Priča iza Čudnog voća razlikuje se od bilo koje druge. Napisao je tada nepoznati učitelj-pesnik-tekstopisac – Abel Meeropol, a njezin je sadržaj bio toliko šokantan da je čak ni pevačica – Billie Holiday – isprva nije htela pevati. Postala je jedna od prvih pravih protestnih pesama i jedna od najvažnijih pesama i ploča svih vremena. Časopis Time nazvao je Pesmom dvadesetog stoleća. Abel Meeropol bio je učitelj engleskog u New Yorku 1930-ih koji je, navodno nakon što je vidio fotografiju dvojice crnaca linčovanih u Indiani, napisao pesmu o tome pod…
Autor: Administrator
Održana Novogodišnja laboratorija za kreativno staklo
Nematerijalno nasleđe paraćinskog staklarstva na novogodišnjim ukrasima za jelku Kako se tradicija može pretvoriti u savremeni kreativni izraz? Odgovor na to pitanje ponudila je inicijativa Kreativno staklo Srbije, koja je 23. decembra u community habu Kanvas u Beogradu realizovala Novogodišnju laboratoriju za kreativno staklo. Ovaj jedinstveni događaj spojio je tradiciju paraćinskog staklarstva sa savremenim umetničkim i edukativnim praksama, kroz izradu autentičnih novogodišnjih staklenih ukrasa i dijalog o tome kako se nematerijalno kulturno nasleđe može očuvati i reinterpretirati u savremeni kontekst, vodeći računa o ekološkoj održivosti. Program je okupio 30 učesnika…
Osvrt na roman „Nada“ Anta Tomića
Ante Tomić Nada Kada ne znate šta biste čitali i kada želite da malo odmorite od teških tema, kada želite da se smejete toliko glasno da vas ukućani čudno gledaju, uzmite neku od knjiga Ante Tomića. Zabava i opuštanje su garantovani. Sve je otkačeno i sa modernim tendencijama koje se preklapaju sa naizgled mirnim životom na jednom ostrvu na kojem će se naći i jedan mladi sirijski izbeglica, kojeg je more izbacilo na plažu homoseksualaca, propali tajkun na jahti koja je ostala bez goriva sa nekoliko decenija mlađom partnerkom, supružnici…
Maja Medić dobitnica Nagrade „Nebojša Popović“ za 2025.
MAJA MEDIĆ, dobitnica Nagrade „Nebojša Popović“ za 2025. godinu Dobitnica Nagrade “Nebojša Popović” za 2025. godinu je Maja Medić, direktorka fotografiјe i fotografkinja, autorka, priređivačica i urednica knjiga i kustoskinja niza izložbi koјe obuhvataјu značaјne reditelje, snimatelje, glumce, kritičare i filmske fenomene. Stvaralački rad i umetnički opus Maje Medić počivaju na izuzetnoј, izniјansiranoј, senzibiliziranoј i nadasve polifunkcionalnoј fotografiјi koјa јe umetnički dokument i svedočanstvo vremena; metafilmski posvećena Sedmoј umetnosti i velikim figurama filmskog i ekranskog stvaralaštva; izložbeni artefakt i dragocena „slikovna beleška“ kada u monografiјama i knjigama reči postanu nedostatne…
Poezija: Slike i razlike
Sklupčan u ćoškugradskog vrtićaćuti i čuči jer ga muči modro krilona njemu Sveta knjiga prevrće stranebulji u slikenevine oči napreže i sve je teže pronaći razlikena crtežu čovjeka s bradom postiđen kradomrukavom protrlja kapkei nečujno u njedrazajeca Sveti Nikolanije tvoj svetacrekla su mu bezdušnodjeca
„Pozdravite moge tatu“ A. Petrovića u izdanju IK „Raštan“
Novi roman izdavačke kuće „Raštan“ – „Pozdravite moga tatu“ Aleksandra Petrovića Izdavačka kuća „Raštan“ objavila je roman „Pozdravite moga tatu“ Aleksandra Petrovića, delo koje je osvojilo prvo mesto na njihovom konkursu za najbolji prozni rukopis 2024. godine. Već po objavljivanju, roman je privukao pažnju čitalaca i kritike zahvaljujući hrabrom, duhovitom i duboko emotivnom prikazu odnosa oca i sina, kao i generacijskih sukoba koji oblikuju našu svakodnevicu. Kada ostatak porodice ode na letovanje, otac i sin ostaju sami, primorani da se suoče s godinama nagomilavanih tišina, potisnutih emocija i davno izgovorenih…
