(Objavljeno u „Praktiočnoj ženi“ 1988. god.) DESPOTICA SRPSKA S KALUĐERSKIM VELOM Srpska kulturna baština je toliko bogata da i uz nemar koji iskonski nosimo sa sobom,neće moći lako da se zaboravi. Izmedju ostalog zato ovo i pišem. Elem, prema beleškama negde marta 1350. godine rodjena je despotica Jelena, docnije monahinja Jefimija koja je pisala pesme. Ovako počinje jedna njena pesma nastala između 1368. i 1371.god. „Spodobi že, vladiko Hriste, I ti, o prečista bogomati, I mene okajanu Vsegda o ishode duše moje skrbeti, Jegože uzreh na roždših me I na…
Oznaka: Desanka Maksimović
Poezija: Princu
„Poeziju će svi pisati.“ Reče velikan koga je ubila reč u doba socijalizma. Prinče, tvoja vizija diše kroz vidokrug Istine. Ali današnji stihovi stežu omčom hermetizma. Poeziju neće svi razumeti. Poeziju, dakle, svi pišu, odnosno prozu u formi stiha. To je u redu, rima ponekada razvodni jačinu oblika. I psovke su u redu – Bukovski je kralj takvog izraza. No, postoje vulgarizmi koji su tu samo radi šoka. Onda je bolje biti „patetičan“ kao Desanka, jer nije avangardno sve što iskače izvan svog toka. Poeziju, eto, svi pišemo, hvala ti…
Fantastično u „Alisa u zemlji čuda“ (I)
“Sve što je izmišljeno postoji u ovom svetu ili u nekom drugom.” Novalis Čovekova sposobnost, fantazija ili mašta, prirodna je sposobnost duše ljudske da neposredno percepira, oseća i sagledava stvari oko sebe i u sebi. Svakodnevni život, tj. obavljanje uobičajenih dužnosti, stvara kod čoveka potrebu za begom u maštovitije, irealne i fiktivne svetove. Književno delo samo po sebi predstavlja fiktivni svet kroz koji se udaljavamo od svakodnevice, a upotreba fantastičnih motiva potpomaže čovekovoj mašti da u potpunosti uđe u svet knjiga. Upotreba fantastike u svetu fikcije ima bitnu ulogu,…