Svet modelinga

Wider, baby, smile and you’ve just made a million Girls on Film, Duran Duran  Surovo je usamljena. Ona je utopijski lepa, negovana, seksipilna, zgodna i omražena, imitirana manekenka osamdesetih, kasnije diva devedesetih – žena boginja i žena forma, kalup.  Manekenka ili model je bila i ostala tužna profesija.  Taj Homerovski prastari mit o lepoj i usamljenoj ženi je prisutan u njenom krhkom životu od neke 14 godine kada je slučajno otkriju na ulici ili provincijskom take -away restoranu. Ona se na ritualni način odvaja od svoje porodice i prvog dečka,…

O lutkarstvu u Srbiji: Šta sve lutka može

        Dok u svetu postoje brojni festivali i  manifestacije, poput Svetskog dana lutkarstva koji se 21. marta obeležava širom sveta, kao i profesionalna pozorišta i akademije za lutkarsku umetnost, u Srbiji još uvek nije otvorena nijedna akademija ili odsek za lutkarstvo.      Kod nas lutkarski umetnici uglavnom ostaju anonimni, a njihova profesionalna visedecenijska ulaganja – zaboravljena. Na osnovu ovoga, može se reći, da je lutkarstvo marginlozovana pojava na našem podneblju.      Međutim, i pored velikih prepreka, čiji su uzroci: nedostatak profesionalnog kadra, nedostatak ozbiljnijih ulaganja u produkciju,…

Razvoj pinap pop-kulture

Prvo na šta pomislite kada vidite pin up iz ranih 30ih, 40ih, 50ih je sex. Stari, dobri SEX. Devojka je mila, nema, na posteru, zakačena iznad vašeg kreveta ili je zapravo samo jedan list od dvanaest mogućih na kalendaru. Telo je savršeno, noge neobično dugačke i vitke, grudi majčinske, obla zadnjica, kosa obično podignuta sa strane praveći blagu punđu sličnu onoj kojom se Rita Hayworth proslavila. Trepavice dugačke, nokti jarko nalakirani, a garderoba šeta od kuhinjske kecelje, preko ski i kupaćih kostima, koji podsecaju na kultni Bal na vodi, do…

Pitanje identiteta u drami „Amerika, drugi deo“, Biljane Srbljanović

Još od epohe romantizma u književnosti su postojale teme vezane za nacionalnu prošlost i određenje kulturnog i(li) personalnog identiteta. Pod uticajem novih filozofskih ideja nastalih u modernizmu, kao i novoj društvenoj klimi nakon Drugog svetskog rata, postmodernistička proza nastavlja se na taj obrazac. U drami Biljane Srbljanović u središtu je junak evropskog porekla koji se (pre ili kasnije) našao u neevropskoj društvenoj sredini, koja na veliki broj njegovih pitanja ne pruža nikakvu mogućnost pronalaženja odgovora. Drama obrađuje pitanje individualnog identiteta oblikovanog u interakciji sa drugim identitetima, ali i onoga što…

Diva u „Grand hotelu“

Diva može biti kraljica operske scene, skandalozna balerina iz doba čarlstona, ili neka glumica u onim godinama kada se velikim crnim naočarima kriju nekada tako slavne oči. Ona je nedostižna boginja, uramljena teškim, kitnjastim zlatom na zidu iznad kamina. Na crno belim fotografijama su raskalašne i raskošne scene iz slavne i bogate mladosti Dive. Gusta negovana crna kosa podignuta u čvrstu punđu, i oči snene, teatralno uokvirene. Njena titula se piše velikim slovom. Ona drži do sebe, otmena je i uzdržana. Može biti i otelotvorenje Karmen ili telo iz kog…

Recenzija predstave „Tri lica ogledala“: Koji odraz je tvoj?

Hej, gledaoče, ustani, izjasni se! Kom pozorištu pripadaš – klasičnom ili savremenom? Ili možda biraš medije – film, radio, internet, kulturu na klik? Nema neopredeljenih i samo jedan izbor je pravi.  Tri lica ogledala, u režiji Gordane Lebović i produkciji Omen Teatra, jesu predstava koja zahteva od nas da zauzmemo stav. Pasivna pozicija posmatrača klasičnog teatra i gledaoca osamljenog pred ekranom se ukida; ovde je gledalac svojevoljni učesnik u eksperimentu koji ima cilj da ga promeni. Samim tim, katarza koju Tri lica ogledala nude nije posredovana kroz percepciju i poistovećivanje…

Vulf, Lempicka, Stajn, Šanel: Every human has a choice

Neshvaćena i otuđena, ne svojom voljom, stvaralaški podstaknuta, po nekima promiskuitetna ili lezbejski nastrojena, kreativna, inovativna. Čista aristokratija misli i boemija dela. U tihom svetu svojih sopstvenih maštanja, na dalekom horizontu, samo njoj bliskog života, neslućenih mogućnosti i sasvim stranih ljudi oko sebe, ona stvara i to lako radi. Stvaralaštvo i kreativnost su njen beg od stvarnosti, od mediokritetskog okruženja, od pogleda. Ljudi, masa, odnos ka njoj nisu bitni…Ona stvara i l`art pour art-izam je milje u kome joj prolaze dani. Okružena je ljubavnicima i ljubavnicama, prate je blaže ili…

O filmu i seriji „Kralj Petar Prvi“: U slavu ispušene slobode

Iako je film najavljen kao Čarape kralja Petra, a serija kao Kralj Petar Prvi sa podnaslovom „U slavu Srbije“, došlo se do toga da i film i serija nose identičan naziv, bez ikakvog podnaslova – Kralj Petar Prvi. I mora se reći da su reditelj Petar Ristovski i njegov otac Lazar, koji je ustvari bio najvažniji u celom projektu, postupili sasvim ispravno što su alternativne naslove potpuno odbacili, jer motivi iz romana Milovana Vitezovića Čarape kralja Petra zauzimaju tek nešto više od polovine filmske priče, dok su u serijalu sasvim…

Kritika predstave „Kako ste“ Teatra „Ulica“

Kritika repriznog izvođenja predstave ,,Kako ste?” u režiji Katarine Jovanović, a po tekstu Novaka Puletića, 07. mart, A28, 20h Ponovo ta Akademija 28, gde u poslednje vreme, sticajem okolnosti, često obitavam. Dobro poznata pesma iz Digimona dok ulazi publika, daje znak da se gleda predstava teatra Ulica, i to me podseti na prošlu reprizu kojoj sam prisustvovala. Razmišljam – šta se sve promenilo od tog oktobra, šta se kome izdešavalo, ko je gde završio, ko je gde počeo, kako je ko napredovao. Nekako zauzmem dobro mesto, i kada sam pomislila…

Višegradska ćuprija kao univerzalni most: Mehmed-paša – Ivo Andrić – Emir Kusturica

Teško da na srpskim i uopšte južnoslovenskim prostorima ima još jedne tako znamenite građevine u kojoj se metaforičko i bukvalno značenje toliko stapaju i prožimaju da se mogu posmatrati na identičan način. Zamišljena kao bilo koji drugi most, višegradska ćuprija odavno je postala nešto mnogo više, neka vrsta duhovne spone između religija, ideologija i nacija, a zahvaljujući umetničkoj nadogradnji spojila je i ovo naše vreme sa nekim prohujalim epohama. Bez obzira na to u kojoj se državi, republici, entitetu, srezu, vilajetu ili opštini nalazila, ćuprija Mehmed-paše Sokolovića uvek je bila…