Intervju: Elis Gobo – Poezija ponovno pronalazi put do ljudi
Za one koji Vas manje poznaju, recite par riječi o sebi, a osobno znam da je sve manji broj takvih u svijetu pjesništva? Zovem se Elis Gobo (rođena Baćac), po struci magistrica kulture i turizma te kroatistike, a pjesnikinja sam mlađe generacije Istarske županije. Pišem poeziju i prozu na pićanskom mjesnom govoru, a moje su pjesme objavljene u zajedničkim zbirkama: Žavajon, Pićonski feroli i feralići, Spoda menduli: versi z labinjonske skanciji, zbirci udruge Duša Šarengrad (2024.) i S ljubavlju Dea 7 u zborniku Domaća rič, te u časopisima Republika, Zadarska…
Gran pri ne:Bitefa glumici Mileni Radulović
U duhu solidarne atmosfere sinoć je dodeljen Gran pri ovogodišnjeg festivala, čime je spuštena zavesa na ne:Bitef koji je od 15. do 18. decembra održan širom Beograda.Hrvatska autorka Jasna Žmak, prošlogodišnja dobitnica Gran prija „Mira Trailović“ za predstavu „this is my truth, tell me yours“, odlučila je da svoju nagradu simbolično dodeli glumici Mileni Radulović koja je briljirala u predstavi „Proces Peliko“. „Jako mi je žao da nisam ovih dana s vama u Beogradu, ali jebiga, ne mogu biti na dva mjesta istovremeno. Ali zato vas pratim i gledam preko…
Poezija: Rekli su mi da nisam zrela
Rekli su mi da nisam zrela,da sam nesigurna i da neću uspjeti,svi su mi to rekli.Možda sam i bila takva,ali samo zato što na ovom svijetuniko nije bio dovoljno hrabarda mi ispuni jednu jedinu želju:da me pogleda očima čovjeka.Želja je ostala u meni godinama,borila se da diše, da uđe u ovaj svijet.Možda ne na štiklama,ali da zapleše dušom. Ja nisam ona koja želi lica puna suza,oči koje sve snimaju, osim duše.Ne, nisu oni fotografi,nego sudije. Osudiše me na samoću. Dosta je tišine – bijesna sam na nju.jer i ovakva ja…
Uskoro koncert Dejana Maksimovića i Vladimira Gligorića
ŠESTA SEZONA CIKLUSA KONCERATA „MUZIKOM KROZ MUZEJ” KONCERT TENORA DEJANA MAKSIMOVIĆA UZ KLAVIRSKU SARADNjU VLADIMIRA GLIGORIĆA Istorijski muzej Srbije i udruženje „UNICA ART” imaju zadovoljstvo da Vas pozovu da u utorak 23. decembra u 20 časova prisustvujete koncertu tenora Dejana Maksimovića uz klavirsku saradnju Vladimira Gligorića, osmom koncertu klasične i popularne muzike u okviru šeste sezone ciklusa „Muzikom kroz muzej”. Koncert se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Na programu poslednjeg koncerta u kalendarskoj godini su kompozicije Đovanija Bononćinija, Kristofa Vilibalda Gluka, Frančeska Durantea, Đoakina Rosinija, Vinčenca Belinija, Otorina…
Proza: Kod Kice, u kafani
Izašao sam u kafanu, često čujem kada pozovem nekog od ortaka na mobilni telefon i pitam ga gde je. U duhu te rečenice i ja sam jednog jutra, hodajući unazad ušao napolje iz kuće, hodao unatraške ulicama, izašao Kod Kice u kafanu i tada sam, konačno, ispred sebe ugledao vrata. Atmosfera obična jutarnja: Džemo, na vrhovima prstiju leve ruke, iznad glave okrenute prema podu, drži ancer sa rakijom i kafama i hoda po plafonu. Još uvek čujem zvuk njegovih martinki. Za jednim od stolova, sedi on – i to lično!,…
