… svi oni su darovatelji pisma i mudrosti, oni koji prenose poruke između svetova. Pismenost je shvaćena kao hijerofanija – javljanje sa više ravni, a samo pismo kao hijeroglif – znak koji dolazi iz viših…

„Get Up, Stand Up“ Boba Marlija dragoceni biser Kariba

Poreklom čisto jamajčanska forma, stara preko pola veka, rege muzika je karakteristična za razvoj postkolonijalnog sveta, karipski biser koji je svojim unikatnim sjajem i opuštajućim, cool ritmovima  prosvetlio svet. Poput većeg dele kulture Jamajke, rege se kao muzički žanr oslanja na afričke i evropske forme. Udaraljke, ritam i estetika afričkih su korena, dok je iz Evrope pozajmio vokalni stil, lirski sadržaj i melodijske i harmonske strukture. Isprepleten sa susednim, američkim džezom i ritam i bluzom i uticajima rastafarijanizma rodne Afrike (Etiopije), rege slovi kao lepršava, fleksibilna i široko prihvatljiva, insirativna…

Otvoren konkurs za projekat „Frida – žene govore“

„Frida“ Ženskom narativu NIN-ova nagrada! Ovaj put o muškarcima Кreativni tim Udruženja nezavisnih pisaca Srbije kоji je osmislio multidisciplinarni projekat „Frida” definisao je i treću sezonu ovog, specifično ženskog pisma ili narativа.  Koji je cilj treće sezone ovog projekta? Cilj nam je da ovaj put sužavanjem fokusa na „žensko doživljavanje muškarca u 1001. varijanti“, što znači da je ovaj put fokus usmeren na suprotni pol – muškarce, dobijemo dovoljno široku ali istovremeno i fokusiranu podlošku za uslovno govoreći ženski roman o žensko-muškim ili muško-ženskim odnosima koji će u sinergiji mnoštva…

Svi smo mi Žika: Osvrt na roman i seriju „Čizmaši“

Pre nego što je adaptiran za televizijsku seriju od dvanaest epizoda 2015. godine, roman Čizmaši bio je maltene zaboravljen, premda je baš za ovo delo Dragoslav Mihailović dobio Ninovu nagradu za najbolji roman objavljen u Jugoslaviji 1983. godine, a potom i priznanje za najčitaniju knjigu tokom 1984. godine prema anketi Narodne biblioteke Srbije. Ipak, teško se može reći da je serija prihvaćena oberučke i blagonaklono kao roman tridesetak godina ranije, ali za to ionako postoji više razloga, pa i taj što je u godinama neposredno pre njenog prikazivanja bilo snimljeno…

Proza: Gospodarica sa paunovim repom

Julka je bila domaćica koja se rado udala, ne svojom voljom već su je njeni odveli u nepoznatu kuću Aleksića iz Jagodine i tamo ostavili. Prvi svetski rat samo što se završio. Sve se još pušilo na vrelu krv koja je izbijala iz zemlje. Udala se za Marka, koji je bio visok i lep, kako je njena majka zborila, stasitiji od nje. Marko je bio u ratu, samo što se vratio sa Solunskog fronta. Lepota i stas behu načeti olovom nemačkih vojnika nedaleko od Soluna . Ostao je bez leve…

Počinje književno-tribinski program „Naša stvarnost“ u KCB

NAŠA STVARNOSTKnjiževno-tribinski program KCB za 2026. godinu Kulturni centar Beograda najavljuje ovogodišnji književno-tribinski program Naša stvarnost, koji organizuju i uređuju Maša Tomanović i Jelena Vukićević. Program okuplja generacije autora i autorki, eksperimente u poeziji i prozi, kao i umetničko-teorijske radionice koje povezuju jezik i imaginaciju. Širi programski okvir ciklusa inspirisan je časopisom Naša stvarnost, koji je izlazio tridesetih godina XX veka u Jugoslaviji i bio glas nove generacije pisaca koja je propitivala stare vrednosti, autoritete i ustaljene modele kulturne proizvodnje. Kao i tada, i danas se književnost nalazi između društvene odgovornosti, institucionalnih pritisaka i lične potrebe za autonomijom. Program…

Intervju:Svako od nas misli da besprekorno zna šta je ljubav

Dobra književnost rađa se u procesu, bez ikakve kontrole, kao magija neponovljivosti. Svevremenost je odlika velike književnosti. Postoji hiljadu razloga inkubacije i samo jedan razlog pojavljivanja: život jezika koji nije moguće zaustaviti odlaganjem. „Uzaludno“ bludni sin organske književne porodice kojoj pripada. Kad  novinar ne obajvi tekst koji je naumio on sve dok ga ne završi ima vernog ali smarajućeg pratioca.Muka živa,a  često i više od toga pogotovo kad ništa ne zavisi od njega. Desilo se u slučaju mene i pisca Đorđa  D.Sibinovića. Kad je  Sibinović  krenuo sa svojom tilogijom prvo roman  „Pogrešno“ (Agora 2016.),pa…